NOVINARSKO VIJEĆE ČASTI

Aleksej Gotthardi-Pavlovsky, predsjednik

IZVJEŠTAJ O RADU NVČ-A U RAZDOBLJU
1. PROSINCA 2016. - 19. LISTOPADA 2017.

1. Broj sjednica i članstvo/sastav Novinarskog vijeća časti 

U razdoblju od 1. prosinca 2016. do 19. listopada 2017. Novinarsko vijeće časti (u nastavku: NVČ, odnosno Vijeće) održalo je devet sjednica (u svibnju, kolovozu i studenom 2017. sjednice nisu održane, a rezultati sjednice održane 7. prosinca 2017. ne stignu se obraditi za ovaj izvještaj).

Do  sjednice održane 8. lipnja 2016., uključujući i nju, NVČ je djelovao u sastavu: Verica Mađer (zamjenica predsjednika), Paulina Peko Šalja, Veronika Rešković, Davor Hrvoj, Marinko Jurasić, Gojko Marinković, Damir Pijaca, Marko Podrug, Vlado Premuž, Slobodan Vlašić i Aleksej Gotthardi-Pavlovsky (predsjednik). Budući da se član Gojko Marinković, zbog zdravstvenih razloga, zahvalio na sudjelovanju u radu Vijeća, na temelju rang liste prethodnog izbora za nove članove Vijeća, sa Skupštine HND-a iz prosinca 2016., zamijenio ga je Tomislav Držić, koji je radu NVČ-a pristupio na sjednici 6. srpnja 2017.g. Nažalost, nakon održavanje te sjednice, članica Veronika Rešković, nezadovoljna ulaskom Tomislava Držića u sastav Vijeća, dala je, u pisanom obliku, neopozivu ostavku na rad u istom, pa ono od tog trenutka, do dana sastavljanja ovog izvještaja, radi u krnjem sastavu od deset članova

2. Novi Pravilnik od radu NVČ-a i novi Poslovnik NVČ-a

Tijekom svojeg dosadašnjeg rada u ovome mandatu, NVČ je pripremio prijedlog novog Pravilnika o radu NVČ-a (u nastavku: Pravilnik), kojeg je, nakon obavljenih konzultacija s pravnicima i nakon pribavljenog mišljenja Odbora za Statut, prihvatio i odobrio, u skladu sa svojim statutarnim ovlastima, Središnji odbor HND-a, na svojoj sjednici 9. svibnja 2017.

Suštinske novosti novog Pravilnika sastoje se od veće javne transparentnosti – sada se u odluke Vijeća unose i imena članova koji su ih donijeli (bez informacije o tome kako je tko pojedinačno glasovao, već samo s podacima o ukupnom rezultatu glasovanja u svakoj odluci – broju glasova „za“, „protiv“ i „suzdržanih“ - odn. podatku o izuzeću pojedinog člana zbog mogućeg sukoba interesa) – a unesena je i odredba zastare mogućnosti podnošenja prijave (šest mjeseci od počinjenja povrede koja se prijavljuje). Odlučeno je također da će se prijave NVČ-u ubuduće primati podnesene isključivo na propisanom (online) obrascu (čiji je konačni oblik izglasan na sjednici NVČ-a 19. listopada 2017.),  koji će se nalaziti na web stranici HND-a. Njegova je tehnička izrada u tijeku.

Sukladno novome Pravilniku, Vijeće je, na sjednici 21. rujna 2017., donijelo i novi Poslovnik NVČ-a.

3. Odluke NVČ-a iz razdoblja prosinac 2016. – listopad 2017.

3.1 Statistika odluka NVČ-a

Uvodne napomene:

Na sjednicama održanima u razdoblju 1. prosinca 2016. – 19. listopada 2017., NVČ je obradio ukupno 89 prijava (u nekima je prijavljeno više novinara/urednika/medija odjednom), koje obuhvaćaju ukupno 35 različitih medija (tj. medijskih redakcija; u tri slučaja radi se o profilima na društvenoj mreži /Facebook/), među kojima su neki mediji tijekom navedenog razdoblja prijavljeni više puta,  tj. ukupno je prijavljeno oko stotinu osoba (novinara/urednika).

