Aktualno > Vijesti

In memoriam – Slavko Goldstein

18.09.2017.

Hrvatsko novinarsko društvo i Zajednica nakladnika i knjižara u srijedu, 20. rujna u 14 sati u Novinarskom domu organiziraju komemorativni skup povodom smrti Slavka Goldsteina, jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualaca, koji je kao novinar, publicist, povjesničar, autor, urednik i nakladnik objavio velik broj vrlo važnih djela i knjiga.

Goldstein je preminuo je  u srijedu u Zagrebu u 90. godini života, a pokopan je u obiteljskoj grobnici na Mirogoju uz židovski vjerski obred koji je predvodio rabin Kotel Da-Don.

Goldstein se rodio 22. kolovoza 1928. godine u Sarajevu, a obitelj mu je podrijetlom iz Tuzle. Prve godine života proveo je u Karlovcu, gdje je ga je zatekao i rat. Početkom Drugog svjetskog rata ustaše su ubile njegova oca, a on je, zajedno s majkom i bratom Danijelom, pobjegao i pridružio se partizanima. Većinu rata Goldstein provodi u partizanima, a nakon rata neko vrijeme živi u tek osnovanoj državi Izraelu, kamo odlazi veliki broj Zidova koji su imali sreću da prežive holokaust.

Obitelj se nakon kraćeg vremena vraća u Hrvatsku, a Slavko se opredjeljuje za studij književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vrlo rano se počeo baviti novinarstvom i izdavaštvom, pa je tako, između ostaloga, bio osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je više knjiga o hrvatskoj povijesti, uredio više od 150 knjiga, a kao nakladnik radio je na još oko 400 naslova. Bio je koscenarist filmova "Signali nad gradom", "Prometej s otoka Viševice", "Četvrti suputnik" i "Akcija Stadion". Dobitnik je brojnih nagrada, odlikovanja i priznanja za književnu i nakladničku djelatnost.

Goldstein je utemeljitelj  naklada Liber i Novi Liber, a bio je predsjednik Židovske općine u Zagrebu te Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger. 

Kratku, ali vrlo važnu epizodu imao je i u političkom životu. Tako u svibnju 1989. godine sudjeluje u osnivanju HSLS-a, prve političke stranke u Hrvatskoj,  čiji je predsjednik bio do 1990. godine kada ga je zamijenio Dražen Budiša.

Tijekom devedesetih bio je jedan od predvodnika u borbi protiv politike koju je vodio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

 

Autor: HND

Hrvatsko novinarsko društvo i Zajednica nakladnika i knjižara u srijedu, 20. rujna u 14 sati u Novinarskom domu organiziraju komemorativni skup povodom smrti Slavka Goldsteina, jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualaca, koji je kao novinar, publicist, povjesničar, autor, urednik i nakladnik objavio velik broj vrlo važnih djela i knjiga.

Goldstein je preminuo je  u srijedu u Zagrebu u 90. godini života, a pokopan je u obiteljskoj grobnici na Mirogoju uz židovski vjerski obred koji je predvodio rabin Kotel Da-Don.

Goldstein se rodio 22. kolovoza 1928. godine u Sarajevu, a obitelj mu je podrijetlom iz Tuzle. Prve godine života proveo je u Karlovcu, gdje je ga je zatekao i rat. Početkom Drugog svjetskog rata ustaše su ubile njegova oca, a on je, zajedno s majkom i bratom Danijelom, pobjegao i pridružio se partizanima. Većinu rata Goldstein provodi u partizanima, a nakon rata neko vrijeme živi u tek osnovanoj državi Izraelu, kamo odlazi veliki broj Zidova koji su imali sreću da prežive holokaust.

Obitelj se nakon kraćeg vremena vraća u Hrvatsku, a Slavko se opredjeljuje za studij književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vrlo rano se počeo baviti novinarstvom i izdavaštvom, pa je tako, između ostaloga, bio osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je više knjiga o hrvatskoj povijesti, uredio više od 150 knjiga, a kao nakladnik radio je na još oko 400 naslova. Bio je koscenarist filmova "Signali nad gradom", "Prometej s otoka Viševice", "Četvrti suputnik" i "Akcija Stadion". Dobitnik je brojnih nagrada, odlikovanja i priznanja za književnu i nakladničku djelatnost.

Goldstein je utemeljitelj  naklada Liber i Novi Liber, a bio je predsjednik Židovske općine u Zagrebu te Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger. 

Kratku, ali vrlo važnu epizodu imao je i u političkom životu. Tako u svibnju 1989. godine sudjeluje u osnivanju HSLS-a, prve političke stranke u Hrvatskoj,  čiji je predsjednik bio do 1990. godine kada ga je zamijenio Dražen Budiša.

Tijekom devedesetih bio je jedan od predvodnika u borbi protiv politike koju je vodio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

 

Autor: HND