Aktualno > Analize

Ugrožava li digitalizacija novinarsku budućnost?

20.09.2016.

Piše: Ante Gavranović

Budućnost novinarstva je dilema koja će u punoj mjeri doći do izražaja kroz sve prisutniju digitalizaciju medija. Izdavači i medijski poduzetnici trebaju novac kako bi „pogurali“ digitalnu transformaciju i osigurali njenu opstojnost na tržištu.

Pokazalo se da klasični modeli pretplate i drugi prihodi nisu dostatni da „izravnaju“ usporeno oglašavanje online korisnika, a prihodi s tog naslova u najmanju ruku – stagniraju. Ukratko, medijske kuće trebaju dodatne izvore prihoda. Jesu li to prihodi od plaćanja online novinarstva?

BITKOM, njemačka udruga za informacijske tehnologije, telekomunikacije i nove medije, provela je anketu među korisnicima interneta na temu njihove spremnosti da plate za online sadržaje u medijima. Anketa pokazuje da postupno raste spremnost prihvaćanja takve opcije; 36 posto korisnika interneta u proteklih je 12 mjeseci odvojilo je dio novca za vijesti i druge novinarske sadržaje na web stranicama. Usporedbe radi, godinu dana ranije bilo je takvih samo 31 posto. U skupini korisnika koji čitaju online vijesti udio je iznosio čak 48 posto. Već sada 22 posto korisnika interneta plaća mjesečni paušal, a 20 posto izdalo je novac u posljednjih 12 mjeseci za pojedine članke ili izdanja.  

Previše besplatnih ponuda

 Potpredsjednika  BITCOM-a Achima Berga  takav razvoj ne iznenađuje." Za dobar novinarski uradak korisnici interneta spremni su nešto i platiti. To je vrlo važno, jer su prihodi od prodaje digitalnih sadržaja nužni kako bi se financirali novinarski sadržaji u printu i online medijima“. On pledira i na izdavače da promijene odnose plaćenog i neplaćenog sadržaja. Naime, prema studiji čak 73 posto navodi da postoji (još uvijek) previše besplatnih ponuda, a 32 posto smatra da su digitalne ponude jednostavno  preskupe.

Unatoč povoljnim  pokazateljima činjenica je da se obračunski modeli za novinarske sadržaje na internetu kod izdavačkih poduzeća nisu dovoljno proširili. Najveći broj izdavača (31 posto) stavljaju težište na Freeminum model. Međutim, kod njegove primjene naplaćuju se samo posebno vrijedni sadržaji. Otprilike 15 posto izdavača uvelo je ograničenja (Paywall) za određene sadržaje. 

U tim uvjetima je uputno razmišljati o tome kakva budućnost predstoji novinarstvu. Otprilike 49 posto ispitanih medijskih poduzeća vjeruje da će digitalni prihodi rasti, čak i snažno porasti. Njih 46 posto očekuju da će Crowdfunding (grupno financiranje) biti sve važniji oblik financiranja. U svakom slučaju, medijska budućnost nije ružičasta. Digitalizacija vodi tome da izdavači moraju stalno prilagođivati svoje proizvode i izmišljati nove. Neprofitni proizvodi postupno nestaju s pozornice. Prema mišljenju stručnjaka dnevne i tjedne novine te časopisi će u narednim godinama izgubiti na značenju, dok će značenje online medija, službi videostreaminga i radiointerneta  porasti. Sigurno je samo jedno: medijske kuće moraju sadržaje za mobilne korisnike optimizirati  

Robot - novinar budućnosti

Kako će se to odraziti na same novinare? Ispitani medijski menadžeri procjenjuju da će se stubokom mijenjati slika o novinarstvu i novinarima kao zanimanju, pri čemu će digitalizacija medija imati vrlo važnu ulogu. Mnogi od ispitanika smatraju da će se za 10 godina novinarski tekstovi „stvarati“ pomoću algoritama. „Robotičko novinarstvo“ već sada postoji u nekim redakcijama kod prikupljanja jednostavnijih tekstova poput burzovnih izvješća, obavijesti o stanju u prometu ili izvješćima o vremenu.

