"Govor mržnje prema etničkim, religijskim i seksualnim manjinama, imigrantima i ostalim skupinama je široko rasprostranjen u Europi. Politički lideri moraju biti svjesni svoje odgovornosti. Europa treba ostati regija mira i prosperiteta, različitost treba smatrati kao prednost i vrijednost, a ne kao izgovor za podjele u društvu. Političke vođe se trebaju suzdržati govora mržnje oko migracija i umjesto toga promovirati otvorenu diskusiju o rješenjima i pronalaženju odgovora na prave probleme", ističe se u zaključku i preporukama nakon održane konferencije na kojoj je posebno istaknuta i preporuka medijima.
"Uloga medija je vrlo značajna i oni imaju odgovornost u borbi protiv govora mržnje. Medijska zajednica treba razviti sustav kolektivne samoregulacije bazirane na prihvaćenom etičkom kodeksu i mehanizmima kako reagirati na govor mržnje. Programe medijskog opismenjivanja treba promovirati i podržavati, a treba razviti i edukacijske programe za mlade i djecu kako se suočiti s govorom mržnje. Mediji se u slučaju izvještavanja o migrantima i izbjeglicama ne trebaju samo suzdržavati od govora mržnje i davati samo osnovne informacije nego trebaju naglašavati i emotivne i ostale razloge zbog kojih je došlo do migracija te zajedničke vrijednosti i pozitivne učinke migracija u našim društvima", stoji se u zaključku.
Donose i preporuke za borbu protiv govora mržnje i na nacionalnim razinama.
"Na nacionalnoj razini, parlamentarci, zakonodavci, politički lideri, suci, isljednici, odvjetnici, medijski regulatori, novinari, akademici kao i civilno društvo i obrazovni sustav trebaju zajedno djelovati kako bi dogovorili daljnju zajedničku akciju u borbi protiv govora mržnje", istaknuto je u zaključku u kojem se preporuke o borbi protiv govora mržnje prema europskim standardima dane i zakonodavcima, sucima i medijskim regulatorima.
Međunarodnu konferenciju "Govor mržnje u medijima: uloga regulatornih tijela i pravosuđa" u organizaciji Vijeća Europa u utorak je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a tijekom dva dana konferencije u Zagrebu sudjelovali su istaknuti europski pravni i medijski stručnjaci, suci, tužitelji, predstavnici Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava i brojnih europskih regulatornih i samoregulatornih tijela te civilnih organizacija.
Međunarodna konferencija, organizirana u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije (AEM), bavila se temom regulacije govora mržnje u zemljama članicama Vijeća Europe, s fokusom na specifičnoj ulozi pravosuđa, nacionalnih medijskih regulatornih tijela i samoregulacijskih mehanizama u medijskom okruženju.
Tijekom konferencije istaknuto je i kako su govor mržnje i drugi, manje ekstremni oblici ponižavajućeg i uvredljivog jezika globalni problem koji je rasprostranjen i u Europi te da je Vijeće Europe tijekom desetljeća razvilo sveobuhvatan raspon standarda i mjera za suzbijanje govora koji širi, potiče, potiče ili opravdava mržnju, netoleranciju, diskriminaciju i neprijateljstvo.
Istaknuto je i kako nacionalne vlasti, vođene europskim standardima i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, ograničavaju kriminalizaciju samo na najštetnije iskaze govora mržnje, njegujući društvo gdje različiti pogledi i mišljenja mogu postojati, čak i kada vrijeđaju, šokiraju ili ometaju. Međutim, ta tolerancija nije bez ograničenja, jer diskurs širenja mržnje može potkopati temelje društva i dovesti do dubokih podjela, istaknuto je tijekom konferencije.
Autor: Hina