Aktualno > Vijesti

NOVINARSKI MANIFEST 2019.: Europa treba novinarstvo!

27.04.2019.

Europska federacija novinara - čiji je član i Hrvatsko novinarsko društvo - ususret europskim izborima donosi preporuke za kandidate za zastupnike u Europskom parlamentu kako bi im pomogle u promicanju medijskih sloboda, pluralizma medija i kvalitetnog novinarstva u svim članicama Europske unije, zemljama kandidatkinjama i onima koje se to nadaju postati.

Iako Povelja Europske unije o temeljnim pravima zagovara slobodu izražavanja, medijske slobode i medijski pluralizam, novinarstvo i novinari nalaze se pod sve većim pritiscima.

U posljednje dvije godine u Europskoj su uniji poginula četiri novinara, što je napad na naše vrijednosti bez presedana.

Financijska stabilnost neovisnih medija ugrožena je, medijska koncentracija je u porastu, a sve veća moć internetskih platformi, koje karakterizira manjak odgovornost, transparentnosti i regulacije, javlja se kao prijetnja vijestima i informacijskom ekosustavu.

Stručna skupina Europske komisije za borbu protiv dezinformacija (eng. HLEG) više je puta naglasila potrebu za ulaganjem u kvalitetno novinarstvo, kao i potrebu za medijskom pismenošću, pluralizmom, održivošću i inovacijama u medijima. 

Dosad je Europski parlament bio predvodnik u zagovaranju medijskih sloboda, socijalne pravde, jednakosti, ljudskih prava i autorskih prava. Europski izbori koji su pred nama dolaze u vrijeme kad se EU nalazi na prekretnici te kad se hitno treba ponovo povezati sa svojim građanima i zastupati njihove interese. Želimo Europu koja gleda u budućnost, u kojoj se – osim ekonomskog rasta – provode akcije koje osiguravaju pravo svih građana "da znaju", odnosno pravo na pravodobnu i točnu informaciju.

Nažalost, svečano najavljeni Europski stup socijalnih prava (eng. EPSR), kao i Europski semestar, zajedno s drugim europskim strategijama poput Jedinstvenog digitalnog tržišta (eng. Digital Single Market, DSM), ne osiguravaju odgovarajući okvir unutar kojeg bi zemlje članice trebale djelovati s ciljem zaštite novinara freelancera, koji često rade u ekstremno prekarnim uvjetima, a zbog čega napuštaju profesiju. Budući europski proračun trebao bi ispuniti ciljeve EU-a o Europi nakon 2020. godine, a posebno one koji se tiču socijalnih pitanja i sprječavanja diskriminacije. Među njima su i ciljevi jednakog tretmana svih radnika, neovisno o vrsti njihova radnog odnosa. Također, Europi je potreban novi politički impuls koji će prepoznati i podržati novinarstvo kao javno dobro od vitalne važnosti.

Stoga pozivamo sve kreatore politika da podrže naše prijedloge za povratak slobodnih, vjerodostojnih i pluralnih medija, uz suradnju s Vijećem Europe, OSCE-om i drugim relevantnim dionicima europske medijske scene.

Europa treba:

1. Pluralizam medija 

2. Financijsku održivost i budućnost novinarstva

3. Istraživačko novinarstvo

4. Kolektivno pregovaranje i socijalnu zaštitu svih medijskih radnika

5. Izgradnju povjerenja i odgovornosti putem etičnog novinarstva

6. Zaštitu autorskih prava i poštene ugovore za sve

7. Snažan i neovisan javni medijski servis

8. Sigurnost novinara u radu: sankcioniranje prijetnji novinarima

 

1. Pluralizam medija

Treba poticati zakonodavstvo koje teži uspostavi neovisnih medija i koje onemogućava koncentraciju vlasništva.

