Hrvatsko novinarsko društvo jedno je od najstarijih profesionalnih udruženja u Hrvatskoj. Utemeljeno je 18. prosinca 1910. godine, kada je, nakon što su tadašnje nadležne vlasti potvrdile pravila, održana prva Skupština Hrvatskog novinarskog društva. Za prvog predsjednika Skupština je izabrala profesionalnog novinara Milana Grlovića. Društvo je imalo 61 člana, a u Upravnom odboru bili su, uz Grlovića, Antun Schlegel, blagajnik Ivan Peršić, tajnik Zvonimir pl. Vukelić te odbornici Milivoj Dežman, Većeslav Wilder i Bude Budisavljević; njihovi zamjenici su Ferdinand Pajas i Joso Lakatoš. Među tridesetak osnivača bila su i znamenita novinarska i književna imena: Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka i drugi. Kako u svojoj opsežnoj knjizi „Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću“ piše Božo Novak, do Prvog svjetskog rata novoosnovano novinarsko društvo brinulo se o slobodi izražavanja i novinarstva, često se sukobljavajući s vlastima. Skrbilo se o materijalnom položaju novinara, ratovalo s poslodavcima i pritiskalo vlast da donosi pravedne socijalne zakone, navodi Novak. Milan Grlović zadržao se dvije godine na čelu HND-a nakon čega je podnio ostavku, a naslijedio ga je Antun Schlegel.

Društvo početkom Prvog svjetskog rata obustavlja svoj rad, a ponovo počinje djelovati 1917. godine., kada je u listopadu održana obnoviteljska skupština. Naravno, ratne i političke prilike, raspad Monarhije i uspostava nove države odrazile su se i na djelovanje Društva. O tome u kakvim okolnostima su se našli novinari, što će se ponavljati i nebrojeno puta kasnije u političkim i društvenim mijenama, najbolje je citirati Mariju Jurić Zagorku koja je ostavila važno sjećanje na situacije iz svoje redakcije, a koje je u „Spomenici Hrvatskog novinarskog društva 1910.-2010.“ prenio Srećko Lipovčan. Dakle Zagorka kaže: „Jednom smo govorili o novom poretku i ja rekoh šefu kako sam razočarana jer nigdje ne vidim nikakve promjene, nema očekivane demokracije, svuda isti reakcionarni duh, ista birokracija, kao u Austro-Ugarskoj. On mi odgovori nezaboravne riječi! 'Da, sve je isto, ali mi trebamo one iste ljude koji su se dali plaćati od Austro-Ugarske, ove mi danas trebamo, a ne poštenjake, idealiste, koji misle svojom glavom i osjećaju svojim srcem. plaćenici će poslušati sve što hoćemo, i ono zlo i naopako, a pošteni bi se bunili protiv toga'.“

U međuratnom periodu svakako je važno istaknuti gradnju Zakladne zgrade Novinarski dom, koja je završena 1930. godine, a čiji je projektant bio Bruno Bauer. U tom periodu Društvo se dosta bavi socijalnim prilikama svoga članstva. Međuratni i ratni predsjednici Društva bili su do 1919. Antun Schlegel, zatim Krešimir Kovačić (1919.-1923.), Milivoj Dežman (1923.-1931.), Slavo Jutriša (1931.-1936.), Branimir Sokolić (1936.-1941.), Matija Kovačić (1941.- 1942.), Ivo Mrakovčić (1942.-1943.) i Ivo Bogdan (1943.-1945.).

U doba SFRJ novinari su bili organizirani u Savezu novinara Jugoslavije, odnosno u Društvu novinara Hrvatske, a tretiralo ih se kao društveno-političke radnike; Društvo je bilo tek prijenosna poluga vlasti. Do promjene imena je došlo zbog toga što su nove vlasti smatrale da je povijesno ime Hrvatsko novinarsko društvo kompromitirano tijekom djelovanja u NDH. Predsjednici Društva u tom periodu su bili: Nikola Rubčić (1945.-1946.), Franjo Hartl (1946.-1948.), Ivan Martin Furlan (1948.-1949.), Stjepan šeparović (1949.), Branko Priselac (1950.-1951. i 1955.-1956.), Frane Barbieri (1951.-1952.), Berto Črnja (1952.-1953.), Zlatko Sinobad (1953.-1954.), Fadil Hadžić (1954.-1955.), Đorđe Zelmanović (1956.-1958.), Božo Novak (1958.-1962.) Drago Bobić (1962.-1964.), Milan Beslać (1964.-1967.), Drago Auguštin (1967.-1969.), Ivan Kocon (1969.- 1971.), Krešimir Džeba (1971.-1972.), Dara Janeković (1972.-1977.), Antun Horvat (1977.-1981.), Muharem Kulenović (1981.-1982.), Ante Živković (1982.-1985.), Franjo Kiseljak (1985.-1987.) i Drago Flego (1987.-1991.).

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. Skupština Društva promijenila je Statut i vratila izvorno ime, a Deklaracijom 1992. proglasila ništavnima odluke Suda časti za novinare koji su iz političkih razloga isključeni iz novinarske organizacije. Obnovom rada HND-a kao samostalne profesionalne udruge i povratom zgrade Novinarskoga doma položeni su temelji za javno sudjelovanje i zauzimanje HND-a, posebice u pitanjima slobode i odgovornosti medija. Predsjednici Hrvatskog novinarskog društva od tada do danas su: Ante Gavranović (1991.-1995.), Jagoda Vukušić (1995.-1999.), Dragutin Lučić (1999.-2007.), Zdenko Duka (2007.-2015.), Saša Leković (2015.-2018.) i Hrvoje Zovko (2018. - ..)