-Njegovo ime ostat će trajno upamćeno po vizionarskom vođenju Večernjaka u zlatno doba rekordnih naklada i inovacija u novinarstvu, kao i po kasnijim uspješnim nakladničkim pothvatima. Kao novinar u Večernjem listu od 1971. i posebno kao glavni urednik Večernjaka od 1983. do 1990. Stjepan Andrašić ostavio je dubok trag u povijesti ovih novina, navodi se u oproštaju Ružice Cigler. 

Dugogodišnji i vjerni Večernjakovi čitatelji sjetit će se poslijepodnevnog izdanja ovih novina – Plave devetke, uspješnog projekta iz 1984. zahvaljujući kojem je Zagreb dobio svoje glasilo. Univerzijada 1987. za Večernji list bila je posebno izazovna, a uz mnoge novinarske zadatke Večernjak je objavljivao posebno izdanje, trojezično, koje postaje službeno glasilo te sportske manifestacije. Iste je godine startao i nedjeljni broj Večernjaka (do tada su novine izlazile šest dana u tjednu). Godinu poslije, 1988., Večernji list počeo se tiskati u Frankfurtu i bio je na zapadnoeuropskim kioscima istoga dana kao i u Zagrebu. Bio je to vrlo uspješan poslovni potez unatoč tome što su stranice za tisak tamo dopremane redovnom avionskom linijom, što je, gledano iz današnje perspektive, bilo vrlo riskantno. Večernji list u tom je razdoblju dosegnuo brojku od 23 regionalna izdanja za područje cijele tadašnje Jugoslavije. U drugoj polovini 1990. bilježimo početke primjene računala u proizvodnji novina.

To su tek neki od projekata pokrenuti i ostvareni u vrijeme dok je Andrašić bio glavni urednik. A Štef, kako smo ga zbog njegova zagorskog porijekla (rođen je 1941. u Vrbovu) u redakciji zvali, došao je u novinarstvo s diplomom Šumarskog fakulteta, a usput je apsolvirao na Visokoj školi za vanjsku trgovinu, da bi kasnije pohađao dvosemestralni studij novinarstva na FPZG-u.

Kao novinar javlja se za studentskih dana u Varaždinskim vijestima i Studentskom listu, a ozbiljnije 1968., kada postaje honorarni suradnik Večernjeg lista. Od 1971. stalno je zaposlen u Večernjaku i, kako i priliči, za početak u gradskoj rubrici pa unutrašnjopolitičkoj rubrici, potom je bio urednik večernjeg izdanja i urednik unutrašnje politike, a onda pomoćnik i zamjenik glavnog i odgovornog urednika te od 1983. sedmi glavni i odgovorni urednik ovih novina. Bio je i član mnogih organizacija, društveno vrlo aktivan, a za svoj rad primio je brojna odlikovanja i priznanja.

Andrašić je svojom radnom energijom pokretao cijelu redakciju, a svoje je suradnike poticao na primjenu novih ideja u novinarstvu i novinarskom poslovanju. Večernjak je pod njegovom palicom znatno promijenio svoj uređivački koncept, a tragovi se vide i danas, poput komentara na 2. "lijevoj strani", a rubrike su nosili novinarski "šlageri", koji su konkurirali za najave na prvoj, naslovnoj stranici. Prilog Poslovna srijeda, preteča današnjih posebnih novina Poslovni dnevnik, pokrenut je također u Štefovo vrijeme, a subotnji broj transformiran je u suvremenu reviju.

Riječju, Stjepan Andrašić bio je glavni urednik koji je vodio računa o strategiji ovog lista pomno prateći aktualna kretanja na svjetskoj sceni tiskanih medija.

– Tužan dan za Večernji list. Otišao je jedan od najvećih urednika. Čovjek koji je Večernji list vinuo u visine. U Večernjakov kod ugradio je inovativnost, iz pukog promatrača kakva je bila većina ondašnjih medija, Večernjak je gurnuo prema kreatoru, moderatoru i lideru društva. Bio je vizionar, veliki znalac, profesionalac sa strašću koja je bila neiscrpna i zarazna. Iskrena sućut obitelji, prijateljima i Večernjakovcima – poručio je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

Izvor i foto: vecernji.hr.