Preporuke

  • Da bi se mogla jamčiti transparentnost vlasništva u medijima, treba ojačati zakonodavstvo koje će uspješnije ograničavati monopolizaciju medijskog vlasništva i razmjer dominantne tržišne pozicije.
  • Članice EU-a trebale bi osigurati učinkovite mehanizme neovisnog nadzora i usklađenosti sa zakonima kako bi se izbjegli sukobi interesa, osigurala urednička neovisnost i zaštitila uloga medija kao "psa čuvara" javnog interesa.
  • Nastaviti podupirati europske inicijative za nadzor neovisnosti medija i njihova vlasništva, poput Inicijative za nadzor medijskog pluralizma (eng. Media Pluralism Monitor) te redovno provjeravati jesu li izmjene europskog zakonodavstva u skladu s načelima medijskih sloboda i pluralizma. Inicijative trebaju ostati komplementarne s nacionalnim odredbama koje jačaju referentna načela.
  • Podržati inicijative koje se zalažu za ravnopravnost spolova i kulturalnu raznolikost u redakcijama, i to u svim aspektima radnog puta novinara, od ulaska u profesiju i napredovanja u karijeri, preko usklađivanja privatnog i profesionalnog života, do plaće i dostupnosti vodećih pozicija i izvora informacija. Medijski pluralizam i demokracija zahtijevaju medijsku zastupljenost svih društvenih skupina.

2. Financijska održivost i budućnost novinarstva

Kvaliteta i raznolikost medija može se postići samo dugoročnim neovisnim financiranjem – ulaganjem u medijski sadržaj i obrazovanje novinara. Nadamo se da će se europska opredijeljenost za razvoj održivog medijskog sustava odraziti na fondu Creative Europe za 2021. – 2027. godinu. Nedavno izmijenjena Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) s pravom naglašava ulogu medijske pismenosti, što od zemalja članica zahtijeva implementaciju mjera koje potiču razvoj vještina te vrste pismenosti (Članak 33a).

Preporuke

  • Poduprijeti inicijative koje istražuju nove načine financiranja novinarskog rada, uključujući neprofitne financijske modele te razvijanje novih društveno održivih ekonomskih modela usmjerenih prema financiranju i podupiranju profesionalnog, neovisnog i istraživačkog novinarstva (kao i prekogranične novinarske suradnje). Europska unija i organizacije poslodavaca trebale bi ulagati u novinarski rad i razvoj novinarskih vještina. Novinari, uključujući freelancere, trebaju imati mogućnosti dodatnog obrazovanja. Potrebno je ulagati u strukovno obrazovanje i edukacije o rodnoj i kulturalnoj raznolikosti, kako za novinare, tako i za uprave medijskih kuća.
  • Da bi se novinarstvu osigurala budućnost, EU mora poticati medijsku pismenost svih generacija građana. Na nacionalnoj razini, potrebno je promicati edukacije za novinare, kao i one koje provode sami novinari.

3. Istraživačko novinarstvo

Uloga istraživačkog novinarstva je podsjećati institucije i ljude na odgovornim pozicijama na njihovu odgovornost prema javnosti. Novinari bi morali moći istraživati bez straha da će biti obuhvaćeni mjerama praćenja ili da će ih netko tužiti.

Preporuke

  • Novinarima i građanima dati otvoren pristup dokumentima i javim podacima.
  • Podržati sve prijedloge za zaštitu novinara u EU, koji su često meta tužbi čija je namjera cenzura ili zastrašivanje; dekriminalizirati klevetu.
  • Zahtijevati pravo na zaštitu novinarskog izvora u svim članicama EU-a.
  • Boriti se protiv sve većeg (digitalnog) nadzora.

4. Kolektivno pregovaranje i socijalna zaštita svih medijskih radnika

Potrebno je ojačati prava novinara – a posebno freelancera – na sindikalno udruživanje i zastupanje u kolektivnim pregovorima i ugovorima, kao što je zajamčeno Poveljom Europske unije (Članak 12.). Odredbu treba utemeljiti na nedavnoj odluci Vijeća ministara i Vijeća Europe kojom se dokida ograničavanje kolektivnog pregovaranja za samozaposlene građane.

