U Nacionalni plan oporavka i otpornosti spada i famozni medijski fektčeking. Natječaj je odrađen i nekoliko je očitih problema. Ističu se političko balansiranje i dodjela sredstava ne-medijskim institucijama poput sveučilišta. No, najočitiji problem je pretpostavka da fektčeking može zamijeniti politiku.

rvatska je počela distribuirati milijarde eura pristigle iz zajedničkog proračuna Europske unije putem Mehanizma za oporavak i otpornost. Dio tih sredstava otišao je i na medije, no prije nego dođemo do toga kažimo da je Mehanizam težak 1,8 bilijuna eura i da je uspostavljen kao odgovor na globalnu pandemiju iz 2020. godine.

Cilj sredstava je da “ublaže gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa, te da učine gospodarstvo održivijim i otpornijim, a društvo spremnije na izazove i nove prilike. Mjere i aktivnosti Plana trebaju pridonijeti postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, uz povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, kao i jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Hrvatske.” Spomenimo ovdje da originalna fraza glasi “održivi razvoj”, a ne rast i da njezina pogrešna upotreba u službenom dokumentu institucije Republike Hrvatske zapravo pokazuje stupanj razumijevanja aktualnih politika Europske unije, pogotovo ovih zelenih, čijim dijelom je i ovaj Mehanizam.

Za ostvarivanje tih planova bili su potrebni Nacionalni planovi oporavka i otpornosti (NPOO). Jedan je raspisan i za Uspostavu sustava provjere točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama, odnosno za medijski fekt-čeking. Nositelji mjere su Ministarstvo kulture i medija te Agencija za elektroničke medije, a za provedbu je osigurano 5.972.526 eura bespovratnih sredstava.

Cijeli tekst možete pročitati na bilten.org.