Doajen hrvatskog novinarstva Maroje Mihovilović u novoj knjizi ‘Novinari i vlast, povijest hrvatskog novinstva 1556. – 2025.’ piše o ogromnom razdoblju, od prvog novinskog izvještaja na hrvatskom jeziku o opsadi Sigeta 1556. do Plenkovićeva zakona Lex AP 2025. Knjiga pokriva ogromno razdoblje od prvog novinskog izvještaja na hrvatskom jeziku o opsadi Sigeta 1566. do Plenkovićeva zakona Lex AP 2025. godine. Tu su živi krokiji biografija ključnih protagonista novinske scene, kako autor voli reći „od Ljudevita Gaja do Matije Babića“.
MAROJE MIHOVILOVIĆ ‘U socijalizmu niste smjeli taknuti Tita i partiju, ali ipak je novinarstvo širilo prostore intelektualne i kulturne slobode’
10.06.2025.
Link na članak
Tisuću dvjesto pedeset stranica u dva toma, od čega dvjesto stranica ilustracija. Prvi dio knjige pokriva razdoblje od 1556. do 1990., a drugi od 1991. do danas. Riječ je o povijesti hrvatskog novinarstva, djelu kakvih nema puno, a knjiga „Novinari i vlast – povijest hrvatskog novinstva 1566-2025“, doajena našeg novinarstva Maroja Mihovilovića, koja će uskoro izaći u izdanju Profila, razlikuje se po tome što ta povijest nije ni malo suhoparno iznesena, nego je „oživljena“ zahvaljujući brojnim zanimljivim epizodama i citatima samih protagonista, novinara. Istodobno je i vrlo informativna i nezaobilazno je štivo za svakog novinara koji drži do sebe i ima intelektualnu znatiželju za povijest, sadašnjost i budućnost svoje struke.
Knjiga pokriva ogromno razdoblje od prvog novinskog izvještaja na hrvatskom jeziku o opsadi Sigeta 1566. do Plenkovićeva zakona Lex AP 2025. godine. Tu su živi krokiji biografija ključnih protagonista novinske scene, kako autor voli reći „od Ljudevita Gaja do Matije Babića“, opširni opisi života, uloge i utjecaja ključnih hrvatskih listova od Novina Horvatzkih, Obzora, Vijenca, Novosti, Vjesnika u srijedu i Večernjeg lista do Starta, Poleta i Danasa, puno je pozornosti posvećeno listovima u nezavisnoj Hrvatskoj od Feral Tribunea, Globusa, Jutarnjeg lista i Nacionala do 24 sata, ali i internetskih Indexa i Telegrama i mnogih drugih, prvenstveno njihovim odnosima prema vlastima, pa zato knjiga i ima naslov „Novinari i vlast“.
Maroje Mihovilović je novinar, urednik i publicist, sin čuvenog hrvatskog novinara Ive Mihovilovića. Diplomirao je 1973. povijest i anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Radio je u Večernjem listu, Startu, Globusu i Nacionalu. Bio je jedan od osnivača Nacionala 1995. gdje je bio urednik do 2011., a za Nacional surađuje i danas. Specijalizirao se za vanjskopolitičke teme i izvještavao iz mnogih zemalja o međunarodnim zbivanjima te je ostao posebno upamćen, i na međunarodnoj razini, po izvještavanju iz Kambodže pod vladavinom Crvenih Kmera 1978. Bio je stalni suradnik uredništva BBC-a na hrvatskom jeziku od 1993. do 2007. Od 2012. je urednik u Profilu. Objavio je knjige ”Stravični poligon: Indokina”, ”Profesionalni novinar”, ”Mi djeca Solferina” i u koautorstvu knjigu „Sukob s Informbiroom“.
NACIONAL: Odakle ideja i potreba za ovu knjigu, koliko ste dugo radili na njoj, s kakvim ste se eventualnim teškoćama suočavali, koliko ste zadovoljni rezultatom?
Zadovoljan sam jako rezultatom, nije bilo većih teškoća, išlo je lagano jer imam puno dokumentacije i knjiga koje sam skupljao tijekom karijere, izvori nisu bili problem. Tekst je ugrubo bio gotov za tri do četiri mjeseca, ali sam nakon toga trebao neke stvari nadopunjavati i uvažiti primjedbe drugih. Oduvijek sam bio svjestan činjenice da o našem novinarstvu ne postoji nikakva literatura, osim sintetičke knjige Josipa Horvata, koja pokriva razdoblje do Drugog svjetskog rata, i obimnog pregleda novinskih izdanja Božidara Novaka koji ide do 2000. Poticaj za pisanje bila je i smrt mojega dugogodišnjega dragog kolege, fotografa Jasmina Krpana. Bio je ispraćen u novinama s mnogo zasluženih pohvala, ali sam uvidio, i to mi je zasmetalo, da mnogi nisu znali tko je on i koje je zapravo njegovo mjesto u povijesti hrvatskog novinarstva. Još jedanput sam konstatirao da se o toj povijesti generalno malo zna. Čak ni sami novinari, čiji proizvod živi samo 24 sata, ne shvaćaju kako je novinarstvo imalo veliku ulogu u povijesti ovog naroda i nacije. Važno je da i studenti novinarstva i novinari imaju uvid u povijest vlastitog zanimanja, da ne misle da sve počinje s njima, nego da osvijeste da svaka generacija stoji na leđima divova.
Cijeli intervju možete pročitati na nacional.hr.