Nakon što je Hrvatska radiotelevizija izvijestila da će na 15. Paraolimpijske igre koje će se održati od 7. do 18. rujna u Rio de Janeiru otputovati jedan novinar i snimatelj montažer, uslijedile su negativne reakcije javnosti, Hrvatskog paraolimpijskog odbora te ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. HPO i pravobraniteljica poslali su zadnjih mjeseci HRT-u niz dopisa u kojima ih pozivaju da poprate POI u Riju s dovoljnim brojem novinara kako ne bi bili diskriminirani u odnosu na ostale sportaše.
Reakcije na odgovor HRT-a o izvještavanju s Paraolimpijskih igara: Želimo jednakopravnost i da se naši rezultati medijski kvalitetno valoriziraju, ali s jednim novinarom i snimateljem to nije moguće
17.07.2016.
Link na članak
Naime, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak dostavila je još 30. studenog prošle godine preporuku HRT-u vezano za osiguravanje sredstava za praćenje i prijenos sadržaja za osobe s invaliditetom na koju je 11. prosinca odgovorio tadašnji glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman objasnivši kako su unutar proračuna HRT-a za 2016. godinu osigurana sredstva za proizvodnju dokumentiranih i sportskih sadržaja, u koje su uključeni izravni prijenosi Paraolimpijskih igara (otvaranje, zatvaranje, nekoliko prijenosa te reportaže) na HTV 2 te da je na HTV 4 planiran prijenos Dana hrvatskog paraolimpijskog sporta i proglašenje najuspješnijih sportaša s invaliditetom u 2015., ukoliko događaj bude održan.
Ratko Kovačić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO) poslao je 30. lipnja o.g. požurnicu Siniši Kovačiću (v.d. ravnatelja HRT-a) u kojem ga upozorava da je u pitanju treće najveće svjetsko sportsko natjecanje i da HPO od strane Brune Kovačevića, urednika Sportskog programa HRT-a, nije dobio cjelokupnu i potpunu informaciju glede izvješćivanja s 15. Paraolimpijskih igara. U svojem pismu Ratko Kovačić je tražio od HRT-a da se ne spušta ispod standarda s Igara u Pekingu i Londonu kada su bila poslana po dva radijska i jedan TV novinar i da se ovaj prijepor žurno riješi. Kovačić je naglasio i da bi mogućim nedovoljnim informiranjem hrvatske sportske javnosti s 15. Paraolimpijskih igara došlo do kršenja Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koju je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala, Zakona o HRT-u gdje se u članku 9. izričito govori o informiranju osoba s invaliditetom, a kojih u Hrvatskoj živi više od pola milijuna te bi došlo i do mogućeg kršenja Zakona o suzbijanju diskriminacije imajući u vidu da će se Olimpijske igre u Rio de Janeiru pratiti u potpunosti.
Zatim je Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom poslao 5. srpnja dopis na adresu HRT-a skrećući pozornost na obvezu praćenja paraolimpijskih igara na jednaki način kao i olimpijskih igara od strane HRT kao javnog medijskog servisa građana. Ova obveza proizlazi ne samo iz međunarodnih dokumenata, Anti diskriminacijskog zakonodavstva već i definicije sadržaja i funkcija javnih usluga sadržanih u članku 9. Zakona o hrvatskoj radioteleviziji, stoji u dopisu. Istaknuto je da je potrebno pravodobno poduzeti sve kako se ne bi ponovila 2012. godina kada je Kraljica Elizabeta II. 29. kolovoza svečano u Londonu otvorila XIV. Paraolimpijske igre pred 80 tisuća ljudi, a hrvatski građani ostali prikraćeni za ovaj događaj i doživljaj jer ju hrvatska javna televizija nije prenosila. Tako, nastavlja se u dopisu, gledatelji u Hrvatskoj nisu imali priliku pratiti niti natjecanja u kojima su sportaši s invaliditetom nastupili jer nisu prenošena, već se o njima izvještavalo tek u sažecima u kasnim večernjim satima, odnosno u slabo gledanim terminima.
Vodstvo javne televizije odbacilo je tvrdnju u dopisu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom da se HRT-ova odluka o samo jednom novinaru i snimatelju “čini zapravo diskriminirajućom u odnosu na praćenje sportaša bez invaliditeta’: “Hrvatska radiotelevizija poštuje i uvažava stavove Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ali njezino programsko vodstvo smatra da se u ovomu slučaju ne radi o diskriminaciji jer će ovogodišnje Paraolimpijske igre HRT pratiti na dosad najsveobuhvatniji način i po broju sati i po broju programskih sadržaj.
Osim prijenosa svečanosti otvaranja Paraolimpijskih igara, HRT priprema posebnu emisiju u kojoj će predstaviti sve hrvatske sportaše koji će sudjelovati na Paraolimpijskim igrama. Prenosit će se i sva završna natjecanja na kojima hrvatski sportaši imaju šansu za osvajanje medalja. HRT poručuje i kako u ovom projektu kao javni medijski servis obavlja svoju djelatnost i ostvaruje programske aktivnosti i sadržaje u skladu sa Zakonom o HRT-u i u skladu s Ugovorom s
Vladom RH.”
Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetomnaglasili su za Fairpress da je temeljni smisao i cilj preporuke koju su uputili HRT-u bio osigurati jednaki tretman sportašima paraolimpijcima kao i sportašima olimpijcima.
"Svako nejednako postupanje po osnovi invaliditeta ima obilježje diskriminacije. Osim toga, jedan od bitnih razloga preporuke je iskustvo prethodnih paraolimpijskih igara kojima HRT nije pridao pozornost koju su im pridale ostale zemlje pa su hrvatski građani ostali prikraćeni za jedinstvenu svečanost otvaranja paraolimpijskih igara koja je imala snažnu poruku ne samo za osobe s invaliditetom nego i za ostale građane, ali i za praćenje natjecanja sportaša paraolimpijaca u gledanim terminima. Upravo stoga nam je namjera da HRT kao javni medijski servis ravovremeno osigura potreban broj snimatelja i novinara te ostale opreme kako bi se Paraolimpijske igre od svečanosti otvaranja, natjecanja do svečanosti zatvaranja pratile na jednaki način kao i Olimpijske igre. Uz uvažavanje financijskih teškoća kao i brojnih važnih sportskih događanja u ovoj godini za koja je HRT osigurao praćenje i prijenose kako se to navodi u njihovom odgovoru Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, smatramo da to ne bi trebala biti osnova za razlikovanje u tretiranju Paraolimpijskih igara u odnosu na Olimpijske igre. Stoga vjerujemo da će HRT načinom prijenosa omogućiti što većem broju hrvatskih građana praćenje svih sportskih događanja i natjecanja naših sportaša paraolimpijaca što RT između ostaloga potvrđuje u svom odgovoru."
Darko Matić, glasnogovornik Hrvatskog paraolimpijskog odbora za Fairpress istaknuo je za Fairpress da prije svega treba istači činjenicu iz 2007. godine kada je tadašnje Programsko vijeće HRT donijelo odluku o jednakom praćenju nastupa sportaša s i bez invaliditeta u programima HRT-a.
"Kako je od tada bila praksa da HRT na paraolimpijske igre šalje po dva radijska novinara te jednu televizijsku ekipu u Peking 2008. I u London 2012. godine time sami dokazuju svoj odnos prema trećem po važnosti sportskom događanju na svijetu, odmah iza Svjetskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara. Kako na Olimpijske igre u Rio de Janeiru putuje, prema mojim spoznajama, 38 djelatnika HRT-a, smatramo da ovakvim potezom odgovornih na HRT-u, kao javnom nacionalnom mediju, dovode u pitanje kvalitetu izvješćivanja s 15. Paraolimpijskih igara i nastupe naših 17 sportaša, od kojih se očekuje borbe za odličja. Jednostavno, riječ je o percepciji nas sportaša s invaliditetom. Postavlja se pitanje da li smo mi vrhunski sportaši koji će reprezentirati Republiku Hrvatsku na ovom velikom događaju ili nas doživljavaju tek uzgred sportašima. Mi samo želimo podjednak tretman sportaša s invaliditetom i onih bez invaliditeta u programima HRT-a. Ako misle da to doista nismo neka netko slobodno kaže, pa će samim time kršiti odredbe Zakona o HRT-u, Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN kojeg je RH potpisala i ratificirala u Hrvatskom Saboru, a da ne govorimo o odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije."
Nadalje, Matić ističe kako je žalosna činjenica da se o ovim problemima govori manje od dva mjeseca do održavanja paraolimpijskih igara.
"Nije naše da određujemo programsku politiku bilo kojeg medija, a posebice nacionalnog javnog servisa čiji rad svojim pristojbama plaćaju građani Republike Hrvatske, već tražimo minimum onoga što nas u tom mediju pripada. Bilo bi lijepo da netko se upita da li znaju tko je Branimir Budetić, Ivan Katanušić, Kristijan Vincetić i plejada nažalost samo nama znanih sportaša s invaliditetom koje su pronijeli ime Republike Hrvatske diljem svijeta. Nije sve u tzv. Velikim sportovima, riječ je jednostavno neka se odgovorni odluče da li svi mi to zaslužujemo ili ne. Biti osoba s invaliditetom i uz to se baviti sportom nimalo nije lako, ali je daleko teže prihvatiti činjenice neznanja niti poznavanja njihovih rezultata u hrvatskoj sportskoj javnosti. Da zaključimo mi samo želimo jednakopravnost i da se naši rezultati medijski kvalitetno valoriziraju, ali nažalost s jednim novinarom i tv snimateljem na licu mjesta to je i učeniku petog razreda osnovne škole koji je član novinarske sekcije jasno da je nemoguće."
Autorica: Ivana Horvatek