Korelacija između demokracije i slobode tiska je očita – i dokazana. Usporedba procjena 167 zemalja koje je napravio RSF-ov Svjetski indeks slobode medija za 2024. i The Economistov godišnji Indeks demokracije pokazuje da su dvije vrijednosti empirijski povezane.

Tijekom posljednjih deset godina  RSF-ova karta slobode tiska postupno je pocrvenjela, baš kao i  The Economistov indeks demokracije. U rasponu od jednog desetljeća, 16 zemalja vidjelo je da je njihova situacija sa slobodom medija postala "vrlo ozbiljna", a 36 zemalja je palo pod jaram autoritarnih vlada. Deset od ovih zemalja – Palestina, Irak, Egipat, Pakistan, Burma, Kambodža, Rusija, Bjelorusija, Venezuela i Nikaragva – dobilo je crvenu boju na obje ljestvice, budući da boja označava i vrlo ozbiljne situacije sa slobodom medija i autoritarne režime.

Godine 2024., iste godine kada su razine demokracije pale na najnižu točku od stvaranja Indeksa demokracije 2006., RSF je primijetio da političke snage sve više opstruiraju rad novinara. Od pet pokazatelja u RSF-ovom Indeksu slobode medija u svijetu najbrže se pogoršava politički pokazatelj.

Kako je kazoa Blanche Marès, voditelj RSF-ovog Svjetskog indeksa slobode medija sloboda tiska funkcionira kao zrcalo koje odražava vitalnost demokracija diljem svijeta. - Političke snage koje ne jamče neovisnost medija ugrožavaju temelje demokracije. RSF stoga inzistira na potrebi borbe protiv dezinformacija – simptoma erozije demokracije – putem provođenje ambiciozne politike za promicanje pouzdanih informacija, zaštite novinara i prava na informaciju, naglasio je Marès. 

Izvor: rsf.org.