Četiri godine novinarka Oksana Baulina davala je sve od sebe da se suprotstavi strahovladi Vladimira Putina u Rusiji, te je na kraju bila prisiljena pobjeći iz zemlje. Prošloga tjedna ubijena je u Ukrajini od ruskoga projektila, ubrzo nakon što je stigla u Kijev kako bi izvijestila o invaziji vlastite države na susjednu. Oksana Baulina bila je strastvena i beskompromisna žurnalistica, spremna umrijeti za slobodu pisanja u koju je vjerovala. Poginula je, no u Ukrajini nastavljaju djelovati mnogi Rusi slični njoj.

Smrt Oksane Bauline, bivše suradnice utamničenog oporbenog političara Alekseja Navaljnog koja je radila za rusku novinsku kuću Insider, skrenula je pažnju svijeta na malenu, ali herojsku skupinu neovisnih ruskih novinara koji su se uputili u Ukrajinu kako bi vlastitim sunarodnjacima pokušali posvjedočiti istinu o zločinima koje Putinov režim tamo radi u njihovo ime. Mnogi od njih tvrde da su naprosto morali krenuti prema bojištu jer bi se u suprotnome u Rusiji objesili uslijed osjećaja očaja i nemoći. 

Nije im lako kao Rusima preživjeti u Ukrajini u ratnom kaosu, sumnjama i masovno uzvitlalim emocijama, a još im je teže probiti informativnu blokadu Kremlja u vlastitoj domovini, gdje već svaki pokušaj da se 'specijalna vojna operacija' nazove ratom povlači sigurnu mogućnost zatvora.

Oksana Baulina bila je strastvena i beskompromisna žurnalistica, spremna umrijeti za slobodu pisanja u koju je vjerovala. Poginula je, no u Ukrajini nastavljaju djelovati mnogi Rusi slični njoj.

Peter Verzilov, novinar koji je izdavač vijesti Mediazone, također se nakon ruske režimske blokade i uspostave ratne cenzure koja zabranjuje sve informacije koje bi mogle "diskreditirati" rusku vojsku prebacio u Ukrajinu i djeluje iz improvizirane redakcije u Lavovu.

Za londonski Guardian je posvjedočio kako je usprkos blokadi tijekom prošlog mjeseca broj čitatelja Mediazone porastao gotovo dva puta, na oko 3,5 milijuna jedinstvenih posjetitelja. Tvrdi kako ruski državni mediji i propaganda uspješno djeluju na veliki broj Rusa, no zahvaljujući maloj informativnoj pukotini koju neovisni mediji omogućuju u tamošnjem prostoru ipak se, pa makar i kapilarno, Rusijom polako šire sumnje i propitivanja.

Postaje, međutim, sve teže probiti informacijski oklop kojega u zemlji nameće službena Moskva. Prošloga vikenda ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju za nekoliko neovisnih ruskih medija, no vlasti su odmah najavile da bi se svaka stranica koja to objavi mogla suočiti s kaznenom odgovornošću.

Čak je 741 web stranica u Rusiji ugašena odlukom vlasti od početka rata. Riječ je o sustavnom iskorjenjivanju bilo kakvog alternativnog ili kritičkog mišljenja na ruskom jeziku, no prekaljeni borci protiv despotizma i jednoumlja dovijaju se na razne načine poslati poruku onima koji je žele primiti i razumjeti.

Iz Ukrajine, primjerice, od prvog dana izvještava Elena Kostjučenko, snalažljiva i neustrašiva novinarka ruske Nove Gazete, časopisa čiji je glavni urednik Dimitrij Muratov prošle godine dobio Nobelovu nagradu i posvetio je osmorici svojih ubijenih kolega.

Cijeli tekst možete pročitati na slobodnadalmacija.hr.