Preporuke

  • Ohrabriti inicijative kojima se uspostavlja i jača socijalni dijalog u medijskom sektoru na nacionalnoj i europskoj razini, posebno u državama članicama u kojima takav dijalog jedva da postoji.
  • Osigurati jednaka prava i tretman za sve oblike zaposlenja, uključujući freelancere i novinare koji rade u digitalnim medijima, start-upovima… kroz poštene radne ugovore uz odgovarajuću socijalnu zaštitu.
  • Osigurati da zakon tržišnog natjecanja ne potkopa pravo na kolektivno pregovaranje. U primjeni pravila tržišnog natjecanja treba uzeti u obzir asimetriju pregovaračkih snaga s kojima se suočava slabija pregovaračka strana, a to su često freelanceri.
  • Poboljšati rodnu jednakost u novinarstvu, posebno u kontekstu plaća. Potrebno je provesti preciznu analizu razlika u plaćama u medijskom sektoru s obzirom na rod te donijeti odgovarajuće zakone.

5. Izgradnja povjerenja i odgovornosti kroz etično novinarstvo

Posljednjih godina došlo je do pada povjerenja u medije, a posebno u sadržaje koje se dijele na društvenim mrežama. Odgovorni i transparentni mediji koji donose točne, pravodobne i nepristrane informacije najbolje su sredstvo protiv dezinformiranja. 

Preporuke

  • Promicati samoregulatorne mjere poput etičkih kodeksa ili tijela kao što su novinarska vijeća časti, kako bi se učvrstili visoki standardi u novinarstvu, ali i u digitalnim medijima i na društvenim mrežama.
  • Poduprijeti inicijative koje potiču raznolikost medijskog sadržaja uključivanjem glasova svih društvenih skupina.
  • Potrebna je jasna politika i zakonski okvir da bi se osigurali transparentnost i odgovornost dominantnih platformi za sadržaje na društvenim mrežama; primjerice, indikatori transparentnosti izvora, učinkovita samoregulacija i ulaganja.

6. Zaštita autorskih prava i pošteni ugovori za sve

Novinarska autorska prava (uključujući prava freelancera i fotoreportera) moraju biti zaštićena tako da novinarima jamče poštenu naknadu za rad i poštene ugovore, a moraju biti dogovorena u ravnopravnom pregovaračkom procesu novinara i poslodavaca.

Preporuke

  • Primijeniti načela srodnih prava u novinskim izdanjima.
  • Osigurati puno zakonsko priznanje novinara kao autora te poštenu i proporcionalnu distribuciju novinarskih prihoda zarađenih na digitalnim proizvodima, a koji proizlaze iz autorskih prava.
  • Provesti mjere za osiguranje transparentnosti stvaranjem baza autora i izvođača (proizvođača, producenata, nakladnika i dr.) s ciljem osiguranja poštene naplate rada.

7. Snažan i neovisan javni medijski servis

Javne medijske servise napadaju u cijeloj Europi, a oni su temeljni stup medijskog pluralizma koje treba aktivno promicati i štititi.

Preporuke

  • Podupirati samoodrživi model financiranja neovisnog javnog medijskog servisa koji će služiti javnom interesu.
  • Zagovarati zaštitu javnog medijskog servisa od političkog uplitanja u uređivačku politiku i uredničke slobode.
  • Zagovarati fleksibilan, inovativan i razvojni model javnog medijskog servisa, s naglaskom na online-emitiranje, koji će tako doprijeti do svih publika (a posebno mladih).
  • Zalagati se za reforme javnog medijskog servisa u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.

8. Sigurnost novinara u radu: sankcionirati prijetnje novinarima

Novinari imaju pravo raditi slobodno, bez straha od fizičkog nasilja ili zatvora. Potrebno je provesti mjere za povećanje osobne sigurnosti novinara.

Preporuke

  • Preporuke Vijeća Europe CM Rec (2016)4 o zaštiti novinarstva te sigurnosti novinara i ostalih medijskih radnika prenijeti u nacionalna zakonodavstva.
  • Nadzirati aktivne istrage o ubojstvima i fizičkim napadima na novinare u Europskoj uniji.
  • Boriti se protiv prijetnji i maltretiranja novinara, a posebno novinarki, na internetu.

 

Novinarstvo je javno dobro!

