Ovaj tekst pišem u Angersu, prekrasnom francuskom gradu sa 150 tisuća stanovnika. Pretposljednji je dan 29. svjetskog kongresa Međunarodne federacije novinara (IFJ). Ta najveća novinarska organizacija na svijetu osnovana je prije 90 godina upravo u Francuskoj. Danas IFJ okuplja više od 600 tisuća novinara u 140 zemalja. Nas tristotinjak koji predstavljamo nacionalne novinarske udruge i(li) sindikate okupili smo se da raspravimo izvještaje o radu i financijskom poslovanju IFJ-a u protekle tri godine, izaberemo novog predsjednika i potpredsjednike te tijela organizacije. No, nije nam to jedini zadatak. Kao i na svakom ovakvom skupu, predloženo je usvajanje više desetaka zajedničkih izjava kojima će IFJ upozoriti na probleme kojima su izloženi novinari širom svijeta – od političkih i financijskih pritisaka do fizičkih napada, zatvaranja i ubojstava.

Regionalni projekti

Skupovi poput ovoga u Angersu omogućuju i da se „iz prve ruke“ saznaju pojedinosti o novinarskim mukama prema kojima problemi koji se događaju, na primjer, u Hrvatskoj izgledaju gotovo beznačajno, kolikogod nama bili veliki i svakako vrijedni isticanja. Takvi skupovi istovremeno potiču izravne kontakte s kolegicama i kolegama zainteresiranima da si međusobno pomognu u borbi za prava novinara i integritet novinarske struke. Zbog toga sam i u Angersu već razgovarao s nizom predstavnika nacionalnih novinarskih udruga o mogućnostima suradnje. A korisnu suradnju moguće je ostvariti i s kolegama s druge strane svijeta, kamoli ne s nekim tko ti je geografski blizak i ima slične probleme. HND prepoznaje značaj i potencijal međunarodne suradnje, što potvrđuju i aktivnosti u koje smo se uključili posljednjih godinu dana; dio njih smo i sami potaknuli. Prvoga dana ove godine službeno je započela realizacija regionalnog projekta koji se provodi u šest država čiji je cilj zaštita novinara, a nakon uobičajene šestomjesečne pripremne faze bit će javno vidljivi i prvi rezultati. Nakon provođenja istraživanja po jedinstvenoj metodologiji o raznim vrstama pritisaka na novinare bit će predstavljeni rezultati.

Potom će se krenuti s web portalom na kojem će se moći pratiti kakav je zakonodavni okvir zaštite novinara u svakoj od uključenih zemalja i kako se zakonske odredbe provode, te će biti objavljivani slučajevi pritisaka i napada na novinare praktično u realnom vremenu, kao i zajedničke reakcije nacionalnih novinarskih udruga/sindikata. Predviđena je i značajna javna kampanja kojom će se zagovarati zaštita novinara na svim razinama i od svih prijetnji i napada. Ovaj projekt u koji će biti utrošeno gotovo milijun i pol eura sa 90% novca financira Europska komisija, a trajat će tri godine, dakle do kraja 2018. HND, kao jedini partner iz neke zemlje EU, ima posebnu ulogu. Zadužen je za sve regionalne elemente projekta. Kao što je poznato, HND je već prije godinu dana pokrenuo Centar za zaštitu slobode izražavanja čijih više od 30 suradnika iz cijele Hrvatske, uglavnom odvjetnika, ali i nekoliko fakultetskih profesora s pravnih studija, pro bono pomaže članovima HND-a. U Centru postoje stalna dežurstva za hitne slučajeve, može se dobiti pravni savjet, a novinare koji su tuženi zbog svog rada odvjetnici Centra brane u sudskim sporovima. Do sada su intervenirali u više od 50 slučajeva. Iskustva Centra, koji nastavlja radom, bila su i poticaj za pokretanje regionalnog projekta.

HND istovremeno razvija suradnju i s novinarskim organizacijama iz zemalja s dugom demokratskom tradicijom, u kojima su prava novinara i integritet novinarske profesije u mnogo manjoj opasnosti nego u Hrvatskoj i zemljama u okruženju. Jedan od najvažnijih rezultata takve suradnje trebao bi biti pokretanje novog projekta pod nazivom Centar za razvoj medija. Početak provođenja projekta očekuje se već ove jeseni.

Nužne promjene

Centar za razvoj medija trebao bi se baviti raznim vrstama pomoći novinarima koji žele dodatno učiti, usavršiti specifične novinarske vještine, ali i pronaći novinarske angažmane u stranim medijima. Tim bi projektom HND trebao pomagati, posebno malim i neprofitnim medijima, pronaći moguće izvore financiranja, napisati projektni prijedlog za natječaje i provoditi medijske projekte po strogim pravilima EU i drugih mogućih izvora financiranja.

