Skup je održan u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Veleposlanstva Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, a u uvodnom izlaganju Laura Delmoly, voditeljica međunarodnih projekata u Francuskom nacionalnom centru za medijsku i informacijsku pismenost (CLEMI), predstavila je francuski model uključenosti medijske pismenosti u obrazovni sustav.
CLEMI, osnovan 1983., oslanja se na mrežu nastavnika koji sudjeluju u njihovim edukacijama te svoja znanja potom prenose zainteresiranim kolegama. Medijska pismenost u francusko obrazovanje inkorporirana je kroz u kurikulume različitih predmeta, ali ne na svim razinama obrazovanja. Niži razredi osnovne škole isključeni su iz tog programa, a cilj je u skoroj budućnosti i to promijeniti.
U raspravi koja je uslijedila, uz Laure Delmoly, sudjelovali su prof. Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Lana Ciboci Perša, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Boris Jokić, Viši znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu te Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije.
Momir Karin iz Ministarstva znanosti i obrazovanja istaknuo je kako je kroz zadnju reformu obrazovanja medijska pismenost dobila značajno mjesto te da je uključena u različite predmete. Istaknu je i važnost osposobljavanja nastavnika da prenose znanja i vještine medijske pismenosti te nužnost veće uključenosti Agencije za odgoj i obrazovanje u taj proces.
Lana Ciboci Perša također je istaknula nužnost dodatnog usavršavanja nastavnika, što je potkrijepila s još uvijek neobjavljenim podacima svog zadnjeg istraživanja provedenog na uzorku od dvije tisuće nastavnika, a koji pokazuju da se veliki udio nastavnika hrvatskog jezika ne osjeća dovoljno educiranima za provođenje nastave medijske pismenosti.
Boris Jokić smatra da neke vještine i znanja, poput kritičkog razmišljanja, trebaju prožimati cijeli obrazovni sustav. Istaknuo je da su učenici svjesni negativnog utjecaja medija na kvalitetu njihovog slobodnog vremena, kvalitetu učenja te fizičko i mentalno zdravlje te da na temelju tog saznanja treba pokrenuti široku raspravu o medijima i njihovom utjecaju koja će uključiti i mlade ljude. Dodatno obrazovanje profesora i nastavnika je nužno kako bi mogli provoditi nastavu medijske pismenosti koja bi se trebala sastojati od sadržaja prilagođenih učenicima i koje bi učenici trebali moći sami birati.
Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije, osvrnuo se na nedostatak krovnog dokumenta proizašlog iz široke društvene rasprave, a koji bi definirao medijsku pismenost i odredio ciljeve medijskog obrezivanja. Osvrnu se i na rad Agencije za elektroničke medije na ovom polju, a posebno na rad portala medijskapismenost.hr koji nudi obrazovane materijala za nastavnike i profesore.
Nakon okruglog stola održana je radionica pod nazivom „Procjena pouzdanosti informacija“ namijenjena nastavnicima i stručnim suradnicima u osnovnim i srednjim školama. Voditeljica radionice bila je Elsie Russier iz CLEMI-ja, a cilj radionice je bio razumjeti kako se informacije stvaraju te na primjerima i studijama slučaja utvrditi kriterije i metodologiju za procjenu stupnja pouzdanosti informacija i prepoznavanje dezinformacija, posebice na društvenim mrežama.
Okrugli stol i radionica organizirani su u sklopu manifestaciie “Digitalni studeni“ (Novembre Numérique), koju od 2017. diljem svijeta organiziraju Francuski institut (Institut Français Paris) i francuska kulturna mreža, a ujedno su dio nastojanja Agencije za elektroničke medije, koja od 2014. u Hrvatskoj radi na promicanju medijske pismenosti kroz brojne projekte, uključujući portal medijskapismenost.hr i Dane medijske pismenosti, koji su pokrenuti u partnerstvu s UNICEF-om.
Izvor i foto: AEM