Europska federacija novinara/Hrvatsko novinarsko društvo

Europska federacija novinara - čiji je član i Hrvatsko novinarsko društvo - ususret europskim izborima donosi preporuke za kandidate za zastupnike u Europskom parlamentu kako bi im pomogle u promicanju medijskih sloboda, pluralizma medija i kvalitetnog novinarstva u svim članicama Europske unije, zemljama kandidatkinjama i onima koje se to nadaju postati.

Iako Povelja Europske unije o temeljnim pravima zagovara slobodu izražavanja, medijske slobode i medijski pluralizam, novinarstvo i novinari nalaze se pod sve većim pritiscima.

U posljednje dvije godine u Europskoj su uniji poginula četiri novinara, što je napad na naše vrijednosti bez presedana.

Financijska stabilnost neovisnih medija ugrožena je, medijska koncentracija je u porastu, a sve veća moć internetskih platformi, koje karakterizira manjak odgovornost, transparentnosti i regulacije, javlja se kao prijetnja vijestima i informacijskom ekosustavu.

Stručna skupina Europske komisije za borbu protiv dezinformacija (eng. HLEG) više je puta naglasila potrebu za ulaganjem u kvalitetno novinarstvo, kao i potrebu za medijskom pismenošću, pluralizmom, održivošću i inovacijama u medijima. 

Dosad je Europski parlament bio predvodnik u zagovaranju medijskih sloboda, socijalne pravde, jednakosti, ljudskih prava i autorskih prava. Europski izbori koji su pred nama dolaze u vrijeme kad se EU nalazi na prekretnici te kad se hitno treba ponovo povezati sa svojim građanima i zastupati njihove interese. Želimo Europu koja gleda u budućnost, u kojoj se – osim ekonomskog rasta – provode akcije koje osiguravaju pravo svih građana "da znaju", odnosno pravo na pravodobnu i točnu informaciju.

Nažalost, svečano najavljeni Europski stup socijalnih prava (eng. EPSR), kao i Europski semestar, zajedno s drugim europskim strategijama poput Jedinstvenog digitalnog tržišta (eng. Digital Single Market, DSM), ne osiguravaju odgovarajući okvir unutar kojeg bi zemlje članice trebale djelovati s ciljem zaštite novinara freelancera, koji često rade u ekstremno prekarnim uvjetima, a zbog čega napuštaju profesiju. Budući europski proračun trebao bi ispuniti ciljeve EU-a o Europi nakon 2020. godine, a posebno one koji se tiču socijalnih pitanja i sprječavanja diskriminacije. Među njima su i ciljevi jednakog tretmana svih radnika, neovisno o vrsti njihova radnog odnosa. Također, Europi je potreban novi politički impuls koji će prepoznati i podržati novinarstvo kao javno dobro od vitalne važnosti.

Stoga pozivamo sve kreatore politika da podrže naše prijedloge za povratak slobodnih, vjerodostojnih i pluralnih medija, uz suradnju s Vijećem Europe, OSCE-om i drugim relevantnim dionicima europske medijske scene.

Europa treba:

1. Pluralizam medija 

2. Financijsku održivost i budućnost novinarstva

3. Istraživačko novinarstvo

4. Kolektivno pregovaranje i socijalnu zaštitu svih medijskih radnika

5. Izgradnju povjerenja i odgovornosti putem etičnog novinarstva

6. Zaštitu autorskih prava i poštene ugovore za sve

7. Snažan i neovisan javni medijski servis

8. Sigurnost novinara u radu: sankcioniranje prijetnji novinarima

 

1. Pluralizam medija

Treba poticati zakonodavstvo koje teži uspostavi neovisnih medija i koje onemogućava koncentraciju vlasništva.

