Aktualno > Vijesti

Indeks klijentelizma u medijima - ukupna slika u Hrvatskoj se pogoršala

16.12.2016.

Indeks klijentelizma u medijima pokazuje da se ukupna slika u Hrvatskoj pogoršala, a posebno je problematičan institucionalni okvir koji uređuje rad medija, odnosno njegova izloženost klijentelističkoj praksi, pritiscima, politizaciji i neopravdanom utjecaju, pokazuju rezultati drugog mjerenja Indeksa klijentelizma u medijima u jugoistočnoj Europi. 

Mjerenje Indeksa klijentelizma provodi se u sklopu projekta "Odgovor građana na klijentelizam u medijima- MEDIA CIRCLE", pri čemu se na temelju empirijskih podataka mjeri politički utjecaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, te ekonometrijska realnost u kojoj mediji i novinari rade u šest zemalja Jugoistočne Europe - Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Rumunjskoj.

Problematični institucionalni okvir

"Indeks klijentelizma u medijima pokazuje da se ukupna slika u Hrvatskoj pogoršala. Klijentelizam i politizacija medija prije je pravilo nego izuzetak, a u svim promatranim društvima može se govoriti o zarobljenim medijima, odnosno medijskoj sceni koju u značajnom dijelu kontroliraju različite političke, gospodarske i financijske interesne skupine", rekao je izvršni direktor udruge Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumljak na konferenciji za novinare.

Najveći rizik pojavnosti klijentelizma u svim zemljama je na području tržišta, dodjele potpora i oglašavanja. U Hrvatskoj i Srbiji posebno je problematičan institucionalni okvir koji uređuje rad medija, odnosno njegova izloženost klijentelističkoj praksi, pritiscima, politizaciji i neopravdanom utjecaju.

Kritična točka u Hrvatskoj su prakse u donošenju medijskih javnih politika i njihovoj provedbi, odnosno izloženost klijentelizmu sustava koji uređuje medijski prostor. Druga kritična točka je sposobnost države da razumije situaciju u medijima, prema deklarativnom postojanju podataka o barijerama spram klijentelističkih praksi i učinku tih barijera na stvarne situacije i slučajeve.

Podumljak je zabrinjavajućim ocijenio to što ni u jednoj od zemalja nisu uspostavljeni unutarnji mehanizmi polaganja računa unutar institucija, a ograničeni su i vanjski kontrolni mehanizmi.

Loša transparentnost, nema registra medija

Transparentnost vlasništva nad medijima, ali i opća transparentnost medijskog tržišta i poslovanja nedovoljno je razvijena, odnosno neusklađena je s tehnološkim mogućnostima koje državi i društvu danas stoje na raspolaganju, pokazuje istraživanje.

Niti u jednoj od zemalja nije uspostavljen sveobuhvatan registar medija, koji javnosti omogućava pregled i uvid u stanje svakog dijela medijskog tržišta, kako prema vrsti medija, tako i prema tipu njihova vlasništva.

Svi pokušaji da se pristupi rezultatima poslovanja medija u privatnom vlasništvu pokazali su se bezuspješnima u većini zemalja, osim Hrvatske i djelomično Makedonije, u kojoj su dostupni pokazatelji za televizijske i radio stanice.

U 2015. godini, dvjestotinjak je medija u Hrvatskoj i gotovo 800 medija u Srbiji koristilo državnu potporu medijima. Pri tome, ukupna vrijednost financiranja u Hrvatskoj je iznosila 10,9 milijuna eura.

Dodijeljena dodatna sredstva iz državnog proračuna koja se odnose na usluge promocije i objavljivanja u Hrvatskoj iznose 31,5 milijuna eura. Ukupan prohod oglašivačkih agencija u 2015. iznosio je 511,2 milijuna eura, a ostvarena je dobit u iznosu od 21,3 milijuna eura.

Broj zaposlenih u medijima nije precizno moguće utvrditi niti u jednoj od zemalja. Najbliža statistička kategorija odnosi se na pravne osobe u djelatnosti "Informacije i komunikacije“,  koja se uvelike odnosi na medijsku djelatnost. Ta je industrija u Hrvatskoj 2015. zapošljavala 33.028 osoba.

Najveći je prosjek plaće u Hrvatskoj, iznosi 1069 eura (prosječna plaća u državi je 758 eura), a najmanju prosječnu plaću, i u industriji i zemlji općenito, bilježi Makedonija (300 eura iznosi prosječna plaća u industriji, a 362 eura u zemlji).

