Javnosti okrenute društvene platforme kao Facebook i Twitter, predmet su sve veće cenzure već nekoliko godina, tvrdi Freedom House, a novi je trend udariti po komunikacijskim aplikacijama kao što su WhatsApp i Telegram. Ti servisi mogu prenijeti poruku i povezati korisnike brzo i sigurno te tako otežati vlasti da kontrolira informacije ili da ih prati.
Vlasti u nekoliko zemalja pribjegle su onemogućavanju svakog pristupa internetu u politički „škakljivim“ vremenima samo da bi spriječile korisnike da šire informacije društvenim medijima i komunikacijskim aplikacijama s neizrecivim društvenim, ekonomskim i ljudskim posljedicama, pokazuje istraživanje.
I aplikacije poput Skypea su pod pritiskom ali zbog običnijih razloga - neke su ih države ograničile da bi zaštitile prihode svojih telekomunikacijskih tvrtki, budući da su se korisnici u velikom broju okrenuli tim novim servisima.
Prema istraživanju, većina korisnika interneta, čak 67 posto, živi u zemljama u kojima je cenzurirana kritika vlasti, dok 27 posto svih korisnika interneta živi u zemljama u kojima se ljudi hapse zbog objavljivanja, prosljeđivanja ili samo zbog 'lajkanja' nekog sadržaja na Facebooku. Freedom House upozorava da se broj zemalja u kojima se događaju hapšenja novinara zbog aktivnosti na društvenim mrežama povećao za 50 posto od 2013. godine.
Istraživanje također pokazuje da vlasti cenzuriraju sve različitije online sadržaje pa se tako na meti nalaze stranice putem kojih su ljudi inicirali digitalne peticije ili pozive na prosvjede, stranice koje se bave pitanjima LGBT zajednice te različite fotografije koje mogu poslužiti kao nepobitan dokaz pogrešaka i krivog postupanja institucija.
Freedom House također upozorava da je određen broj vlada donio nove zakone vezane uz nacionalnu sigurnost koji ograničavaju privatnost i dopuštaju široko shvaćeno praćenje, čime prijete slobodi govora i privatnosti. Taj je trend prisutan i u demokratskim i u nedemokratskim zemljama te često dovodi do političkih rasprava o granici do koje vlasti trebaju imati tajni pristup kodiranoj komunikaciji, navodi Freedom House.
Zaključno, Freedom House ističe kako online aktivizam doseže nove granice i kako Internet ostaje ključ u borbi za bolju vladavinu, ljudska prava i transparentnost. U više od dvije trećine zemalja iz studije Freedom of the Net 2016, aktivizam putem interneta doveo je do neke vrste opipljivog rezultata, od poraza restriktivnih zakonskih prijedloga do iznošenja korupcije u novinarskim tekstovima čitatelja.
Više podataka možete pronaći ovdje.
Izvor: Freedom House
Prevela: Vesna Arsovski