Aktualno > In memoriam

Preminuo nestor hrvatskog novinarstva Inoslav Bešker

29.06.2023.

Umro je Inoslav Bešker.  Bolest je bila jača, oduzela je nama i čitateljicama i čitateljima novinarsku legendu čiji su se tekstovi iščekivali. Izazivali su rasprave, burne katkad, a naš je Ino uvijek bio pripravan neumorno argumentirati svoje stavove, javio je Jutarnji list.    

Fetivi Splićanin bio je rođen u Zagrebu, 30. siječnja 1950. godine. O malom Inoslavu kojem noge ne dopiru do poda dok sjedi na stolcu u Belvija i čita novine pisali su mnogi. Bio je čudo od djeteta, preskakao razrede, maturirao na splitskoj Klasičnoj gimnaziji sa 16 godina, upisao studij u Zagrebu. I onda se upustio u novinarstvo, već sa 17 godina. Znao mi je reći kako se Bog s njime lijepo našalio jer za život zarađuje pišući, a u školi nikad nije volio pisati školske zadaće. Radio je za Omladinski tjednik, Studentski list, Telegram, Start, Slobodnu Dalmaciju, Vjesnik, Danas, BBC, Radio 101, za Hrvatsku televiziju i, konačno, dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima. Do ovog teškog i bolnog trenutka.

Obožavao je operu, pjevušio je stalno arije, volio je film, umjetnost, a na dnevnoj se bazi u novinama bavio politikom. Pratio je Katoličku crkvu od 1980-ih koja zbog toga nije uvijek bila sretna jer je tako dobro upoznao njezin nauk da je često upozoravao biskupe na pogreške. Po odlasku u Rim krajem 1980-ih, kao dopisnik Vjesnika, profilirao se u jednog od vodećih vatikanista.

Uza sve to Bešker se stigao baviti i znanošću. Na Sveučilištu u Milanu doktorirao je poredbenu slavistiku disertacijom o Morlacima u europskoj književnosti. Ponosio se svojim korijenima iz Dicma. Ostvario je više nego zavidnu znanstvenu karijeru: Redoviti je profesor kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013. godine, bio je profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Na Sveučilištu u Dubrovniku bio je od 2013. do 2023. profesor novinarstva i komunikologije.

Bibliografija je pozamašna, čak i ako isključimo tisuće novinskih tekstova. Iz novinarske struke izdvajam “Istraživačko novinarstvo (s Orlandom Obad i dr.), vatikanistički “To je bio Ivan Pavao II”, biografska monografija (Zagreb, 2005.), kulturološki “Goli blagdani, monografija (Zagreb, 2004.)”, “Filološke dvoumice, studije i eseji” (Zagreb, 2007.), “Riječ po riječ” i “Riječi dana”, ukoričene kolumne koje je objavljivao u Jutarnjem listu. Na talijanskom su “La musa violenta: Archetipi e tradizione nell‘epica orale della Slavia dinarica,” monografija (Roma, 2007.), “I Morlacchi nella letteratura europea,” monografija (Roma, 2007.). Bešker je bio dugogodišnji član Hrvatskog novinarskog društva. 

I nagrada je mnoštvo, više nego zasluženih: Nagrada "Otokar Keršovani", za životno djelo u novinarstvu, Nagrada Slobodne Dalmacije za životno djelo u novinarstvu. Nagrada HND Marija Jurić Zagorka, za novinara godine 2002., za najbolji komentar u tisku 2002., za najbolji komentar na internetu 2006., Nagrada Calabria, za dopisničko novinarstvo 1996., Nagrada Kiklop, za knjigu Filološke dvoumice 2007., Nagrada HHO Joško Kulušić, za zaštitu ljudskih prava, 2016., Nagrada Otto von Habsburg 2015., stoji između ostalog u oproštaju Željka Trkanjeca od kolege Beškere u Jutarnjem listu. 

Izvor: jutarnji.hr. 

