Aktualno > Vijesti

Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava intervenira u korist Khadije Ismayilove

27.01.2016.

Khadija Ismayilova, istraživačka novinarska, uhićena je 5. prosinca 2014. i osuđena presudom azerbajdžanskog suda na 7,5 godina zatvora u rujnu prošle godine. Ta novinarka, članica projekta OCCRP (Organized Crime and Corruption Reporting Project), najprije je optužena zbog poticanja na samoubojstvo, što je zamijenjeno novim optužbama za poreznu prevaru, zlouporabu moći i nezakonite poslovne aktivnosti. Smatra se da je taj slučaj zapravo osveta zbog iznošenje korupcije u državnoj službi, u što su upleteni i viši državni službenici uključivši i predsjednikovu obitelj.

I franšizer RFE/RL-a (Radio Free Europe/Radio Liberty) je kažnjen financijski jer je morao snositi troškove suda i zabranjeno mu je otvaranje ureda na tri godine.

Nils Muižnieks, povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, je 21. siječnja 2016. objavio predstavku koju je poslao Europskom sudu za ljudska prava u vezi sa slučajem Khadije Ismayilove. U njoj tvrdi da je taj slučaj „ilustracija ozbiljnog i sustavnog problema ljudskih prava u Azerbajdžanu“ s kojim se susreću novinari, aktivisti borbe za ljudska prava, blogeri i drugi, te da „unatoč brojnim naporima povjerenika i drugih međunarodnih čimbenika ostaju neriješena“.
Europska novinarska federacija se tim problemom bavila u nekoliko navrata podržavajući novinarku Khadiju Ismayilovu. Morgen Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a, je pozvao na ukidanje „nečuvene presude“ i dodao da bi „vlade morale poduprijeti azerbajdžanske NGO organizacije kako bi se to i dogodilo. To je zadaća naših partnerskih zemalja u EU. Tražimo trenutno puštanje na slobodu naše kolegice Ismayilove.“ Danas predsjednik EFJ-a, podržavajući inicijativu povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe, poziva azerbejdžanske vlasti da ponište zakonske postupke protiv nje.

Za vrijeme konferencije pod nazivom „Pravda iza rešetaka: progon civilnog društva u Azerbajdžanu“, koju su u Bruxellesu organizirale 19. siječnja 2016. organizacije International Partnership for Human Rights (IPHR) i Open Society European Policy Institute (OSEPI), Kirill Koroteev, voditelj pravne službe u Memorijalnom centru za ljudska prava u Moskvi, objasnio je da „Azerbajdžan ima najrestriktivnije zakonodavstvo o NGO-ima od svih zemalja u Vijeću Europe. Sve se NGO organizacije moraju registrirati u Ministarstvu pravosuđa, svi se ugovori o donacijama moraju prevesti na azerbajdžanski i podastrijeti ministru, na sve se plaća PDV, svi zaposleni mogu biti progonjeni zbog nezakonitog poduzetništva ili krivotvorenja potpisa kad plaćaju stručnjake koji sudjeluju u radu radionica.“ Prema mišljenju pravnika najteže optužbe protiv novinara, odvjetnika i aktivista u borbi za ljudska prava proizlaze upravo iz tog restriktivnog zakona o NGO-ima.
Gulnara Akhundova iz organizacije International Media Support pozvala je EU da bude dosljednija u slanju poruka različitim institucijama. „Samo 2015. je EU izdala 17 rezolucija zbog zabrinutosti za Azerbajdžan bez ikakvih praktičnih posljedica. U jednom je slučaju samo dva dana nakon takve rezolucije kojom Europski parlament traži financijske sankcije Europska investicijska banka potpisala multimilijunski ugovor s azerbajdžanskim vlastima. Ako već ne možete pomoći, nemojte hraniti režim. EU bi morala razmisliti o tome kako pomoći braniteljima ljudskih prava u našem Azerbajdžanu.“

Emin Milli s televizije Meyda kritizirao je „selektivni pravni sustav“ u Azerbajdžanu podsjećajući sudionike Konferencije da se najveća NGO organizacija u zemlji zove „Haydar Aliyev fondacija“ i da je vodi prva dama Azerbajdžana. Čudno, ta organizacija ne objavljuje nikakav izvještaj o prihodima i troškovima, čime eklatantno krši zakon bez ikakvih posljedica.

