Leković: "Borba protiv laži jedan je od prioritetnih zadataka medija"

16.03.2017.

Fenomen lažnih vijesti, alternativnih činjenica, glasina, ili kako već nazvati slične dezinformacije, postoji oduvijek i nisu nikakva novina u društvima, ali su im moderne tehnologije dale posve novi zamah, jedan je od zaključaka tribine "Borba protiv lažnih informacija na internetu, iskustva i realizacije francuskih medija" u organizaciji Hrvatske sekcije frankofonskih novinara HND-a i Francuskog instituta.

„Neki mediji lažu svjesno, a neki nesvjesno, da bi privukli što više čitatelja“, kazao je nekadašnji dopisnik Vjesnika iz Francuske Vladimir Matek na tribini „Borba protiv lažnih informacija putem interneta, iskustvo francuskih medija“ koju je u srijedu u Novinarskom domu u Zagrebu organizirala Hrvatska sekcija frankofonskih novinara HND-a i Francuski institut.

I u vremenima kada nije postojao internet, lažne senzacionalističke vijesti širile su se u javnosti pa je tako, opisuje Matek, jedan lanac trgovina odjeće u Francuskoj morao zatvoriti vrata jer se iz glasina da djevojke u kabinama za presvlačenje u trgovini nestaju i bivaju prodane kao bijelo roblje, stvorila masovna histerija o kojoj su se interesirale i novine. Čak je i korporacija Proctor i Gamble morala mijenjati svoj logo jer ga je jedna kršćanska fundamentalistička organizacija optužila da mu je logo sotonistički, a to se brzo uhvatilo u javnosti.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković kazao je da je internet doveo i do rasta broja medija, a s time je došao i veliki broj problematičnih.

„U Hrvatskoj ima medija koji su stvoreni da šire laži, a onda je i dio političara preuzeo isti način komunikacije. Neki mainstream mediji koji nisu zlonamjerni, počeli su, međutim, biti površni“, upozorio je Leković koji smatra da je borba protiv laži jedan od prioritetnih zadataka medija.

Bivši ravnatelj i glavni urednik Hrvatske izvještajne novinske agencije Mirko Bolfek kazao je da dolazi vrijeme novinarstva bez novinara. „To ne znači da su novinari nepotrebni. Naprotiv, nužno je da se novinarske vještine i pravila zanata poštuju kako bi se ustanovilo koja je informacija i koji je medij pouzdan. Oni koji su informatički pismeni nisu nužno i medijski obrazovani“, naglasio je Bolfek.

Zato se danas u svijetu stvaraju alati za prepoznavanje laži, a koje uglavnom razvijaju novinari.

Na tribini su predstavljena dva alata koji francuski mediji koriste u borbi protiv lažnih informacija – CrossCheck i Decodex koji je razvio list Le Monde.

Decodex postoji u tri verzije: kao internetska stranica za verifikaciju, kao ekstenzija za pretraživače Firefox i Google Chrome te asistent za Facebook i Messenger. U prvom je slučaju dovoljno ukucati stranicu koja se želi provjeriti i ako je ta adresa već obrađena u Decodexu, odgovorit će je li riječ o pouzdanom (zeleno), ili manje pouzdanom (narančasto) ili nepouzdanom portalu (crveno).

U drugom je slučaju ekstenzija vidljiva po malom piktogramu – slovu „D“ koje se pojavljuje u gornjoj traci na pretraživaču pa boja piktograma pokazuje stupanj pouzdanosti stranice.

Hrvatska ima specijaliziranu internetsku stranicu za provjeru istinitosti izjava političara, a riječ je o Faktografu. Sanja Despot iz Faktografa kazala je da je portal odgovor na trend u novinarstvu u kojem se izjave političara samo nekritički prenose. Uzor Faktografu su američki Fact Checker i PolitiFact. „Osim što izjave političara stavljamo u kontekst, bavimo se i analizama onoga što izjavljuju“, kazala je Despot.