Preporuke

  • Da bi se mogla jamčiti transparentnost vlasništva u medijima, treba ojačati zakonodavstvo koje će uspješnije ograničavati monopolizaciju medijskog vlasništva i razmjer dominantne tržišne pozicije.
  • Članice EU-a trebale bi osigurati učinkovite mehanizme neovisnog nadzora i usklađenosti sa zakonima kako bi se izbjegli sukobi interesa, osigurala urednička neovisnost i zaštitila uloga medija kao "psa čuvara" javnog interesa.
  • Nastaviti podupirati europske inicijative za nadzor neovisnosti medija i njihova vlasništva, poput Inicijative za nadzor medijskog pluralizma (eng. Media Pluralism Monitor) te redovno provjeravati jesu li izmjene europskog zakonodavstva u skladu s načelima medijskih sloboda i pluralizma. Inicijative trebaju ostati komplementarne s nacionalnim odredbama koje jačaju referentna načela.
  • Podržati inicijative koje se zalažu za ravnopravnost spolova i kulturalnu raznolikost u redakcijama, i to u svim aspektima radnog puta novinara, od ulaska u profesiju i napredovanja u karijeri, preko usklađivanja privatnog i profesionalnog života, do plaće i dostupnosti vodećih pozicija i izvora informacija. Medijski pluralizam i demokracija zahtijevaju medijsku zastupljenost svih društvenih skupina.

2. Financijska održivost i budućnost novinarstva

Kvaliteta i raznolikost medija može se postići samo dugoročnim neovisnim financiranjem – ulaganjem u medijski sadržaj i obrazovanje novinara. Nadamo se da će se europska opredijeljenost za razvoj održivog medijskog sustava odraziti na fondu Creative Europe za 2021. – 2027. godinu. Nedavno izmijenjena Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) s pravom naglašava ulogu medijske pismenosti, što od zemalja članica zahtijeva implementaciju mjera koje potiču razvoj vještina te vrste pismenosti (Članak 33a).

Preporuke

  • Poduprijeti inicijative koje istražuju nove načine financiranja novinarskog rada, uključujući neprofitne financijske modele te razvijanje novih društveno održivih ekonomskih modela usmjerenih prema financiranju i podupiranju profesionalnog, neovisnog i istraživačkog novinarstva (kao i prekogranične novinarske suradnje). Europska unija i organizacije poslodavaca trebale bi ulagati u novinarski rad i razvoj novinarskih vještina. Novinari, uključujući freelancere, trebaju imati mogućnosti dodatnog obrazovanja. Potrebno je ulagati u strukovno obrazovanje i edukacije o rodnoj i kulturalnoj raznolikosti, kako za novinare, tako i za uprave medijskih kuća.
  • Da bi se novinarstvu osigurala budućnost, EU mora poticati medijsku pismenost svih generacija građana. Na nacionalnoj razini, potrebno je promicati edukacije za novinare, kao i one koje provode sami novinari.

3. Istraživačko novinarstvo

Uloga istraživačkog novinarstva je podsjećati institucije i ljude na odgovornim pozicijama na njihovu odgovornost prema javnosti. Novinari bi morali moći istraživati bez straha da će biti obuhvaćeni mjerama praćenja ili da će ih netko tužiti.

Preporuke

  • Novinarima i građanima dati otvoren pristup dokumentima i javim podacima.
  • Podržati sve prijedloge za zaštitu novinara u EU, koji su često meta tužbi čija je namjera cenzura ili zastrašivanje; dekriminalizirati klevetu.
  • Zahtijevati pravo na zaštitu novinarskog izvora u svim članicama EU-a.
  • Boriti se protiv sve većeg (digitalnog) nadzora.

4. Kolektivno pregovaranje i socijalna zaštita svih medijskih radnika

Potrebno je ojačati prava novinara – a posebno freelancera – na sindikalno udruživanje i zastupanje u kolektivnim pregovorima i ugovorima, kao što je zajamčeno Poveljom Europske unije (Članak 12.). Odredbu treba utemeljiti na nedavnoj odluci Vijeća ministara i Vijeća Europe kojom se dokida ograničavanje kolektivnog pregovaranja za samozaposlene građane.