Foto: Ronald Gorsic/Cropix

 

 

 

Umro je Inoslav Bešker.  Bolest je bila jača, oduzela je nama i čitateljicama i čitateljima novinarsku legendu čiji su se tekstovi iščekivali. Izazivali su rasprave, burne katkad, a naš je Ino uvijek bio pripravan neumorno argumentirati svoje stavove, javio je Jutarnji list.    

Fetivi Splićanin bio je rođen u Zagrebu, 30. siječnja 1950. godine. O malom Inoslavu kojem noge ne dopiru do poda dok sjedi na stolcu u Belvija i čita novine pisali su mnogi. Bio je čudo od djeteta, preskakao razrede, maturirao na splitskoj Klasičnoj gimnaziji sa 16 godina, upisao studij u Zagrebu. I onda se upustio u novinarstvo, već sa 17 godina. Znao mi je reći kako se Bog s njime lijepo našalio jer za život zarađuje pišući, a u školi nikad nije volio pisati školske zadaće. Radio je za Omladinski tjednik, Studentski list, Telegram, Start, Slobodnu Dalmaciju, Vjesnik, Danas, BBC, Radio 101, za Hrvatsku televiziju i, konačno, dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima. Do ovog teškog i bolnog trenutka.

Obožavao je operu, pjevušio je stalno arije, volio je film, umjetnost, a na dnevnoj se bazi u novinama bavio politikom. Pratio je Katoličku crkvu od 1980-ih koja zbog toga nije uvijek bila sretna jer je tako dobro upoznao njezin nauk da je često upozoravao biskupe na pogreške. Po odlasku u Rim krajem 1980-ih, kao dopisnik Vjesnika, profilirao se u jednog od vodećih vatikanista.

Uza sve to Bešker se stigao baviti i znanošću. Na Sveučilištu u Milanu doktorirao je poredbenu slavistiku disertacijom o Morlacima u europskoj književnosti. Ponosio se svojim korijenima iz Dicma. Ostvario je više nego zavidnu znanstvenu karijeru: Redoviti je profesor kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013. godine, bio je profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Na Sveučilištu u Dubrovniku bio je od 2013. do 2023. profesor novinarstva i komunikologije.

Bibliografija je pozamašna, čak i ako isključimo tisuće novinskih tekstova. Iz novinarske struke izdvajam “Istraživačko novinarstvo (s Orlandom Obad i dr.), vatikanistički “To je bio Ivan Pavao II”, biografska monografija (Zagreb, 2005.), kulturološki “Goli blagdani, monografija (Zagreb, 2004.)”, “Filološke dvoumice, studije i eseji” (Zagreb, 2007.), “Riječ po riječ” i “Riječi dana”, ukoričene kolumne koje je objavljivao u Jutarnjem listu. Na talijanskom su “La musa violenta: Archetipi e tradizione nell‘epica orale della Slavia dinarica,” monografija (Roma, 2007.), “I Morlacchi nella letteratura europea,” monografija (Roma, 2007.). Bešker je bio dugogodišnji član Hrvatskog novinarskog društva. 

I nagrada je mnoštvo, više nego zasluženih: Nagrada "Otokar Keršovani", za životno djelo u novinarstvu, Nagrada Slobodne Dalmacije za životno djelo u novinarstvu. Nagrada HND Marija Jurić Zagorka, za novinara godine 2002., za najbolji komentar u tisku 2002., za najbolji komentar na internetu 2006., Nagrada Calabria, za dopisničko novinarstvo 1996., Nagrada Kiklop, za knjigu Filološke dvoumice 2007., Nagrada HHO Joško Kulušić, za zaštitu ljudskih prava, 2016., Nagrada Otto von Habsburg 2015., stoji između ostalog u oproštaju Željka Trkanjeca od kolege Beškere u Jutarnjem listu. 

Izvor: jutarnji.hr. 

Foto: Ronald Gorsic/Cropix