Mišljenje je da inteligentni softverski sustavi mogu novinare osloboditi  jednostavnih rutinskih poslova. Štoviše, uz pomoć specijalnih softvera oni  mogu „otkrivati“ nepoznate poveznice i davati dodatni zamah istraživačkom novinarstvu.

Da to nisu isprazne riječi, svjedoči najnoviji slučaj u kojem je supermozak IBM-a  Watson uredio cijelo izdanje britanskog magazina za marketing The Drum. Dok su urednici mirovali, Watson je birao slike, odgovarajuće tekstove i oblikovao pojedine stranice.

Mobilni mediji  nastavljaju  preuzimanje i dominaciju

Facebook, Snapchat i druge društvene platforme dominirale su u  razgovorima o novinarstvu u posljednjih godinu dana. Iako su izdavači pohrlili da iskoriste alate kao što su Facebook Live, Instant članke i Snapchat i time dopirali do nove publike, oni su također zabrinuti zbog  promjene modela prihoda.

Pew Research Center objavio je godišnje izvješće koje ispituje trendove i pokazuje da digitalna tehnologija i dalje povećava svoju dominaciju kad je riječ o industriji vijesti. Gotovo polovica odraslih Amerikanaca sada prihvaća vijesti s Facebooka. Dnevna naklada novina pala je 7 posto od 2014. do 2015. godine, a prihodi od novinskog oglašavanja pali su za 8 posto u odnosu na isto razdoblje. Potrošnja na mobilno oglašavanje porasla je u razdoblju od 2014. do 2015. godine za 65 posto ističe se u spomenutom izvješću Pewa. To znači da je 2015. godine čak 31,6 milijardi USD, ili 53 posto ukupnog digitalnog oglašavanja, utrošeno na mobilne oglase. Ipak, mobilno oglašavanje iznosi samo 17 posto od 183 milijarde USD, koliko je utrošeno na oglašavanje na svim medijskim platformama 2015. godine. Pet tvrtki –  Google, Facebook, Yahoo, Microsoft, i Twitter – prihodovalo je od toga 65 posto (61 posto 2014.).

 

 

 

Piše: Ante Gavranović

Budućnost novinarstva je dilema koja će u punoj mjeri doći do izražaja kroz sve prisutniju digitalizaciju medija. Izdavači i medijski poduzetnici trebaju novac kako bi „pogurali“ digitalnu transformaciju i osigurali njenu opstojnost na tržištu.

Pokazalo se da klasični modeli pretplate i drugi prihodi nisu dostatni da „izravnaju“ usporeno oglašavanje online korisnika, a prihodi s tog naslova u najmanju ruku – stagniraju. Ukratko, medijske kuće trebaju dodatne izvore prihoda. Jesu li to prihodi od plaćanja online novinarstva?

BITKOM, njemačka udruga za informacijske tehnologije, telekomunikacije i nove medije, provela je anketu među korisnicima interneta na temu njihove spremnosti da plate za online sadržaje u medijima. Anketa pokazuje da postupno raste spremnost prihvaćanja takve opcije; 36 posto korisnika interneta u proteklih je 12 mjeseci odvojilo je dio novca za vijesti i druge novinarske sadržaje na web stranicama. Usporedbe radi, godinu dana ranije bilo je takvih samo 31 posto. U skupini korisnika koji čitaju online vijesti udio je iznosio čak 48 posto. Već sada 22 posto korisnika interneta plaća mjesečni paušal, a 20 posto izdalo je novac u posljednjih 12 mjeseci za pojedine članke ili izdanja.  

Previše besplatnih ponuda

 Potpredsjednika  BITCOM-a Achima Berga  takav razvoj ne iznenađuje." Za dobar novinarski uradak korisnici interneta spremni su nešto i platiti. To je vrlo važno, jer su prihodi od prodaje digitalnih sadržaja nužni kako bi se financirali novinarski sadržaji u printu i online medijima“. On pledira i na izdavače da promijene odnose plaćenog i neplaćenog sadržaja. Naime, prema studiji čak 73 posto navodi da postoji (još uvijek) previše besplatnih ponuda, a 32 posto smatra da su digitalne ponude jednostavno  preskupe.

