Iz medija

INTERVJU - ODVJETNICA VANJA JURIĆ: "Ciljevi su ušutkavanje i (auto)cenzura"

04.01.2024.
Link na članak

Zagrebačka odvjetnica Vanja Jurić, specijalizirana za medijsko pravo, među istaknutijim je hrvatskim odvjetnicama koje u Hrvatskoj, promičući borbu protiv SLAPP tužbi, brane pravo javnosti na informacije, a time, posve neposredno, i samu demokraciju. Valja podsjetiti: termin "SLAPP tužbe" akronim je od engleskoga "Strategic lawsuits against public participation", što se može prevesti kao "strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja" ili, kraće i jasnije, "javnog angažmana".

Istodobno, riječ je o spretnom akronimu, jer "slap" na engleskom znači – "šamar". Pučki bi se reklo: "Odvalit ću ti sudsku 'šamarčinu', da začepiš već jednom tu novinarsku gubicu". Prema podacima Europskog parlamenta i HND-a, po broju SLAPP tužbi protiv novinara Hrvatska je među najlošijim zemljama u Europskoj uniji. 

Vanja Jurić, među ostalim, članica je stručne skupine Europske komisije za borbu protiv SLAPP tužbi, voditeljica GONG-ovih radionica o SLAPP tužbama i brošure "Anti-SLAPP kurikulum za edukaciju odvjetnika i pravnika u Hrvatskoj". Na radionicama što ih je ove godine vodila, njihovi sudionici, osobito sutkinje i odvjetnici, složili su se kako je zbog slabe normiranosti i manjka sudske prakse nužno što više edukacija, ali i da problemi sudbene vlasti nisu samo problem sudstva, već i da vlast sucima mora omogućiti uvjete za kvalitetan rad. O tom problemu, koji u Hrvatskoj itekako opterećuje pravo na slobodu govora, Vanja Jurić govorila je za Lupigu.

Mnogo se govori SLAPP tužbama, ali jedan problem izmiče: može li se precizno definirati SLAPP tužba? Može li se za svaku pojedinačnu tužbu precizno odgovoriti da jest ili nije SLAPP?

- Može, ali zahtijeva puno znanja. I pitanje koje postavljate je važno jer je stvarno bitno da ne miješamo SLAPP postupke s drugim vrstama postupaka, u suprotnom će isticanje SLAPP prigovora izgubiti na vjerodostojnosti. Tema same definicije je od početka dosta velika i na razini Europske unije - kako definirati tu specifičnu vrstu postupaka u zakonskim tekstovima, a da istovremeno bude i dovoljno precizno i dovoljno široko, da može obuhvatiti sve vrste postupanja kojima se postižu SLAPP učinci. Ono što je dodatan faktor jest što se ne može dati formula koja je uvijek ista i primjenjiva, već će odgovor uvijek ovisiti o konkretnim okolnostima pojedinog predmeta. U smislu elemenata koji se smatraju elementima SLAPP tužbi, ima ih dosta, ali u većini slučajeva neće svi postojati istovremeno. Prijedlog direktive je i dalje prijedlog, dakle, nemamo još konačni tekst, a kad ga budemo imali, presudnu ulogu će imati sudovi koji će, u nekom trenutku, uspostaviti sudsku praksu. Očekujem da će do tada proći još dosta vremena, ali stručnjaci koji se bave temama slobode izražavanja i danas uglavnom mogu dosta precizno utvrditi je li nešto SLAPP ili nije. 

Cijeli intervju možete pročitati na lupiga.com.