EURACTIV
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, zajedno sa svojim timom, upravo priprema izvješće za 2022. godinu koje mora stići u Sabor do 31. ožujka. To je dokument u kojem se analizira i ocijenjuje stanje ljudski prava i jednakosti u Hrvatskoj, ali i daju preporuke i upozorenja koliko su državne institucije spremne sudjelovati u obrani i promicanju ljudskih prava, i u pravilu u javnosti izaziva buru jer predstavlja pogled u surovu hrvatsku stvarnost koja je bitno drugačija od one slike koju prezentira vladajuća politička garnitura.
S njom smo razgovarali o tome kakvi su novi problemi detektirani tijekom 2022., koliko su pojedina ministarstva spremna na suradnju s institucijom pučke pravobraniteljice, zabrinjava li je potencijalno sužavanje slobode kroz najavljene izmjene Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona, ali i o tome kakvo je njezino iskustvo u radu u europskim institucijama u kojima je angažirana. Tena Šimonović Einwalter je pravnica po struci, s magisterijem s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i magisterijem s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Oxfordu, od 2008. godine radi u uredu pučkog pravobranitelja, od 2013. godine do 2021. godine bila je zamjenica, a 2021. godine je izabrana za pučku pravobraniteljicu na mandat od osam godina. Na europskoj razini već dugi niz godina vodi Izvršni odbor Europske mreže tijela za jednakost (Equinet), predstavnica je Hrvatske u Europskoj komisiji za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) pri Vijeću Europe, a izabrana je i za članicu Odbora za umjetnu inteligenciju Vijeća Europe.
Euractiv: Nakon što je premijer Plenković najavio izmjene Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona s namjerom da se sankcionira "curenje" informacija iz istražnih postupaka, obratio vam se HND zbog zabrinutosti da to vodi u ograničavanje slobode izražavanja, a vi ste pokrenuli postupak. Kako napredujete?
Šimonović Einwalter: Otvorili smo predmet, prikupljamo informacije. Konkretno, zatražili smo od Ministarstva pravosuđa i uprave informacije što se planira, izmjene i dopune kojih zakona – jer spominjali su se i Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon. Zatražili smo informacije što se smjera mijenjati, koji dijelovi zakona, koje odredbe.
Euractiv: Jeste li do sada dobili tražene podatke?
Šimonović Einwalter: Nismo još. Ali nije još ni prošao rok. Moram reći da Ministarstvo pravosuđa u pravilu odgovara na naše upite te se nadam da ćemo i sada dobiti odgovore. Dakle, ovdje se ne radi o ispitnom postupku jer još nemamo detalje cijele priče, ali smo ipak – s obzirom na pritužbu HND-a te sve što je rečeno u javnom prostoru, s obzirom na moguće ograničavanje slobode rada novinara –zatražili preciznije informacije. Nakon dobivenih informacija moći ćemo se i jasnije odrediti. A kada izmjene budu i službeno predstavljene javnosti, i ako uistinu budu išle u smjeru ugrožavanja ili povrede prava i slobode, sigurno ćemo reagirati.
Euractiv: No, već sada je mnogo toga izgovoreno, govorio je i premijer Plenković, ali i ministar Malenica. Možete li vi na temelju ovog što je izgovoreno ocijeniti prijeti li Hrvatskoj ograničavanje slobode informiranja?
Šimonović Einwalter: Kao pravnica bih prije svega pričekala da vidimo u kakve se to točno izmjene ide: ako se ide u propisivanje novog kaznenog djela, kako se ono definira? Ono što je dobro jest da se javno reklo da se ne ide u ograničavanje rada novinara, u kriminalizaciju novinarskih istraživanja, ali to ne znači da posredno neće i ne može doći do utjecaja na rad novinara odnosno tema koje dolaze u javnost, a od javnog su interesa.
Euractiv: No, već sada se u javnosti spekulira o izmjenama zakona jer je premijer osobno to plasirao u javnost. Je li on pogriješio kada je krenuo govoriti o tome u trenutku kada Vlada nije bila u stanju javnosti dati preciznu informaciju što i kako točno misli mijenjati?
Šimonović Einwalter: To je unijelo neizvjesnost u javni prostor, posebno među novinarima, nakon čega su odmah uslijedile snažne reakcije, u kojima se upozoravalo na moguće posljedice na slobodu medija. Vidjet ćemo što će nadležno Ministarstvo prezentirati javnosti. Uvjerena sam da su svi svjesni važnosti slobode informiranja, transparentnosti i borbe protiv korupcije. No, naravno, dolazimo i do pitanja interpretiranja javnog interesa.
Cijeli tekst možete pročitati na euractiv.hr.