Unatoč povoljnim  pokazateljima činjenica je da se obračunski modeli za novinarske sadržaje na internetu kod izdavačkih poduzeća nisu dovoljno proširili. Najveći broj izdavača (31 posto) stavljaju težište na Freeminum model. Međutim, kod njegove primjene naplaćuju se samo posebno vrijedni sadržaji. Otprilike 15 posto izdavača uvelo je ograničenja (Paywall) za određene sadržaje. 

U tim uvjetima je uputno razmišljati o tome kakva budućnost predstoji novinarstvu. Otprilike 49 posto ispitanih medijskih poduzeća vjeruje da će digitalni prihodi rasti, čak i snažno porasti. Njih 46 posto očekuju da će Crowdfunding (grupno financiranje) biti sve važniji oblik financiranja. U svakom slučaju, medijska budućnost nije ružičasta. Digitalizacija vodi tome da izdavači moraju stalno prilagođivati svoje proizvode i izmišljati nove. Neprofitni proizvodi postupno nestaju s pozornice. Prema mišljenju stručnjaka dnevne i tjedne novine te časopisi će u narednim godinama izgubiti na značenju, dok će značenje online medija, službi videostreaminga i radiointerneta  porasti. Sigurno je samo jedno: medijske kuće moraju sadržaje za mobilne korisnike optimizirati  

Robot - novinar budućnosti

Kako će se to odraziti na same novinare? Ispitani medijski menadžeri procjenjuju da će se stubokom mijenjati slika o novinarstvu i novinarima kao zanimanju, pri čemu će digitalizacija medija imati vrlo važnu ulogu. Mnogi od ispitanika smatraju da će se za 10 godina novinarski tekstovi „stvarati“ pomoću algoritama. „Robotičko novinarstvo“ već sada postoji u nekim redakcijama kod prikupljanja jednostavnijih tekstova poput burzovnih izvješća, obavijesti o stanju u prometu ili izvješćima o vremenu.

Mišljenje je da inteligentni softverski sustavi mogu novinare osloboditi  jednostavnih rutinskih poslova. Štoviše, uz pomoć specijalnih softvera oni  mogu „otkrivati“ nepoznate poveznice i davati dodatni zamah istraživačkom novinarstvu.

Da to nisu isprazne riječi, svjedoči najnoviji slučaj u kojem je supermozak IBM-a  Watson uredio cijelo izdanje britanskog magazina za marketing The Drum. Dok su urednici mirovali, Watson je birao slike, odgovarajuće tekstove i oblikovao pojedine stranice.

Mobilni mediji  nastavljaju  preuzimanje i dominaciju

Facebook, Snapchat i druge društvene platforme dominirale su u  razgovorima o novinarstvu u posljednjih godinu dana. Iako su izdavači pohrlili da iskoriste alate kao što su Facebook Live, Instant članke i Snapchat i time dopirali do nove publike, oni su također zabrinuti zbog  promjene modela prihoda.

Pew Research Center objavio je godišnje izvješće koje ispituje trendove i pokazuje da digitalna tehnologija i dalje povećava svoju dominaciju kad je riječ o industriji vijesti. Gotovo polovica odraslih Amerikanaca sada prihvaća vijesti s Facebooka. Dnevna naklada novina pala je 7 posto od 2014. do 2015. godine, a prihodi od novinskog oglašavanja pali su za 8 posto u odnosu na isto razdoblje. Potrošnja na mobilno oglašavanje porasla je u razdoblju od 2014. do 2015. godine za 65 posto ističe se u spomenutom izvješću Pewa. To znači da je 2015. godine čak 31,6 milijardi USD, ili 53 posto ukupnog digitalnog oglašavanja, utrošeno na mobilne oglase. Ipak, mobilno oglašavanje iznosi samo 17 posto od 183 milijarde USD, koliko je utrošeno na oglašavanje na svim medijskim platformama 2015. godine. Pet tvrtki –  Google, Facebook, Yahoo, Microsoft, i Twitter – prihodovalo je od toga 65 posto (61 posto 2014.).