Izvor: Hina

Indeks klijentelizma u medijima pokazuje da se ukupna slika u Hrvatskoj pogoršala, a posebno je problematičan institucionalni okvir koji uređuje rad medija, odnosno njegova izloženost klijentelističkoj praksi, pritiscima, politizaciji i neopravdanom utjecaju, pokazuju rezultati drugog mjerenja Indeksa klijentelizma u medijima u jugoistočnoj Europi. 

Mjerenje Indeksa klijentelizma provodi se u sklopu projekta "Odgovor građana na klijentelizam u medijima- MEDIA CIRCLE", pri čemu se na temelju empirijskih podataka mjeri politički utjecaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, te ekonometrijska realnost u kojoj mediji i novinari rade u šest zemalja Jugoistočne Europe - Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Rumunjskoj.

Problematični institucionalni okvir

"Indeks klijentelizma u medijima pokazuje da se ukupna slika u Hrvatskoj pogoršala. Klijentelizam i politizacija medija prije je pravilo nego izuzetak, a u svim promatranim društvima može se govoriti o zarobljenim medijima, odnosno medijskoj sceni koju u značajnom dijelu kontroliraju različite političke, gospodarske i financijske interesne skupine", rekao je izvršni direktor udruge Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumljak na konferenciji za novinare.

Najveći rizik pojavnosti klijentelizma u svim zemljama je na području tržišta, dodjele potpora i oglašavanja. U Hrvatskoj i Srbiji posebno je problematičan institucionalni okvir koji uređuje rad medija, odnosno njegova izloženost klijentelističkoj praksi, pritiscima, politizaciji i neopravdanom utjecaju.

Kritična točka u Hrvatskoj su prakse u donošenju medijskih javnih politika i njihovoj provedbi, odnosno izloženost klijentelizmu sustava koji uređuje medijski prostor. Druga kritična točka je sposobnost države da razumije situaciju u medijima, prema deklarativnom postojanju podataka o barijerama spram klijentelističkih praksi i učinku tih barijera na stvarne situacije i slučajeve.

Podumljak je zabrinjavajućim ocijenio to što ni u jednoj od zemalja nisu uspostavljeni unutarnji mehanizmi polaganja računa unutar institucija, a ograničeni su i vanjski kontrolni mehanizmi.

Loša transparentnost, nema registra medija

Transparentnost vlasništva nad medijima, ali i opća transparentnost medijskog tržišta i poslovanja nedovoljno je razvijena, odnosno neusklađena je s tehnološkim mogućnostima koje državi i društvu danas stoje na raspolaganju, pokazuje istraživanje.

Niti u jednoj od zemalja nije uspostavljen sveobuhvatan registar medija, koji javnosti omogućava pregled i uvid u stanje svakog dijela medijskog tržišta, kako prema vrsti medija, tako i prema tipu njihova vlasništva.

Svi pokušaji da se pristupi rezultatima poslovanja medija u privatnom vlasništvu pokazali su se bezuspješnima u većini zemalja, osim Hrvatske i djelomično Makedonije, u kojoj su dostupni pokazatelji za televizijske i radio stanice.

U 2015. godini, dvjestotinjak je medija u Hrvatskoj i gotovo 800 medija u Srbiji koristilo državnu potporu medijima. Pri tome, ukupna vrijednost financiranja u Hrvatskoj je iznosila 10,9 milijuna eura.

Dodijeljena dodatna sredstva iz državnog proračuna koja se odnose na usluge promocije i objavljivanja u Hrvatskoj iznose 31,5 milijuna eura. Ukupan prohod oglašivačkih agencija u 2015. iznosio je 511,2 milijuna eura, a ostvarena je dobit u iznosu od 21,3 milijuna eura.

Broj zaposlenih u medijima nije precizno moguće utvrditi niti u jednoj od zemalja. Najbliža statistička kategorija odnosi se na pravne osobe u djelatnosti "Informacije i komunikacije“,  koja se uvelike odnosi na medijsku djelatnost. Ta je industrija u Hrvatskoj 2015. zapošljavala 33.028 osoba.

Najveći je prosjek plaće u Hrvatskoj, iznosi 1069 eura (prosječna plaća u državi je 758 eura), a najmanju prosječnu plaću, i u industriji i zemlji općenito, bilježi Makedonija (300 eura iznosi prosječna plaća u industriji, a 362 eura u zemlji).

Izvor: Hina