Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko u uvodu je naglasio kako je histerija koju su pokrenuli iz Domovinskog pokreta rezultirala time da su novinari Novosti zaprimili odvratne i gnjusne prijetnje, do kojih je dio došao i na adresu HND-a. Zovko je naglasio kako zahvaljuje policiji koja je odmah izašla na teren i obavile izvidne razgovore, ali da u interesu istrage ne mogu otkrivati detalje.

- Nadamo se da će uskoro doći do tih hulja i kukavica, jer stvar nije nimalo bezazlena.  Ako se bilo što dogodi našim kolegama i kolegicama smatrat ćemo odgovornim "apostole slobodnog tržišta“, koji su zapravo cijeli život na javnim novcima  i Domovinski pokret, zbog histerije koju su stvarali i koja traje. Domovinski pokret sada je briga Andreja Plenkovića, jer je riječ o njegovom koalicijskom partneru. Nije normalno da takve prijetnje dolaze u ovom vremenu, a mi se nadamo da će se u konačnici doći do tih kukavica. Očekujem od premijera i vodstva Domovinskog pokreta i predsjednika RH da jasno osude ove prijetnje, kazao je Zovko te upitao jednog od "apostola slobodnog tržišta" gospodina Bartulicu na kojem je on to slobodnom tržištu bio.

– Je li to ono kada se zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova ili kada je bio savjetnik predsjedniku Josipoviću ili premijeru Oreškoviću? HND podržava da se javnim novcem financiraju kvalitetni sadržaji, ali da netko tko je cijeli svoj radni vijek u RH na javnim novcima i onda docira drugima zašto se financiraju javnim novacima blago je rečeno licemjerno. Dajemo apsolutnu podršku kolegicama i kolegama i zajedno s našim međunarodnom partnerima nastavit ćemo biti u kontaktu. Razne hulje kukavice i dobrovoljni davatelji tuđe krvi neće nas zaplašiti da radimo svoj posao, kazao je Zovko te dodao kako udar na Novosti nije početak, ni kraj priče, jer DP u svom programu najavljuje udar i na javne medije Hinu i HRT, a tome će se novinari i HND oštro suprotstaviti. 

Glavna urednica Novosti Andrea Radak istaknula je da se Novosti od 2009., od kada su na kioscima u slobodnoj prodaju,  pale ili gase i to doslovno. – Sada smo u intenzivnoj kampanji kada se poziva na naše gašenja i ta kampanja traje već neko vrijem. Intenzivna je bila i prošle godine u ovom vrijeme kada su  su "depeisti" i neki drugi članovi Sabora poput Mostovaca inzistirali na gašenju Novosti i obustavu financiranja. Riječ je o tome da je sada situacija puno ozbiljnija, jer "depeisti" su članove vladajuće većine i u prilici su da svoje zahtjeve postavljaju kao koalicijski partneri . Njihovi zahtjevi zapravo su udar na slobodu medija i na ustavom zajamčenu jednakost. Također su i udar na prava koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i udar na autonomiju krovnog tijela manjina Savjeta za nacionalne manjine, koji odlučuje o financiranu manjinskih medija. Udar je to i na sam smjer politike SNV-a kao izdavača Novosti i udar na uređivačku politiku Novosti.  Riječ je i o nečemu mnogo opasnijem, a radi se o „komunalnom antisrpstvu“ i revizionizmu koji ti isti provode već godinama na razini Vukovara, a sada šire na nacionalnu razinu i pokušavaju te politike učiniti službenim politikama. Zbog toga je veoma važno da se mi kao novinari , ali ostali progresivni članovi ovog društva tim politikama  suprotstavimo, kazala je Radak dodavši kako je pogrešno politiku "depeista" svoditi samo na imovinsko krilo i nazivati ih "Imovinskim pokretom", jer ideologija i imovinske pretenzije imaju i te kako smisla i u vezi su. Ona je navela da imamo i primjere iz povijesti gdje se kapitalizam u krizi okretao sličnim političkim opcijama i znamo što je iz toga proizašlo. Svježi primjer imamo i Mađarskoj gdje je pokoren cijeli medijski sektor, a to je i programski cilj Domovinskog pokreta. 

Zamjenik glavne urednice Novosti Tihomir Ponoš govorio je o prigovorima da bi se Novosti treble baviti manjinskim temama. – Oni koji o tome govore slobodne neka kupe Novosti i li pogledaju na portalu pa će vidjeti koliko se bavimo manjinskim temama pa će vidjeti gdje sve nema puteva, struje i gdje ljudi žive kao na razini 18. stoljeća a ne u zemlji Europske unije u 21. stoljeću. Prigovor je također da se bavimo nesrpskim temama i da se time ne bi trebali baviti. To je jedan podmukao i opasan zahtjev koji nacionalne manjinu u perspektivi stavlja u građane drugog reda. Dakle, kao državljani se ne bi smjeli baviti unutarnjom politikom, kulturom, zdravstvom, socijalom i svime onime što ljude zanima. Ne bi se time trebali baviti jer su tehnički Srbi, a sutra će to biti neki drugi. Trebali bi se baviti folklorom etno gastronomijom i možda nešto malo baštinom, kazao je Ponoš.

– Zamislite primjerice Stijepu Bartulicu, koji je rođen u SAD i on je naturalizirani Hrvat za razliku od Srba koji ovdje žive petsto, šesto godina. Kako bi njemu bilo da prije nego što je postao hrvatski državljanin i dok je živio i školovao se u SAD-u da mu netko kaže zato što je Hrvatoamerikanac smije se baviti samo hrvatoamaričkim temama, primjerice hrvatskom baštinom. Kako bi prihvatio to da se ne smije javno izjašnjavati i da se niti jedno hrvatsko glasilo ne smije baviti temom komunizma ili zdravstva, obrazovanja.... Naravno da je u pozadini svega ovoga svođenje nacionalnih manjina na građane drugog reda. Riječ nije samo o pokušaju diskriminacije, nego i segregacije  i guranja u geto nacionalnih manjina, kazao je Ponoš.  

Autor: Ivica Buljan

Foto: HND