U uvodu Tribine moderatorica Tihana Jarić Dauenhauer, predsjednica Zbora znanstvenih novinara HND-a, podsjetila je na brojne mogućnosti Umjetne inteligencije, koje su se brzo razvile u posljednjih nekoliko godina. – Umjetna inteligencija može pisati eseje, prijave na natječaje, različite dopise, a već nakon nekog vremena i novinske članke. Umjetnu inteligenciju možemo tražiti da na temelju podataka koje joj damo napiše za nas tekst. Dakle došlo je do jako brzog razvoja umjetne inteligencije i postavljaju se razne pitanja poput onoga što će se dogoditi s novinarskim poslom, što će biti s autorskim pravima i tako dalje, kazala je otvarajući Tribinu Tihana Jarić Dauenhauer.

Ivan Fischer iznio je Uvodni pregled i prikaz buduće perspektive, a govorio je o tome i kako prepoznati je li umjetna inteligencija autor teksta. – Postoje alati koji prepoznaju, ali oni nisu u potpunosti sigurni i pouzdani. U ovom trenutku najviše se po tom pitanju može učiniti primjerice da HND donese odluku da se tekst deklarira tako da se navede da je urađen pomoću umjetne inteligencije ili da  je u potpunosti izrađen od strane umjetne inteligencije, kazao je Ficher.

Nenad Jarić Dauenhauer govorio je o iskustvu  iz prakse i o tome kako umjetna inteligencija oblikuje svakodnevni rad novinara naglasivši kao je umjetna inteligencija alat i s njom treba znati raditi. –  Radni mi dan počinje s umjetnom  inteligencijom, a moj mobitel servira mi vijesti iz područja koje pratim , a to je znanost. Vrlo važan je vjerodostojnost izvora pri korištenju umjetne inteligencije  i stoga uglavnom  postavljam pitanja na engleskom, jer je vjerodostojnost iz tih izvora najveća, kazao je Jarić Dauenhauer dodavši kako je pri radu ipak unatoč svemu najvažnije i provjeravati sve izvore. – Nekada mi se dogodi da je izvor vjerodostojan i priznat u svijetu znanosti, ali ako vidim neki sumnjiv podatak idem ga provjeriti. U tim slučajevima katkada vidim da je odgovor izvučen iz konteksta i umjetna inteligencija dakako griješi, navodi  Jarić Dauenhauer. On je također istaknuo i problem da umjetna inteligencija pod svaku cijenu želi dati odgovor i pri tome čini greške, premda se to u njenom razvoju polako i smanjuje.

Hrvoje šimičević, predsjednik Novinarskog vijeća časti HND-a govorio je o etičkim problemima povezanim s uporabom umjetne inteligencije i mogućim rješenjima. On je naglasio kako taj alat služi za prikupljanje informacija, a potom je na novinaru da ih obradi. – Ono što nudi umjetna inteligencija ne može biti objavljeno bez novinarske i uredničke obrade. Ako budemo koristili nekritički razne softvere dobit ćemo nekvalitetno novinarstvo, kazao je šimičević koji je iznio i odredbe Kodeksa časti novinara , kojih se treba pridržavati u novinarskom poslu i pri čemu je u tom kontekstu sada vrlo naglašena i pozicija i utjecaj  umjetne inteligencije. – Problemi su višestruki, a jedna od njih je i vlasništva na medijima. Naime, koristeći umjetnu inteligenciju smanjuju se troškovi i osigurava veći profit o čemu također treba voditi računa. Također moguće je da postoje i pritisci oglašivača ili političara pa ako umjetna inteligencija piše tekst urednici se više neće morati suočavati s novinarima koji drže do pravila struke i etike. To bi bilo pogubno, jer bi došlo do pacificiranja medija, a čiji je , kao što znamo, zadatak da kritički i dubinski agresivno propitkuju događanja i društvene teme, kako bi se osigurali demokratski procesi, kazao je šimičević, koji je podsjetio na važnost nedavno donesene Pariške povelje sa setom određenih pravila koji reguliraju suživot umjetne inteligencije i novinara, pri čemu se apostrofira da su  novinari nezamjenjivi.  

Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj govorila je o prvom  sveobuhvatnom zakonu o umjetnoj inteligenciji na svijetu – Aktu o umjetnoj inteligenciji. Ona je naglasila brojne prednosti koje je donijela umjetn inteligencija te podsjetila koliko je unaprijedila društvo po pitanju zdravstvene skrbi, čišćeg i sigurnijeg prometa i tako dalje. – Naravno nije sve tako ružičasto i taj prostor treba u potpunosti regulirati. U tom smislu naglašeno je i da je čovjek u središtu Akta o umjetnoj inteligenciji , koji je nedavno potvrdio Europski parlament s fokusom na temeljnim ljudska prava, kazala je Andrea Čović Vidović dodavši kako treba uskladiti propise s postojećim rizicima koje je moguće identificirati,  potaknuti inovacije te bi trebala jamčiti sigurnost i temeljna prava građanima Unije i tvrtkama, kao i podržati razvoj, implementaciju i prihvaćanje pouzdane umjetne inteligencije u Uniji.

Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice u svom izlaganu govorila je o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, istaknuvši kako se tom temom bave već nekoliko godina. – Naravno i umjetna inteligencija utječe na ljudska prava, a mi nastojimo u ovoj fazi učiti od drugih i primjenjivati njihova iskustva, kazala je Kesonja dodajući kako pomažu pojedine aplikacije poput digitalnog asistenta kod pacijenata, a umjetna inteligencija uspijeva otkriti i i stanice raka, koje se konvencionalnim metodama ne mogu uvijek vidjeti. Ona je istaknula i da su građani sve zabrinutiji zbog utjecaja i opasnosti gubljenja poslova koje moguće donosi umjetna inteligencija, čiji upliv narušava i međuljudske odnose.

U diskusiji u nastavku tribine raspravljalo se o intrigantnim i aktualnim temama povezanim s korištenjem UI-ja te problemima s kojima se suočava novinarska zajednica zbog pojave i naglog razvoja umjetne inteligencije, koja može na jednostavan upit slagati tekstove, pisati članke i provjeravati činjenice. Također su se osvrnuli na mnoga važna pitanja poput utjecaja UI-ja na gubitak radnih mjesta, problematike autorskih prava i regulacije uporabe umjetne inteligencije.

Inače, većina novinara u svom radu ne koristi se umjetnom inteligencijom, dok od onih koji se služe „blagodatima“ umjetne inteligencije najviše koriste u svrhu prijevoda. To su pokazali rezultati anketa koju je Hrvatsko novinarsko društvo provelo među svojim članstvom. Zaprimljena su 162 odgovora ispitanika, izneseno je na tribini Zbora znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva o prednostima i opasnostima korištenja umjetne inteligencije u novinarstvu.

Da se ne koristi umjetnom inteligencijom odgovorilo je 89 članova HND-a, odnosno 56 posto. Da koristi umjetnu inteligenciju za potrebe prijevoda izjasnilo se njih 54 ili 34 posto. Za provjeru podataka koristi se njih 33, odnosno 20,8 posto. Za oblikovanje teksta 12 ili 7,5 posto, a za uređivanje fotografije 16 ili 10.1 posto. Samo 5 novinara ili zanemarivih 3,1 posto je odgovorilo da koristi umjetnu inteligenciju za pisanje tekstova.

 Autor: Ivica Buljan

Foto: HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