Ovdje je važno napomenuti da se udruga Hrvatsko društvo za zaštitu i promicanje ljudskih prava, tj. njegova predsjednica Nada Balen pojavljuje kao najčešći prijavitelj, no istodobno je kod tog prijavitelja u najviše slučajeva  ustanovljeno da su prijave neosnovane – prijavio-la je ukupno 50-ak puta pojedine osobe (novinare, odn. urednike, od čega čak 40-ak puta iz istog medija, Jutarnjeg lista), a u svega 2 slučaja Vijeće je (tijesnom većinom) zaključilo da se ipak radi o povredi Kodeksa časti hrvatskih novinara. Problem je u tome što Vijeće ne smije a priori odbaciti niti jednu prijavu, a istodobno, zasipanje neosnovanim optužbama silno opterećuje njegov rad. Očito je da dotično Društvo u svojim redovima nema mjerodavne osobe za procjenu stvarnih povreda novinarske etike, već svoje prijave predaje isključivo prema osobnim shvaćanjima/animozitetima svoje predsjednice. Međutim, ovolika količina (neosnovanih) prijava odražava se i na dolje predstavljenoj statistici, pa je, s obzirom na to, treba i iščitavati (konkretno - na temelju nje može se, primjerice, shvatiti da je najviše prijavljivan medij u Hrvatskoj Jutarnji list, no to je bez realnog opravdanja).

Od ukupnog broja (89) prijava, Vijeće je 3 odbacilo jer se nije za njih smatralo nadležnim, 1 je prijava odbačena kao nejasna, pritužbe na 2 (od 3) novinarska rada u 1 prijavi odbačene su zbog  nenavođenja konkretnih etičkih prigovora, u 2 slučaja nema odluke, zbog premalo prijavljenih informacija, a, temeljem žalbe, Vijeće je 1 svoju odluku (iako je već objavljena na web stranici) odlučilo ponovo razmotriti, pa je dotični postupak još u tijeku. Slučajevi navedeni u ovom odlomku ne ulaze stoga u dolje predstavljenu statistiku i analizu.

No, kada je riječ o odlukama u kojima se Vijeće nije smatralo nadležnim, važno je napomenuti da se među njima nalazi i slučaj blogera i aktivista za ljudska prava (kakvim se sam smatra) Mire Matijevića, koji je do 16. siječnja 2017. bio član HND-a. Na vlastito je inzistiranje, zbog pritužbi protiv njega, prisustvovao 15. sjednici NVČ-a (1. prosinca 2016.), na kojoj je izjavio kako se primarno bavi aktivizmom, a ne novinarstvom, tj. kako su mu etička pravila novinarskog rada sekundarna u odnosu na aktivizam, te da ih zato ne kani striktno poštovati. Vijeće je stoga uputilo dopis Komisiji za članstvo, s upitom za mišljenje o tome može li g. Matijević unatoč izrečenom i dalje biti članom HND-a, na što je ista odgovorila negativno, i g. Matijeviću je sa 16. siječnjem 2017. prestalo članstvo u HND-u. Temeljem toga, Vijeće se za sljedeće prijave protiv njega proglasilo nenadležnim, budući da je riječ o blogu kojeg piše netko tko de facto nije novinar.

Od ostalog broja odluka – u kojima jest definirano postojanje ili ne-postojanje povreda Kodeksa časti, odn. univerzalnih novinarskih načela - na njih 10 članovi Vijeća dali su (ukupno) 13 izdvojenih mišljenja (na 1 odluku 2, na 1 odluku 3, te na 8 odluka po 1).

tablica 1 – statistika odluka NVČ-a prema prijavljenim medijima, s obzirom na postojanje ili nepostojanje povreda etičkih principa novinarstva, bez obzira na (ne-)članstvo prijavljenih u HND-u

tablica 2 – statistika povreda novinarskih principa i normi, s obzirom na članstvo u HND-u

tablica 3 – statistika odluka NVČ-a o povredama Kodeksa časti kod ČLANOVA HND-a

tablica 4 - statistika odluka NVČ-a o povredama univerzalnih novinarskih načela kod novinara/urednika koji NISU ČLANOVI HND-a

tablica 5 – ukupan broj kršenja članaka Kodeksa časti hrvatskih novinara/univerzalnih novinskih načela, kod članova HND-a i onih koji to nisu (zajedno)

