Turske vlasti u petak, 4. ožujka o.g. preuzele su kontrolu nad dnevnim listom “Zaman”, nakon što je dan ranije sud u Istanbulu donio odluku da se grupacija Zaman stavi pod nadzor, izvijestio je Today’s Zaman. Grupaciju Zaman, koja uz dnevni list Zaman posjeduje i list na engleskom jeziku Today’s Zaman te novinsku agenciju Cihan, turske vlasti smatraju bliskom Fethullahu Gülenu, bivšem Erdoganovu savezniku koji se nakon korupcijske afere s kraja 2013. g. pretvorio u njegovog najljućeg protivnika.

U znak prosvjeda protiv takve odluke suda, stotine ljudi okupile su se u petak pred sjedištem lista Zaman u Istanbulu, a policija ih je suzavcem i vodenim topovima rastjerala i razbila ulazna vrata te ušla u zgradu novina, piše Reuters.

Ovi događaji izazvali su još veću zabrinutost za slobodu medija u Turskoj. Posebno zabrinjava subotnje izdanje Zamana, prvo koje je izašlo pod vodstvom novog menadžmenta, dakle nakon što je vlast preuzela novine i nakon što je smijenjen glavni urednik. Naime, opozicijske novine koje su kritički progovarale o turskoj vlasti i predsjedniku Erdoganu, u manje od dva dana pretvorile su se u režimsko glasilo turske vlasti, navodi Guardian.

Fairpress je za vikend uputio mailove redakciji i novinarima Zamana, no dobili smo automatski odgovor o neuspjeloj dostavi maila, budući da im je uskraćena internetska veza, čime im je onemogućen rad. O tome je u subotu na svom Twitter profilu izvijestila glavna urednica Today’s Zamana, Sevgi Akarcesme.

Novinar Zamana, Abdullah Ayasun komentirao je cijelu situaciju za Fairpress:

„Ovo ne treba shvatiti samo kao još jedno poglavlje u svađi između dva rivala. Radi se o još jednoj epizodi u vladinoj nedavnoj borbi protiv kritičkih medija, novinara i urednika. To je rasprostranjena nacionalna politika koju provodi Erdogan protiv svakog glasa neslaganja, trend koji se ubrzava još od Gezi prosvjeda. Zaman, najprodavanija novina u zemlji, preuzeta je kako bi služila isključivo jednom cilju – preuzimanju potpune kontrole nad medijima kao i kontroliranju pristupa javnosti informacijama. Suočena s ogromnim problemima u vanjskoj politici, sukobom u Siriji, tenzijama s Rusijom, prijetnjom rata sa Sirijom, padom ekonomije te devastirajućim ratom u jugooistočnoj Turskoj, vlast vidi svoju budućnost u rastućem autoritarizmu putem kontroliranja pristupa informacijama. Stoga postoji nulta tolerancija za glas kritike“.

Kolumnist Today’s Zamana i profesor na Sveučilištu u Strasbourgu, Samim Akgönül za Fairpress je pojasnio pozadinu ovih događaja. Na pitanje zašto su novine stavljene pod državnu kontrolu, odgovorio je:

„Već deset godina, to je habitus u Turskoj. Kada novine, ili tvrtka, ili banka, ili sveučilište čine opoziciju trenutnom režimu, pravosudni aparat pod strogom kontrolom predsjednika, odluči ih pridobiti te oni u 24 sata postanu provladina organizacija. Od 2013. godine, od Hizmet pokreta, bivši saveznik predsjednika Erdogana postao je jedan od glavnih meta pritisaka. Zaman je bio glavni i najrespektiraniji organ ovog pokreta. Od prekjučer je postao predsjednikov propagandni stroj“.

Osvrnuo se na slobodu medija, naglasivši kako ona ne postoji u Turskoj već duže vremena te je pojasnio kako vidi budućnost Zamana:

„Godinu za godinom, poslovni ljudi bliski predsjedniku investirali su u sve novine i televizije koje su ekonomski neodržive, kako bi širili propagandu. Zaman je posljednji primjer. U današnje vrijeme, posljednji opozicijski mediji bili su oni kurdski (u potpunosti pod pritiskom), Cumhuriyet i Zaman, koji je sada preuzet. Kao ostale novine, kao što su primjerice Sabah ili Miliyet, Zaman će postati prazni organ vladine propagande, gdje će javni novac služiti plaćanju provladinih novinara i kolumnista, počevši s jučerašnjim danom“.

Budući da je ovaj vladin potez uslijedio nedugo nakon puštanja na slobodu dvojice novinara Cumhuriyeta upitali smo Akgönüla koja je poveznica ta dva slučaja:

„Zaman, kao i sve ostale institucije Hizmet pokreta bio je meta, ali odluka ustavnog suda vezano za dvojicu novinara odigrala je ulogu katalizatora. Vlast ne želi više ostaviti prostora za kritiku i opoziciju“.

Na pitanje koja je poveznicu između Hizmet pokreta Fethullaha Gülena i Zamana Akgönül je kazao:

„Tehnički gledano, ne postoji Hizmet pokret, i definitivno se ne radi o terorističkom pokretu. Jednom davno, Erdoganov pokret Milli Görüs bio je označavan terorističkim. U Turskoj postoji tradicija optuživanja opozicije za terorizam. Istina je da je Hizmet pokret, budući da je imao obrazovan kadar, bio vrlo prisutan u državnom aparatu, zahvaljujući Erdoganovom režimu. Danas, kada predsjednik želi dominirati svim dijelovima države, AKP više ne može dopustiti tu prisutnost. Zato se iznova koristi prazna optužba za terorizam“.

U priopćenju objavljenom na stranici Zamana navodi se kako su turski mediji ušli u posljednju fazu u smislu pritisaka na one koji uporno ostaju neovisni u svoji publikacijama. Navodi se kako je značajan broj onih novinara koji su bili zatvarani i suočeni s tužbama ili se još uvijek nalaze u zatvoru. Posljednji slučaj ovakve kampanje protiv medija, navodi se u priopćenju, vidljiv je na slučaju dvojice novinara Cumhuriyeta, koji su nedavno pušteni iz pritvora, iako im i dalje prijeti kazna zatvora, budući da je Erdogan izrazio nezadovoljstvo njihovim puštanjem na slobodu te iz provladinih krugova poručuju kako će novinari ponovno biti zatvoreni.

Nakon ovih događaja, turska represija nad medijima ponovno je u fokusu. Međunarodna novinarska udruga Committee to protect Journalists izrazila je zabrinutost zbog ovog napada na list poručivši da on otvara put učinkovitom gušenju ostataka kritički raspoloženog novinarstva u Turskoj, dodavši kako Zaman i Today’s Zaman imaju esencijalnu i kritičku ulogu pri informiranju turskog društva i ostatka svijeta. Napad su, između ostalih, osudili i Reporteri bez granica te OSCE. Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija, istaknula je kako je ovakva odluka vlasti duboko zabrinjavajuća te predstavlja samo jednu u nizu mjera pokrenutih od strane vlasti s ciljem zastrašivanja medija u Turskoj.