Aktualno > Vijesti

Media Against Hate: U Beču održana prva radionica medijske pismenosti

11.04.2017.

U Beču je prošloga tjedna održana prva radionica medijske pismenosti u okviru projekta Media Against Hate (Mediji protiv mržnje), u kojem sudjeluje Hrvatsko novinarsko društvo. Radionica je okupila više od 40 sudionika iz cijele Europe, Sirije i SAD-a, a fokus je bio na razmjeni dobre prakse prevencije govora mržnje i diskriminacije u medijima. 

Slobodni novinar Andro Anić i novinarka Forum.tm Melita Vrsaljko sudjelovali su na radionici o medijskoj pismenosti u Beču, koja se održala u okviru projekta Media Against Hate (Mediji protiv mržnje) i prenijeli nam korisne savjete u vezi prevencije diskriminatornog govora i govora mržnje.

"Koliko god to zvučalo nestvarno, jedan od boljih načina za borbu protiv mržnje je kvalitetan „storytelling“. Tim Verheyden, poznati belgijski novinar i producent flamanskog VRT-a, rekao je da uredničko „jaukanje“ za boljom čitanosti može biti riješeno na jednostavan način. Tim je kazao kako samo treba izabrati kvalitetan sadržaj, prestati se baviti glupostima i stereotipnim temama i sve ispričati na zanimljiv način", prenio nam je Anić.

Nema alata koji bi bio najefikasniji u prevenciji govora mržnje na internetu, jedan je od zaključaka rasprave. Ipak, postoje načini kako da problem smanji, odnosno, šteta ublaži. "Treba stvoriti dobre pravne okvire s jasnom definicijom govora mržnje na portalima i društvenim mrežama. Problem se javlja kada treba odrediti granicu slobode govora. U popunjavanju tog rascjepa važnu ulogu imaju organizacije civilnog društva koje ukazuju pojavu govora mržnje, ali i sami građani. Korisne su i kampanje - javnost svakako treba osvijestiti da su mediji jedna od ključnih poluga u funkcioniranju demokracije", rekla nam je polaznica radionice Melita Vrsaljko.

Diskriminatorni stavovi i širenje govora mržnje prije svega signaliziraju nedostatak kućnog odgoja, manjka medijske pismenosti i građanskog odgoja, jedna je od poruka s radionice. "Budući da su društvene mreže već odavno postale javni prostor, djecu bi trebalo učiti negativnim posljedicama njihovog korištenja. Govor mržnje u Hrvatskoj pojava je na koju smo, nažalost, naviknuti. Ona se ne odnosi samo na komentare na internetu, već i istupe saborski zastupnika te raznih ultrakonzervativnih udruga čiji su ciljevi duboko diskriminatorni u odnosu na određene skupine u društvu", zaključuje Vrsaljko.

Faktograf - primjer dobre prakse iz Hrvatske

Anić i Vrsaljko kolegama iz Europe prenijeli su primjere dobre prakse iz Hrvatske. "Novinari iz cijele Europe zadivljeni su nakon što sam ih upoznao s konceptom prvog hrvatskog fact checking portala - Faktograf. Čak je i BBC-jeva suradnica Mukti Jain Campion ostala zadivljena koliko dobar koncept može pomoći u borbi protiv mržnje".

Kao primjer loše prakse, Anić i Vrsaljko istaknuli su ukidanje potpore neprofitnim medijima u mandatu prethodne Vlade. "Sudionici su u najmanju ruku bili zgroženi kada smo spomenuli ukidanje potpore. U Austriji se redovito financiraju neprofitni mediji, čak i u seoskim sredinama, a u Velikoj Britaniji postoji specijalizirani ured za financiranje neprofitnih medija i to posebno za tisak, radio, televiziju i online medije", ispričao nam je Anić.

Iako Hrvatska, prema dojmovima Anića, malo zaostaje u odnosu na većinu zemalja EU kada je riječ o prevenciji govora mržnje, neki problemi nisu Hrvatska "ekskluziva": "I u drugim zemljama postoje brojni slučajevi da „mrzitelji“ brane svoj govor mržnje pozivajući se na pravo na slobodu govora. U Europi je to veliki problem na internetskim portalima i forumima. Norveški javni servis tom je problemu pristupio tako da svaki od korisnika, ako želi komentirati članak, mora ispuniti kratku anketu o tom članku. Komentari su dozvoljeni samo onima koji razumiju sadržaj članka i žele nastaviti parlamentarnu diskusiju, a ne govor mržnje koji se ne temelji na činjenicama. Cilj je, ustvari, da korisnici zaista pročitaju članak prije nego što ga komentiraju".

