Aktualno > Vijesti

Potrebna je kvalitetnija i jača zaštitita autorskih i srodnih prava

04.02.2021.

Na saborskoj sjednici u raspravi  o novom zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima zastupnici su pozdravili potrebu da se ta prava zaštite, ali su ocijenili kako na zakonu još treba raditi, jer ima dosta onih koji postojećim rješenjima nisu zadovoljni. Istaknuto je posebno da novo digitalno doba donosi i nove izazove te da je potrebno zaštiti autorska i srodna prava u digitalnom okružju, ali pritom i zadovoljiti princip pravednosti.

Sabina Glasovac pitala je da li je zadovoljen princip pravednosti u situaciju kada autor dobiva 12 posto prihoda, diskografi više od 50 posto, a glavni izvođači, „ako su dobre sreće, pet posto, a ako nisu nula posto“. Ona se zauzela se za mehanizam neodrecive naknade putem kolektivnog ostvarivanja prava, upozorivši da zakon dobar dio umjetnika čini nevidljivima.

Vilim Matula (Klub lijevo-zelenog bloka) ZL) iznio je dojam da se u zakonu staje na stranu diskografa koji dobivaju novac od providera, dok izvođači ostaju bez naknada. -Uvedimo pravedan postotak za neodrecivo pravo jer ti ljudi su uvijek u nepovoljnom položaju za pregovaranje, pozvao je Matula.

Anka Mrak Taritaš podsjeća da sadašnji zakon o autorskim pravima datira iz 2003. kada još nije bilo Twittera, Facebooka, iTunesa, YouTubea ni pametnih telefona, ukazavši na potrebu donošenja novog zakona. -Danas 24 sata možemo preko pametnih telefona biti uronjeni u autorska djela svih vrsta, kazala je Mrak Taritaš i dodala da to što nema granica ni prepreka ne znači da ne treba biti i nekih pravila i zaštite prava.

Miroslav Škoro istaknuo je kako pravičnom raspodjelom sredstava treba doći do onih koji imaju talent - glumaca, novinara, glazbenika. -Raspravljamo o cijeloj jednoj plejadi vrhunskih hrvatskih glazbenika, glumaca, pisaca i novinara koji ne ostvaruju apsolutno nikakva prava u digitalnom okruženju, upozorio je Škoro i zauzeo se za kolektivu zaštitu prava.

Marija Selak Raspudić iz Mosta rekla je kako je jedno pitanje pravo izvođača i kako pronaći primjereni zakonodavni okvir koji će uvažiti ravnopravnost prava izvođača. Drugo je, kazala je, način na koji se ta prava trebaju ostvarivati, putem kolektivnog postupanja ili individualno s izdavačkim kućama.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da je donošenje ovog  zakona ključno za održanje i razvoj hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija, rekla je Obuljen Koržinek, navodeći da je njihov doprinos ekonomiji prije krize iznosio 4, 6 posto u ukupnoj zaposlenosti te 6, 3 posto u BDP-u.

Ministrica tumači kako je različita situacija između novinara i izvođača; po predloženom ćemo osigurati da za sadržaje koje proizvode novinari i nakladnici netko počne dobivati naknadu, jer sada je ne dobiva nitko. Novinari će kroz svoju kolektivnu organizaciju dogovoriti postotak redistribucije, naglasila je Obuljen Koržinek.

Ministrica je također naglasila da se novim zakonom propisuje novo srodno pravo autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija, odnosno ako neki agregatori, poput Google newsa, koriste sadržaje koje objavljuju mediji i od toga zarađuju plasirajući reklame, bit će obvezni urediti pravo na prenošenje takvih sadržaja i nadoknaditi njihove autore.

 

Izvor: Hina

Na saborskoj sjednici u raspravi  o novom zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima zastupnici su pozdravili potrebu da se ta prava zaštite, ali su ocijenili kako na zakonu još treba raditi, jer ima dosta onih koji postojećim rješenjima nisu zadovoljni. Istaknuto je posebno da novo digitalno doba donosi i nove izazove te da je potrebno zaštiti autorska i srodna prava u digitalnom okružju, ali pritom i zadovoljiti princip pravednosti.

Sabina Glasovac pitala je da li je zadovoljen princip pravednosti u situaciju kada autor dobiva 12 posto prihoda, diskografi više od 50 posto, a glavni izvođači, „ako su dobre sreće, pet posto, a ako nisu nula posto“. Ona se zauzela se za mehanizam neodrecive naknade putem kolektivnog ostvarivanja prava, upozorivši da zakon dobar dio umjetnika čini nevidljivima.

Vilim Matula (Klub lijevo-zelenog bloka) ZL) iznio je dojam da se u zakonu staje na stranu diskografa koji dobivaju novac od providera, dok izvođači ostaju bez naknada. -Uvedimo pravedan postotak za neodrecivo pravo jer ti ljudi su uvijek u nepovoljnom položaju za pregovaranje, pozvao je Matula.

Anka Mrak Taritaš podsjeća da sadašnji zakon o autorskim pravima datira iz 2003. kada još nije bilo Twittera, Facebooka, iTunesa, YouTubea ni pametnih telefona, ukazavši na potrebu donošenja novog zakona. -Danas 24 sata možemo preko pametnih telefona biti uronjeni u autorska djela svih vrsta, kazala je Mrak Taritaš i dodala da to što nema granica ni prepreka ne znači da ne treba biti i nekih pravila i zaštite prava.

Miroslav Škoro istaknuo je kako pravičnom raspodjelom sredstava treba doći do onih koji imaju talent - glumaca, novinara, glazbenika. -Raspravljamo o cijeloj jednoj plejadi vrhunskih hrvatskih glazbenika, glumaca, pisaca i novinara koji ne ostvaruju apsolutno nikakva prava u digitalnom okruženju, upozorio je Škoro i zauzeo se za kolektivu zaštitu prava.

Marija Selak Raspudić iz Mosta rekla je kako je jedno pitanje pravo izvođača i kako pronaći primjereni zakonodavni okvir koji će uvažiti ravnopravnost prava izvođača. Drugo je, kazala je, način na koji se ta prava trebaju ostvarivati, putem kolektivnog postupanja ili individualno s izdavačkim kućama.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da je donošenje ovog  zakona ključno za održanje i razvoj hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija, rekla je Obuljen Koržinek, navodeći da je njihov doprinos ekonomiji prije krize iznosio 4, 6 posto u ukupnoj zaposlenosti te 6, 3 posto u BDP-u.

Ministrica tumači kako je različita situacija između novinara i izvođača; po predloženom ćemo osigurati da za sadržaje koje proizvode novinari i nakladnici netko počne dobivati naknadu, jer sada je ne dobiva nitko. Novinari će kroz svoju kolektivnu organizaciju dogovoriti postotak redistribucije, naglasila je Obuljen Koržinek.

Ministrica je također naglasila da se novim zakonom propisuje novo srodno pravo autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija, odnosno ako neki agregatori, poput Google newsa, koriste sadržaje koje objavljuju mediji i od toga zarađuju plasirajući reklame, bit će obvezni urediti pravo na prenošenje takvih sadržaja i nadoknaditi njihove autore.

 

Izvor: Hina