Pripremila: Vesna Arsovski

Izvor: EFJ

Khadija Ismayilova, istraživačka novinarska, uhićena je 5. prosinca 2014. i osuđena presudom azerbajdžanskog suda na 7,5 godina zatvora u rujnu prošle godine. Ta novinarka, članica projekta OCCRP (Organized Crime and Corruption Reporting Project), najprije je optužena zbog poticanja na samoubojstvo, što je zamijenjeno novim optužbama za poreznu prevaru, zlouporabu moći i nezakonite poslovne aktivnosti. Smatra se da je taj slučaj zapravo osveta zbog iznošenje korupcije u državnoj službi, u što su upleteni i viši državni službenici uključivši i predsjednikovu obitelj.

I franšizer RFE/RL-a (Radio Free Europe/Radio Liberty) je kažnjen financijski jer je morao snositi troškove suda i zabranjeno mu je otvaranje ureda na tri godine.

Nils Muižnieks, povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, je 21. siječnja 2016. objavio predstavku koju je poslao Europskom sudu za ljudska prava u vezi sa slučajem Khadije Ismayilove. U njoj tvrdi da je taj slučaj „ilustracija ozbiljnog i sustavnog problema ljudskih prava u Azerbajdžanu“ s kojim se susreću novinari, aktivisti borbe za ljudska prava, blogeri i drugi, te da „unatoč brojnim naporima povjerenika i drugih međunarodnih čimbenika ostaju neriješena“.
Europska novinarska federacija se tim problemom bavila u nekoliko navrata podržavajući novinarku Khadiju Ismayilovu. Morgen Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a, je pozvao na ukidanje „nečuvene presude“ i dodao da bi „vlade morale poduprijeti azerbajdžanske NGO organizacije kako bi se to i dogodilo. To je zadaća naših partnerskih zemalja u EU. Tražimo trenutno puštanje na slobodu naše kolegice Ismayilove.“ Danas predsjednik EFJ-a, podržavajući inicijativu povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe, poziva azerbejdžanske vlasti da ponište zakonske postupke protiv nje.

Za vrijeme konferencije pod nazivom „Pravda iza rešetaka: progon civilnog društva u Azerbajdžanu“, koju su u Bruxellesu organizirale 19. siječnja 2016. organizacije International Partnership for Human Rights (IPHR) i Open Society European Policy Institute (OSEPI), Kirill Koroteev, voditelj pravne službe u Memorijalnom centru za ljudska prava u Moskvi, objasnio je da „Azerbajdžan ima najrestriktivnije zakonodavstvo o NGO-ima od svih zemalja u Vijeću Europe. Sve se NGO organizacije moraju registrirati u Ministarstvu pravosuđa, svi se ugovori o donacijama moraju prevesti na azerbajdžanski i podastrijeti ministru, na sve se plaća PDV, svi zaposleni mogu biti progonjeni zbog nezakonitog poduzetništva ili krivotvorenja potpisa kad plaćaju stručnjake koji sudjeluju u radu radionica.“ Prema mišljenju pravnika najteže optužbe protiv novinara, odvjetnika i aktivista u borbi za ljudska prava proizlaze upravo iz tog restriktivnog zakona o NGO-ima.
Gulnara Akhundova iz organizacije International Media Support pozvala je EU da bude dosljednija u slanju poruka različitim institucijama. „Samo 2015. je EU izdala 17 rezolucija zbog zabrinutosti za Azerbajdžan bez ikakvih praktičnih posljedica. U jednom je slučaju samo dva dana nakon takve rezolucije kojom Europski parlament traži financijske sankcije Europska investicijska banka potpisala multimilijunski ugovor s azerbajdžanskim vlastima. Ako već ne možete pomoći, nemojte hraniti režim. EU bi morala razmisliti o tome kako pomoći braniteljima ljudskih prava u našem Azerbajdžanu.“

Emin Milli s televizije Meyda kritizirao je „selektivni pravni sustav“ u Azerbajdžanu podsjećajući sudionike Konferencije da se najveća NGO organizacija u zemlji zove „Haydar Aliyev fondacija“ i da je vodi prva dama Azerbajdžana. Čudno, ta organizacija ne objavljuje nikakav izvještaj o prihodima i troškovima, čime eklatantno krši zakon bez ikakvih posljedica.

Pripremila: Vesna Arsovski

Izvor: EFJ

Copyright © 2015. HND - Developed by IDE3 / EDU3