"što se tiče Hrvatske", nastavlja Anić, "u medijima nije poduzeto ništa da se marginalizirane skupine društva integriraju u zajednicu. Razlog velike količine mržnje je punjenje medijskog prostora sadržajem koji ne zastupa sve strukture društva, a sve je veći problem nestajanja malih, neovisnih proizvođača medijskog sadržaja. Postojeće televizijske i radijske postaje, pogotovo javni servis, nemaju ni volju ni kreativnost iskoristiti medijski prostor na kvalitetan način."

"Novinari su tu da kontinuirano i beskompromisno ukazuju na lošu praksu. Kada novinari sami pozivaju na diskriminaciju to nije ništa drugo nego slika trulog društva koje im daje priliku i prostor za njihove mrzilačke pohode. Takvih kod nas ne samo da ne manjka, nego ih ima toliko da ih je teško ne naći na ekranima i ne čitati na portalima", zaključuje Vrsaljko.

Radionicu su organizirali Austrijski medijski institut i Europski medijski forum za medije zajednice, u sklopu projekta Media Against Hate, u kojem je sudjeluje HND.

Predavači su bili Mukti Jain Campion, osnivačica produkcijske kuće Culture Wise i vanjska suradnica BBC-ja i Tim Verheyden, producent, urednik i novinar flamanskog javnog servisa VRT. Campion se bavi kreativnim pristupom socijalne inkluzije, a Verheyden kreativnim pristupom temama u digitalnim medijima i vizualnim novinarstvom.

Glavne teme su bile razvoj kampanja borbe protiv stereotipa i populizma, praćenje marginaliziranih skupina, razmjena kreativnih primjera iz utjecajnih lokalnih medija u Europi, praktičan trening vizualnog i istraživačkog novinarstva, kako razviti platforme za suzbijanje govora mržnje te uloga organizacija civilnog društva i položaj u medijima.

Iduća radionica „Izvještavanje o izbjeglicama, migrantima i etničkoj pripadnosti“ održat će se 26. i 27. svibnja 2017. u Zagrebu.

Autorica: Ema Tarabochia

U Beču je prošloga tjedna održana prva radionica medijske pismenosti u okviru projekta Media Against Hate (Mediji protiv mržnje), u kojem sudjeluje Hrvatsko novinarsko društvo. Radionica je okupila više od 40 sudionika iz cijele Europe, Sirije i SAD-a, a fokus je bio na razmjeni dobre prakse prevencije govora mržnje i diskriminacije u medijima. 

Slobodni novinar Andro Anić i novinarka Forum.tm Melita Vrsaljko sudjelovali su na radionici o medijskoj pismenosti u Beču, koja se održala u okviru projekta Media Against Hate (Mediji protiv mržnje) i prenijeli nam korisne savjete u vezi prevencije diskriminatornog govora i govora mržnje.

"Koliko god to zvučalo nestvarno, jedan od boljih načina za borbu protiv mržnje je kvalitetan „storytelling“. Tim Verheyden, poznati belgijski novinar i producent flamanskog VRT-a, rekao je da uredničko „jaukanje“ za boljom čitanosti može biti riješeno na jednostavan način. Tim je kazao kako samo treba izabrati kvalitetan sadržaj, prestati se baviti glupostima i stereotipnim temama i sve ispričati na zanimljiv način", prenio nam je Anić.

Nema alata koji bi bio najefikasniji u prevenciji govora mržnje na internetu, jedan je od zaključaka rasprave. Ipak, postoje načini kako da problem smanji, odnosno, šteta ublaži. "Treba stvoriti dobre pravne okvire s jasnom definicijom govora mržnje na portalima i društvenim mrežama. Problem se javlja kada treba odrediti granicu slobode govora. U popunjavanju tog rascjepa važnu ulogu imaju organizacije civilnog društva koje ukazuju pojavu govora mržnje, ali i sami građani. Korisne su i kampanje - javnost svakako treba osvijestiti da su mediji jedna od ključnih poluga u funkcioniranju demokracije", rekla nam je polaznica radionice Melita Vrsaljko.

