Iz medija

Zbog dugih se suđenja daju velike odštete

01.05.2016.
Link na članak

Za naše medije vrijeme je stalo na današnji dan prije 12 godina kad je donesen Zakon o medijima. Bivša je vlast radila na medijskoj strategiji, ali to se izjalovilo, dok su aktualnom ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću mediji “opterećenje” u resoru. I sudska praksa, uz to što ne prati standarde Europskog suda za ljudska prava, odnosi se prema medijima kao prema “sedmoj sili” iako se medijska scena dramatično promijenila. Medijski sadržaj postaje “opće dobro”, mediji se gase, naklade su i desetak puta manje... Ali, sudske odštete ostaju iste. Jedan naš vodeći političar dobio je nepravomoćno 70.000 kuna, sudac 150.000 kuna, a član Državnog sudbenog vijeća u pet tužbi traži ukupno 400.000 kuna.

Visoke “kazne” za medije 

Hrvatsko novinarsko društvo upravo je upozorilo da dosuđeni iznosi ne smiju ugroziti slobodu izražavanja, prema stavu ESLJP-a. Povod im je bio istup glavne urednice Makarske kronike Maje Erceg koja je upozorila na enormno visoke “kazne” u sporovima koji medije dovode na rub opstanka. Općinski sud u Zadru presudio je da tužitelju moraju platiti odštetu od 45.000 kuna, ali kako spor traje od 2007., i 47.000 kuna kamata. Kakav udarac za svaki, a kamoli ne za lokalni medij! Usto, usvojena je i mjera osiguranja naplate, pa im Fina na naplatu šalje 92.000 kuna. Bizaran presedan! Ali, sa zateznim kamatama koje su gotovo kao i glavnica, pa i veće, susreću se svi nakladnici. Evo kako sude u Zagrebu. Nakon šest i pol godina nakladnik mora platiti 40.000 kuna odštete i 35.000 kuna kamata. U drugom slučaju, tvrtka i njezina odgovorna osoba dobili su 120.000 kuna odštete, ali do isplate u sedam godina nakupilo se 107.000 kuna kamata. U trećem slučaju, 50.000 kuna odštete i 53.000 kuna kamata u osam godina parničenja...

Odvjetnik Hrvoje Ladan upozorava nas na različitu sudsku praksu.

 

Različita sudska praksa

Prema stajalištu Vrhovnog suda zatezne kamate na naknade za nematerijalnu štetu uračunavaju se od “presuđenja” (prvostupanjske presude), ali neki županijski sudovi kamate računaju od “utuženja” (datuma podnošenja tužbe). Zbog toga sam podnio i nekoliko revizija Vrhovnom sudu, o kojima još nije odlučeno – obrazložio je odvjetnik Ladan.

No sudeći po angažmanu novinarskih udruga, to nije jedan od gorućih problema medijskih sloboda, a i da jest, tko bi se s tim u politici “opterećivao”.

Za naše medije vrijeme je stalo na današnji dan prije 12 godina kad je donesen Zakon o medijima. Bivša je vlast radila na medijskoj strategiji, ali to se izjalovilo, dok su aktualnom ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću mediji “opterećenje” u resoru. I sudska praksa, uz to što ne prati standarde Europskog suda za ljudska prava, odnosi se prema medijima kao prema “sedmoj sili” iako se medijska scena dramatično promijenila. Medijski sadržaj postaje “opće dobro”, mediji se gase, naklade su i desetak puta manje... Ali, sudske odštete ostaju iste. Jedan naš vodeći političar dobio je nepravomoćno 70.000 kuna, sudac 150.000 kuna, a član Državnog sudbenog vijeća u pet tužbi traži ukupno 400.000 kuna.

Autor: Marinko Jurasić