Godinu dana prije smrti Slavko Goldstein odlučio je da će najveći dio svoje građe, stvorene i prikupljene za dugog i svestranog radnog vijeka, uključujući privatne dokumente i korespondenciju, predati na čuvanje Arhivu Srba u Hrvatskoj, vjerujući kako će ona tu biti primjereno valorizirana. Novinar Boris Pavelić, jedan od njegovih suradnika za života, izvršio je 2023. temeljiti pregled građe na osnovu kojeg je napisao ovu knjižicu, kao svojevrsni vodič za buduće istraživače Goldsteinovog iznimnog opusa i života.

Urednik knjige Nikola Bajto u tekstu za Nacional podsjeća da je Slavko Goldstein, taj „mudri intelektualac 20. stoljeća“, bio „partizanski borac, novinar i urednik, filmski režiser i scenarist, ekonomist i privrednik, glavni urednik i direktor uglednih izdavačkih kuća, prvi čovjek židovske zajednice“, ali bio je i „osnivač prve hrvatske postsocijalističke stranke“.

Ta „prva hrvatska postsocijalistička stranka“, kojoj u knjizi nije bila posvećena veća pozornost, bio je HSLS, osnovan u svibnju 1989. godine. Bio je utemeljen kao Hrvatski socijalno liberalni savez da bi tek kasnije bio preimenovan u stranku. Prvi predsjednik HSLS-a bio je upravo Slavko Goldstein, a stranku je osnovao s Vladom Gotovcem i Draženom Budišom te uz snažnu potporu Mike Tripala i Savke Dabčević, da bi Budiši kasnije prepustio predsjedničku dužnost.

U ostavštini Slavka Goldsteina bilo je raznovrsnog materijala koji su Igor Drvendžija i Jana Jurčević, tadašnja suradnica Arhiva Srba u Hrvatskoj, razvrstali u 38 arhivskih kutija. U njima su bili objavljeni i neobjavljeni spisi, dokumenti različitih vrsta kao i mnogi novinski izresci iz kojih se mogu pratiti neke specifične teme. Bile su tu i rukom pisane Goldsteinove bilješke, neobjavljeni rukopisi u začetku, zatim rukopisi koje su mu slali drugi autori u nadi da će ih on objaviti te njegova osobna i poslovna korespondencija, u kojoj se ističu pisma Josipa Vanište i Stanka Lasića.

Izvor: nacional.hr