Diskriminatorni stavovi i širenje govora mržnje prije svega signaliziraju nedostatak kućnog odgoja, manjka medijske pismenosti i građanskog odgoja, jedna je od poruka s radionice. "Budući da su društvene mreže već odavno postale javni prostor, djecu bi trebalo učiti negativnim posljedicama njihovog korištenja. Govor mržnje u Hrvatskoj pojava je na koju smo, nažalost, naviknuti. Ona se ne odnosi samo na komentare na internetu, već i istupe saborski zastupnika te raznih ultrakonzervativnih udruga čiji su ciljevi duboko diskriminatorni u odnosu na određene skupine u društvu", zaključuje Vrsaljko.

Faktograf - primjer dobre prakse iz Hrvatske

Anić i Vrsaljko kolegama iz Europe prenijeli su primjere dobre prakse iz Hrvatske. "Novinari iz cijele Europe zadivljeni su nakon što sam ih upoznao s konceptom prvog hrvatskog fact checking portala - Faktograf. Čak je i BBC-jeva suradnica Mukti Jain Campion ostala zadivljena koliko dobar koncept može pomoći u borbi protiv mržnje".

Kao primjer loše prakse, Anić i Vrsaljko istaknuli su ukidanje potpore neprofitnim medijima u mandatu prethodne Vlade. "Sudionici su u najmanju ruku bili zgroženi kada smo spomenuli ukidanje potpore. U Austriji se redovito financiraju neprofitni mediji, čak i u seoskim sredinama, a u Velikoj Britaniji postoji specijalizirani ured za financiranje neprofitnih medija i to posebno za tisak, radio, televiziju i online medije", ispričao nam je Anić.

Iako Hrvatska, prema dojmovima Anića, malo zaostaje u odnosu na većinu zemalja EU kada je riječ o prevenciji govora mržnje, neki problemi nisu Hrvatska "ekskluziva": "I u drugim zemljama postoje brojni slučajevi da „mrzitelji“ brane svoj govor mržnje pozivajući se na pravo na slobodu govora. U Europi je to veliki problem na internetskim portalima i forumima. Norveški javni servis tom je problemu pristupio tako da svaki od korisnika, ako želi komentirati članak, mora ispuniti kratku anketu o tom članku. Komentari su dozvoljeni samo onima koji razumiju sadržaj članka i žele nastaviti parlamentarnu diskusiju, a ne govor mržnje koji se ne temelji na činjenicama. Cilj je, ustvari, da korisnici zaista pročitaju članak prije nego što ga komentiraju".

"što se tiče Hrvatske", nastavlja Anić, "u medijima nije poduzeto ništa da se marginalizirane skupine društva integriraju u zajednicu. Razlog velike količine mržnje je punjenje medijskog prostora sadržajem koji ne zastupa sve strukture društva, a sve je veći problem nestajanja malih, neovisnih proizvođača medijskog sadržaja. Postojeće televizijske i radijske postaje, pogotovo javni servis, nemaju ni volju ni kreativnost iskoristiti medijski prostor na kvalitetan način."

"Novinari su tu da kontinuirano i beskompromisno ukazuju na lošu praksu. Kada novinari sami pozivaju na diskriminaciju to nije ništa drugo nego slika trulog društva koje im daje priliku i prostor za njihove mrzilačke pohode. Takvih kod nas ne samo da ne manjka, nego ih ima toliko da ih je teško ne naći na ekranima i ne čitati na portalima", zaključuje Vrsaljko.

Radionicu su organizirali Austrijski medijski institut i Europski medijski forum za medije zajednice, u sklopu projekta Media Against Hate, u kojem je sudjeluje HND.

Predavači su bili Mukti Jain Campion, osnivačica produkcijske kuće Culture Wise i vanjska suradnica BBC-ja i Tim Verheyden, producent, urednik i novinar flamanskog javnog servisa VRT. Campion se bavi kreativnim pristupom socijalne inkluzije, a Verheyden kreativnim pristupom temama u digitalnim medijima i vizualnim novinarstvom.

Glavne teme su bile razvoj kampanja borbe protiv stereotipa i populizma, praćenje marginaliziranih skupina, razmjena kreativnih primjera iz utjecajnih lokalnih medija u Europi, praktičan trening vizualnog i istraživačkog novinarstva, kako razviti platforme za suzbijanje govora mržnje te uloga organizacija civilnog društva i položaj u medijima.

Iduća radionica „Izvještavanje o izbjeglicama, migrantima i etničkoj pripadnosti“ održat će se 26. i 27. svibnja 2017. u Zagrebu.

Autorica: Ema Tarabochia