3.2 Analiza statistike odluka NVČ-a

Budući da se pojedine prijave odnose na više novinara/radova/medija odjednom, odnosno, budući da su neki novinari više puta prijavljivani (što ne znači da je to svaki puta bilo opravdano, tj. da su svaki puta prekršili neku od novinarskih normi ili principa), teško je napraviti preciznu, posve dosljednu statistiku, pa stoga dolazi i do nesuglasja među pojedinim tablicama. No, unatoč tome, rezultati se generalno mogu definirati, te usporediti s rezultatima iz prošlih godišta (tj. unutar razdoblja mandata sadašnjeg Vijeća, od svibnja 2015. do listopada 2017.), objavljenim u dosadašnjim godišnjim izvještajima o radu NVČ-a. Shodno tome, može se reći da su trendovi postojani – još uvijek je otprilike dvostruko više povreda etičkih normi novinarstva među onima koji nisu članovi HND-a, u usporedbi s članovima, dok je omjer „oslobođenih“ od optužbi među članovima i onima koji to nisu, ovog puta donekle podjednak (tablica 2). Prema brojkama sudeći, NVČ je od ukupnog broja prijavljenih mogućih povreda etike novinarstva (bez obzira na članstvo u HND-u) „krivima“ proglasio manje od trećine (tablica 1). Međutim, kako je već navedeno u uvodnim napomenama točke 3.1 ovog izvještaja, isti je prijavitelj isti medij prijavio 40-ak puta, i to najvećim dijelom neosnovano, pa kad bi se taj broj odbio od ukupnog broja „oslobađajućih“ odluka, on bi iznosio njih 40-ak, u odnosu na 30-ak „okrivljujućih“, što je, zapravo, realno stanje – zapravo je kod nešto više od polovice slučajeva ustanovljeno da nije došlo do kršenja etičkih normi novinarstva, dok kod nešto manje od polovice jest.

Što se tiče vrste/oblika kršenja etičkih normi novinarstva, nastavlja se žalosni trend iz prošlih godina – i dalje su na vrhu ove neslavne „top-liste“ 5., 6. i 13. članak Kodeksa – tj. kod članova je (tablica 3) redoslijed takav da 5. i 6. članak dijele prvo mjesto, a 13. čl. je osjetno iza njih, dok su kod onih koji nisu članovi HND-a (tablica 4) članci 13., 5. i 6. (tim redom) relativno tijesno jedan iza drugog. Pri tome su „ne-članovi“ prekršili ukupno nešto veći broj stavki Kodeksa/načela od članova HND-a (7:5).

A u ukupnom poretku (tablica 5), koji bi, valjda, trebao oslikavati opće stanje u hrvatskom novinarstvu, 5., 6. i 13. članak (tim redom), „rame uz rame“, prednjače pred ostalima – čime se, kako je već rečeno, nastavlja zabrinjavajući trend iz prošlih godina; zabrinjavajuć stoga što se dotični članci odnose na temelje novinarskog zanata – točnost informiranja i način/stil javnog komuniciranja. Vjerojatno je to odraz stanja u društvu.

4. Potrebne mjere/promjene unutar HND-a

Novinarsko vijeće časti već je odavno nadležnim tijelima HND-a predalo svoje prijedloge izmjena i dopuna svojeg temeljnog dokumenta, Kodeksa časti hrvatskih novinara, ali one još uvijek nisu stigle na dnevni red Skupštine. Njima je pridodano još nekoliko ideja/razmišljanja (i ta su, kao i prethodna, proistekla iz prakse Vijeća), u prošlom izvještaju o radu NVČ-a (http://www.hnd.hr/izvjestaj-i-statistika-odluka-nvc-a-od-21-travnja-do-13-listopada-2016), a rad Vijeća u proteklom godištu, obuhvaćenom ovim izvještajem, otvorio je još nekoliko pitanja, koja bi se mogla podvesti pod problematiku Kodeksa, ali i donekle i pod pitanja unutarnje organizacije HND-a - pitanja kojima se, zasad, još ne nazire rješenje - primjerice: