HRT kao javni medijski servis financiran sredstvima obveznika RTV pristojbe trebao bi imati i veću te izravniju odgovornost prema javnosti, a na što ga obvezuje i ugovor potpisan s Vladom, rekao je u kratkom uvodnom govoru predsjednik HND-a Saša Leković.

Nada Zgrabljić Rotar, predsjednica udruge i suradnica HND-ovog Centra za zaštitu slobode javnog izražavanja istaknula je apolitičnost udruge čija je osnivačka skupština održana još za mandata bivšeg glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana pred kojeg bi, kako kaže, mogli staviti identičnu listu zahtjeva s kakvom sada izlaze pred v.d. ravnatalje Sinišu Kovačića.

„HRT je već 25 godina u tranziciji od državne prema javnoj televiziji i cilj je udruge otvoriti dijalog javnosti s HRT-om, da vidimo koji su to razlozi zbog kojih se HRT ne uspijeva transformirati u javnu televiziju. Želimo prije svega potaknuti, pojačati, obnoviti taj javni dijalog HRT s javnošću i jačati svijest o važnosti javnih medija što je meni, kao nekome tko se bavi medijima, bio osnovni motiv pristupanja udruzi“, rekla je predsjednica udruge, ujedno i izvanredna profesorica na Odjelu komunikologije Hrvatskih studija.

„Zalagat ćemo se za zaštitu prava pretplatnika, zalagat ćemo se za slobodu i pravo izražavanja svih vrsta mišljenja i svjetonazora na javnoj televiziji, a važan segment našeg djelovanje bit će monitoring jer bez toga je teško donositi argumentirane sudove o tome što HRT čini u promoviranju medijske pismenosti i razvoja kritičkog mišljenja. Zalagat ćemo se i za potrebne izmjene zakona koji reguliraju djelovanje i financiranje HRT-a“, rekla je Nada Zgrabljić Rotar te ustvrdila kako je agenda s 12 zahtjeva prema HRT-u nastala po uzoru na javne medije što djeluju unutar nekih uspješnijih nacionalnih medijskih sustava.

Mirko Bolfek, nekadašnji djelatnik TV Zagreb u sklopu JRT-a, a potom i dugogodišnji ravnatelj Hine,  kao najvažnije je istaknuo statusno pitanje programskog osoblja i novinara HRT-a kao javnog servisa.

„Prema nekim civilizacijskim standardima javni se medijski servis financira iz pristojbe umjesto iz proračuna i to bi trebalo jamčiti njegovu neovisnost, ali mi imamo pristojbu i državno upravljanje HRT-om i u to se možemo uvjeriti prilikom svake smjene vlasti. Posljednje dvije provodile su jednako radikalne smjene rukovodećih struktura i u novinarskom sastavu i sada se ne bih upuštao u ocjene jesu li te smjene donijele nešto bolje, ali rađene su arbitrarno i mimo zakonske procedure. Zakon o medijima propisuje da se smjene glavnih urednika ne mogu vršiti bez konzultacije novinara i programskog osoblja. Upravo je unutarnja samostalnost novinarskog i uredničkog osoblja protiv ovakvih arbitrarnosti uvjet neovisnosti HRT-a“, rekao je Bolfek naglašavajući i netransparentnost upravljanja HRT-om kao jednu od važnijih prepreka sudjelovanja javnosti u raspravama o HRT-ovom programu i poslovanju.

„Što uopće imamo od informacija o upravljanju HRT-om kad sve ispada poslovna tajna. Apsurdno je, na primjer, da je nemamo podatke o gledanosti emisija iako gledanost ne mora biti osnovno mjerilo, ipak, zašto bi bilo teško objaviti da li je gledanost glavne informativne emisije HRT-a nakon posljednjih smjena porasla ili pala“, zaključio je Bolfek napominjući kako čak ni svi osnovni akti nisu dostupni na stranicama HRT-a.

„Dokle god politika ne skriva da nakon preuzimanja vlasti žele smjenu svih kadrova na HRT-u, ne treba nam drugi dokaz koliko je HRT podložan politici. Sve dok ne dobijemo vlasti koja, ne da neće htjeti - nego neće smjeti raditi takve smjene mi živimo u prividu demokracije“, bio je kratak Renato Matić, izvanredni profesor na Odjelu sociologije Hrvatskih studija i član udruge „Pretplatnik“.

Bivši član Nadzornog odbora Dražen Rajković naglasio je kako je i njegova smjena kao člana NO-a bila politička odluka sada već bivše vlasti.

„Ideja za udrugu pojavila se nakon nekoliko tribina upravo u HND-u kada smo počeli promišljati potrebu da se taj naš javni medijski servis prati i pritišće od strane javnosti, a ne da apsolutna kontrola bude u rukama onih na vlasti. Oduvijek se smatralo da je HRT značajan u kreiranju političkog raspoloženja javnosti, što srećom više nije moguće, no javni servis i usprkos tome ima važnu ulogu u promociji kvalitetnog novinarstva, kulture, medijske pismenosti, edukacije…“, rekao je Rajković koji smatra da bi socijalni cenzus za plaćanje RTV pristojbe za umirovljenike trebalo uvesti za sve socijalno ugrožene skupine građana, i to zakonskom odredbom. Napomenuo je i kako su izvješća o radu HRT-a manjkava te da će udruga s novim rukovodstvom pokušati uspostaviti novi model izvještavanja u cilju bolje obaviještenosti, pa onda i aktivnijeg uključivanja javnosti.

Poseban gost konferencije bio je izvršni direktor udruženja Canadian Journalists for Free Expression, Tom Henheffer koji je naglasio kako je ovo tužno vrijeme za novinarstvo ne samo u Hrvatskoj već globalno, gdje se novinare zatvara, napada, pa i ubija, dok je istovremeno položaj novinara i u razvijenim zapadnim demokracijama sve lošiji zbog višegodišnje krize i gašenja brojnih medija.

„Nova hrvatska Vlada krenula je jako opasnim putem i ovo što se kod vas događa vrlo je slično situaciji koju smo imali u Kanadi za vrijeme bivše, konzervativne vlade kada se sloboda govora ograničavala u cilju navodne zaštite od terorizma. Ukidanje potpore neprofitnim medijima, najava smjene svih članova Vijeća za elektroničke medije i konačno ukidanje satirične emisije pod izlikom da vrijeđa vjerske i nacionalne osjećaje, čim se vjerski i nacionalni osjećaji spominju kao argument za bilo kakve zabrane meni je to znak za uzbunu jer takvom se terminologijom služio i fašizam“, oštro je ocijenio Henheffer koji se u Hrvatsku došao sastati s premijerom Tihomirom Oreškovićem kako bi ga upozorio na lošu sliku koju Hrvatska stječe u svijetu ovakvom medijskom politikom. Umjesto premijera koji je na službenom putu u Italiji, u petak će ga primiti Oreškovićevi savjetnici.

Snimku tribine možete poslušati ovdje.

Autorica: Melisa Skender