Aktualno > Analize

Knjiga „Povijest novinarstva“ o fenomenu profesije kroz prošlost

11.02.2016.

Knjigu “Povijest novinarstva” povjesničarke Magdalene Najbar – Agičić nakladnici Ibis grafika i Sveučilište Sjever predstavljaju kao prvi kratki sintetski prikaz povijesti novinarstva na hrvatskom jeziku od početka razmjene informacija do nastanka i širenja novih medija.

 

Razvoj hrvatskog novinarstva knjiga stavlja u širi kontekst razvoja novinarstva u svjetskim razmjerima razmatrajući pri tom nastanak, razvoj i današnje domete medija u zapadnoj kulturi.  Povijest komunikacije zapravo je povijest civilizacije navodi se u uvodu prvog poglavlja knjige “Povijest novinarstva” autorice Magdalene Najbar - Agičić, povjesničarke koja je povijesti novinarstva u ovoj knjizi pristupila kao važnom polazištu promišljanja uloge medija i novinara u suvremenom svijetu.  Knjiga se u najvećoj mjeri bavi tiskanim medijima kojima je posvećen i najveći broj poglavlja. Promjene koje je donio tisak odredile su ne samo kulturni i društveni, već vrlo često i politički razvoj navodi autorica koja smatra kako nije slučajno da se polovica 15. stoljeća uzima kao kraj Srednjeg i početak Novog vijeka „… i nije bitno što su povjesničari nastojali tu granicu odrediti nekim političkim događajem (padom Carigrada, odnosno Istočnog Rimskog Carstva 1453. godine)“.

Cenzura, tržište i žutilo

Početke tiskanih medija obilježili su već tada prvi pokušaji cenzure i počeci borbe za slobodnu tiska.Knjiga se u sljedećim poglavljima bavi napretkom na polju novinstva tijekom 18. stoljeća u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Americi te prapočecima hrvatskog novinarstva i ulogom koju je ono imalo u procesu buđenja nacije za Hrvatskog narodnog preporoda. Industrijska revolucija značila je veliku transformaciju, od načina novinske proizvodnje i distribucije do novih dominantnih tema, drugačijeg tipa čitatelja kojima su se novine obraćale, pa i drugačijeg tipa novinara koji su za njih pisali. Knjiga prati razvoj novinarstva tog razdoblja u tri najznačajnije zemlje zapadne Europe - u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj - dok se Sjedinjene Američke Države i „zlatno doba“ novinarstva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće obrađuje u posebnom poglavlju. To je doba obilježeno djelovanjem dviju velikih ličnosti američkog novinskog izdavaštva: Josepha Pulitzera i Williama Randolpha Hearsta. Autorica knjige navodi i kako je njihovo međusobno tržišno nadmetanje rezultiralo pojavom „žutog tiska“.

Novi mediji

Autorica u knjizi navodi i razdoblje između dva svjetska rata koje je doba intenzivnog razvoja hrvatskog novinarstva obilježenog etabliranjem važnih informativnih listova. Drugi svjetski rat obrađen je kroz položaj novinstva u NDH, razvoj tiska Narodnooslobodilačkog pokreta i konačno položaja medija u poslijeratnom komunističkom režimu. Posljednje poglavlje posvećeno tiskanom novinarstvu bavi se razvojem medija u demokratskom svijetu nakon Drugog svjetskog rata, tabloidizacijom medija te promjenama koje su se zbile u hrvatskom novinarstvu nakon osamostaljenja Hrvatske. Nakon toga daje se kratak pregled izuma i razvoja novih medija; radija, televizije i interneta.

Autor: Melisa Skender

 

Knjigu “Povijest novinarstva” povjesničarke Magdalene Najbar – Agičić nakladnici Ibis grafika i Sveučilište Sjever predstavljaju kao prvi kratki sintetski prikaz povijesti novinarstva na hrvatskom jeziku od početka razmjene informacija do nastanka i širenja novih medija.

 

Razvoj hrvatskog novinarstva knjiga stavlja u širi kontekst razvoja novinarstva u svjetskim razmjerima razmatrajući pri tom nastanak, razvoj i današnje domete medija u zapadnoj kulturi.  Povijest komunikacije zapravo je povijest civilizacije navodi se u uvodu prvog poglavlja knjige “Povijest novinarstva” autorice Magdalene Najbar - Agičić, povjesničarke koja je povijesti novinarstva u ovoj knjizi pristupila kao važnom polazištu promišljanja uloge medija i novinara u suvremenom svijetu.  Knjiga se u najvećoj mjeri bavi tiskanim medijima kojima je posvećen i najveći broj poglavlja. Promjene koje je donio tisak odredile su ne samo kulturni i društveni, već vrlo često i politički razvoj navodi autorica koja smatra kako nije slučajno da se polovica 15. stoljeća uzima kao kraj Srednjeg i početak Novog vijeka „… i nije bitno što su povjesničari nastojali tu granicu odrediti nekim političkim događajem (padom Carigrada, odnosno Istočnog Rimskog Carstva 1453. godine)“.

Cenzura, tržište i žutilo

Početke tiskanih medija obilježili su već tada prvi pokušaji cenzure i počeci borbe za slobodnu tiska.Knjiga se u sljedećim poglavljima bavi napretkom na polju novinstva tijekom 18. stoljeća u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Americi te prapočecima hrvatskog novinarstva i ulogom koju je ono imalo u procesu buđenja nacije za Hrvatskog narodnog preporoda. Industrijska revolucija značila je veliku transformaciju, od načina novinske proizvodnje i distribucije do novih dominantnih tema, drugačijeg tipa čitatelja kojima su se novine obraćale, pa i drugačijeg tipa novinara koji su za njih pisali. Knjiga prati razvoj novinarstva tog razdoblja u tri najznačajnije zemlje zapadne Europe - u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj - dok se Sjedinjene Američke Države i „zlatno doba“ novinarstva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće obrađuje u posebnom poglavlju. To je doba obilježeno djelovanjem dviju velikih ličnosti američkog novinskog izdavaštva: Josepha Pulitzera i Williama Randolpha Hearsta. Autorica knjige navodi i kako je njihovo međusobno tržišno nadmetanje rezultiralo pojavom „žutog tiska“.

Novi mediji

Autorica u knjizi navodi i razdoblje između dva svjetska rata koje je doba intenzivnog razvoja hrvatskog novinarstva obilježenog etabliranjem važnih informativnih listova. Drugi svjetski rat obrađen je kroz položaj novinstva u NDH, razvoj tiska Narodnooslobodilačkog pokreta i konačno položaja medija u poslijeratnom komunističkom režimu. Posljednje poglavlje posvećeno tiskanom novinarstvu bavi se razvojem medija u demokratskom svijetu nakon Drugog svjetskog rata, tabloidizacijom medija te promjenama koje su se zbile u hrvatskom novinarstvu nakon osamostaljenja Hrvatske. Nakon toga daje se kratak pregled izuma i razvoja novih medija; radija, televizije i interneta.

Autor: Melisa Skender