Preporuke

  • Ohrabriti inicijative kojima se uspostavlja i jača socijalni dijalog u medijskom sektoru na nacionalnoj i europskoj razini, posebno u državama članicama u kojima takav dijalog jedva da postoji.
  • Osigurati jednaka prava i tretman za sve oblike zaposlenja, uključujući freelancere i novinare koji rade u digitalnim medijima, start-upovima… kroz poštene radne ugovore uz odgovarajuću socijalnu zaštitu.
  • Osigurati da zakon tržišnog natjecanja ne potkopa pravo na kolektivno pregovaranje. U primjeni pravila tržišnog natjecanja treba uzeti u obzir asimetriju pregovaračkih snaga s kojima se suočava slabija pregovaračka strana, a to su često freelanceri.
  • Poboljšati rodnu jednakost u novinarstvu, posebno u kontekstu plaća. Potrebno je provesti preciznu analizu razlika u plaćama u medijskom sektoru s obzirom na rod te donijeti odgovarajuće zakone.

5. Izgradnja povjerenja i odgovornosti kroz etično novinarstvo

Posljednjih godina došlo je do pada povjerenja u medije, a posebno u sadržaje koje se dijele na društvenim mrežama. Odgovorni i transparentni mediji koji donose točne, pravodobne i nepristrane informacije najbolje su sredstvo protiv dezinformiranja. 

Preporuke

  • Promicati samoregulatorne mjere poput etičkih kodeksa ili tijela kao što su novinarska vijeća časti, kako bi se učvrstili visoki standardi u novinarstvu, ali i u digitalnim medijima i na društvenim mrežama.
  • Poduprijeti inicijative koje potiču raznolikost medijskog sadržaja uključivanjem glasova svih društvenih skupina.
  • Potrebna je jasna politika i zakonski okvir da bi se osigurali transparentnost i odgovornost dominantnih platformi za sadržaje na društvenim mrežama; primjerice, indikatori transparentnosti izvora, učinkovita samoregulacija i ulaganja.

6. Zaštita autorskih prava i pošteni ugovori za sve

Novinarska autorska prava (uključujući prava freelancera i fotoreportera) moraju biti zaštićena tako da novinarima jamče poštenu naknadu za rad i poštene ugovore, a moraju biti dogovorena u ravnopravnom pregovaračkom procesu novinara i poslodavaca.

Preporuke

  • Primijeniti načela srodnih prava u novinskim izdanjima.
  • Osigurati puno zakonsko priznanje novinara kao autora te poštenu i proporcionalnu distribuciju novinarskih prihoda zarađenih na digitalnim proizvodima, a koji proizlaze iz autorskih prava.
  • Provesti mjere za osiguranje transparentnosti stvaranjem baza autora i izvođača (proizvođača, producenata, nakladnika i dr.) s ciljem osiguranja poštene naplate rada.

7. Snažan i neovisan javni medijski servis

Javne medijske servise napadaju u cijeloj Europi, a oni su temeljni stup medijskog pluralizma koje treba aktivno promicati i štititi.

Preporuke

  • Podupirati samoodrživi model financiranja neovisnog javnog medijskog servisa koji će služiti javnom interesu.
  • Zagovarati zaštitu javnog medijskog servisa od političkog uplitanja u uređivačku politiku i uredničke slobode.
  • Zagovarati fleksibilan, inovativan i razvojni model javnog medijskog servisa, s naglaskom na online-emitiranje, koji će tako doprijeti do svih publika (a posebno mladih).
  • Zalagati se za reforme javnog medijskog servisa u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.

8. Sigurnost novinara u radu: sankcionirati prijetnje novinarima

Novinari imaju pravo raditi slobodno, bez straha od fizičkog nasilja ili zatvora. Potrebno je provesti mjere za povećanje osobne sigurnosti novinara.

Preporuke

  • Preporuke Vijeća Europe CM Rec (2016)4 o zaštiti novinarstva te sigurnosti novinara i ostalih medijskih radnika prenijeti u nacionalna zakonodavstva.
  • Nadzirati aktivne istrage o ubojstvima i fizičkim napadima na novinare u Europskoj uniji.
  • Boriti se protiv prijetnji i maltretiranja novinara, a posebno novinarki, na internetu.

 

Novinarstvo je javno dobro!

Europska federacija novinara/Hrvatsko novinarsko društvo