No, osim „odozgo prema dolje“ HND-u je nužna i promjena „odozdo prema gore“, što uključuje veću međusobnu solidarnost članstva i veću ukupnu aktivnost ogranaka i zborova. Takve promjene su obično teže i sporije teku nego donošenje strateški prijelomnih odluka, a preduvjet za njih su nerijetko i promjene u dokumentima koji reguliraju aktivnost udruge kako bi bilo omogućeno efikasnije djelovanje.

Zbog toga smo krenuli u izmjene i dopune Statuta te dokumenata koji reguliraju rad tijela HND-a kao i u konačno donošenje strateškog plana HND-a. Naime, unatoč činjenici da HND postoji već gotovo 106 godina još uvijek nema strateški plan razvoja. To je još, zbog raznih okolnosti, moglo biti razumljivo u ranijim razdobljima, pogotovo zbog uglavnom „konzervativnog“ karaktera Društva. No danas nije više moguće ozbiljno razvijati organizaciju poput HND-a, sa gotovo 2400 članova, bez strateškog plana.

Spominjući pretežno „konzervativan“ karakter HND-a, mislim prvenstveno na činjenicu da se velik dio članarine (koja je za velik dio članstva smanjena ili samo simbolična) i drugih prihoda HND-a troši na pomoć članovima kojima je novac hitno potreban, a ponekad neophodan čak i za preživljavanje, te na sufinanciranje pogrebnih troškova nakon smrti članova HND-a.

Naravno, ne mislim da HND ne bi trebao i dalje na taj način pomagati svoje članove i njihove obitelji. Naprotiv, takva pomoć je dokaz humanosti i kolegijalnosti bez koje ni HND, po mom mišljenju, ne bi imao smisla. No ideja strateškog planiranja sukladnog aktualnim okolnostima u kojima HND djeluje pretpostavlja razvoj programa i projekata koji će ne samo omogućiti nastavak uobičajenih aktivnosti nego i pomoći da se dodatno aktivira članstvo kako bi i financijski i profesionalno napredovalo Društvo i svi njegovi članovi. To se ostvaruje upravo projektima koji su već započeti kao i novima koji su pripremljeni za realizaciju.

Važno se prilagoditi

Živimo u vremenima u kojima se brzo odlučuje i djeluje te u kojima se nije dovoljno samo deklarativno zalagati za neku ideju kolikogod ona bila profesionalno korisna i društveno vrijedna. Stoga i HND mora djelovati brzo kako bi se prilagodio, a da pritom ne zapusti svoje temeljne zadatke već da ih obavlja efikasnije nego do sada.

To je razlog paralelnih poteza koji bi u idealnoj situaciji trebali slijediti jedan za drugim. Tako, na primjer, radimo na formalnom uspostavljanju strategije nakon što smo već uspjeli napraviti nekoliko suštinski važnih poteza dobivanjem projekata, koji bi logično trebali proizaći iz još uvijek službeno nepostojeće strategije. Da smo čekali da najprije usvojimo strategiju, ne bi danas bilo ni projekata na kojima radimo, a vjerojatno ni strategije. Ne bi bilo ni mnogih drugih ključnih aktivnosti koje nam već omogućuju ili će nam tek omogućiti pokrenuti projekti, a da za njih ne trošimo novac namijenjen uobičajenim aktivnostima.

Unatoč činjenici da u kratkom vremenu pokušavamo napraviti mnogo toga što u idealnim uvjetima zahtijeva mnogo više vremena, rezultati u proteklih godinu dana pokazuju da HND ide u dobrom smjeru. Ne samo da smo ostvarili odličnu međunarodnu suradnju već se i, prvi puta nakon više godina, u posljednjih godinu dana u HND upisalo više članova nego što ih se svojevoljno ispisalo. Među njima su i mlađi novinari, ali i oni koji su svojevremeno napustili Društvo.

Nedavno je obnovljen ogranak u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, priprema se obnova Zadarskog ogranka te obnova Ogranka dopisnika i novinara tzv. malih redakcija u Splitu, čime će se ostvariti statutarna mogućnost osnivanja Vijeća HND-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji. No važno je ne samo da ogranci i zborovi HND-a postoje već i da djeluju koristeći sve postojeće mogućnosti koje im se pružaju unutar HND-a. Nitko taj posao neće obaviti umjesto nas.