Foto: Vlada.hr

Predsjednik HND-a je, zahvalivši na prijemu, kazao kako je u proteklih pet godina bilo jako puno povoda za sastanak s premijerom. U Hrvatskoj su, naime, prema podacima HND-a trenutno aktivne najmanje 924 tužbe protiv medija i novinara od kojih tužitelji potražuju gotovo 78,5 milijuna kuna, rekao je Zovko, dodajući da je Hrvatska jedina država na svijetu u kojoj javni medijski servis javnim novcem tuži strukovnu novinarsku organizaciju HND, koja postoji već 111 godina, ali i vlastite zaposlenike među kojima je i predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u Sanja Mikleušević Pavić. Podsjetio je da je Mikleušević Pavić tužena zajedno s HND-om zbog priopćenja u kojemu osuđuje propuste na javnoj televiziji poput afere s preprodajom ulaznica za Svjetsko nogometno prvenstvo. HRT u toj tužbi od HND-a traži 200.000 kuna, a od Sanje Mikleušević Pavić 50.000. SLAPP-tužbe su veliki problem i one predstavljaju novi model napada na novinare i medije, naglasio je Zovko.

Predsjednica SNH Maja Sever naglasila je kako joj je drago da je nakon pet godina došlo do sastanka te da krovne novinarske organizacije od Vlade ne traže da spašava novinarstvo ili da pomaže, nego da donese zakonsku regulativu koja će osigurati slobodan i siguran rad novinara i razvoj kvalitetnog istraživačkog novinarstva. Zbog toga su SNH i HND i ovaj put upozorili kako je u rukama Vlade mogućnost dodatne promjene Kaznenog zakona kojom bi se članak povrede časti uklonio iz kaznene razine na prekršajnu. Zovko i Sever pozdravili su rad radne grupe za SLAPP i napore da se ide u smjeru dodatnih edukacija sudaca, ali i istaknuli kako smatraju da treba napraviti još taj korak u zakonodavstvu.

Zatraženo je i da se osigura neovisan rad regulatornog tijela – Agencije za elektroničke medije – te uz primjer postupka dodjele radijske koncesije Radija 101 naglasili kako način izbora članova, pa onda i rad Agencije, pokazuje razmjere tog problema.

Uz iznošenje činjenica da je kriza upravljanja javnim servisom toliko duboka da Hrvatska radiotelevizija trenutno nema ravnatelja jer je prethodni u pritvoru, ali i da relevantna istraživanja pokazuju kako je povjerenje u javni servis jako nisko, predstavnici krovnih medijskih organizacija podsjetili su na predizborno obećanje izmjene Zakona o HRT-u, ali i zatražili promjene cijelog medijskog zakonodavstva, počevši od Zakona o medijima. Nužnost izmjene medijske regulative argumentirali su primjerom, odnosno problemom primjene statuta u redakcijama.

HND godinama upozorava na to da se izmjenom zakona i smanjenjem PDV-a izašlo u susret izdavačima uz uvjet uvođenja redakcijskih statuta, ali do danas ne postoji mehanizam kojim bi se nadziralo, odnosno kažnjavalo nepoštivanje te odredbe. Kao primjere eklatantnoga kršenja redakcijskih statuta Hrvoje Zovko je naveo Slobodnu Dalmaciju i Novi list.

Maja Sever upozorila je i da je sustav sufinanciranja lokalnih medija katastrofalan i uzrokuje potpunu ovisnost o lokalnim vlastima te je upoznala predstavnike vlasti s tim da SNH i HND rade na novim modelima kojima čelnike lokalnih vlasti pozivaju na promjene. Ipak, bez odluke političke većine ove se stvari neće znatno pomaknuti s mjesta.

Radnička prava moramo štititi kolektivnim ugovorima, nastavila je Sever, a u Hrvatskoj su samo dva u medijskim kućama. Vlada bi, istaknula je, trebala stvoriti atmosferu koja je podržavajuća za rad sindikata te uz posredovanje Ministarstva kulture i medija podržati otvaranje pregovora o nacionalnom kolektivnom ugovoru. Naglasila je potrebu rješavanja zaštite radničkih prava freelancera, koji za naše regulative ne postoje, a poslodavci sve više angažiraju novinare u takvim nesigurnim radnim angažmanima.

Borbi protiv govora mržnje, dodala je Sever, predstavnici vlasti mogli bi pridonijeti podrškom novinarstvu, a ne tako da se pridruže valu kritika prema kojima su novinari krivi za sve zato što izvještavaju o vijestima koje možda nisu dobre. Budući da se kvalitetno novinarstvo ne može financirati samo od tržišnih prihoda, dodala je, SNH i HND smatraju kako treba otvoriti razgovore o sustavu izravnih javnih potpora koje će poticati novinarski rad, a ne profit, te da SNH želi sudjelovati u kreiranju sadržaja natječaja za raspodjelu sredstava iz Europske unije za oporavak medija jer smatra da i novinari imaju pravo na definiranje svojih zahtjeva, a ne samo nakladnici.

Sredstva Europske unije moraju se usmjeriti na spas novinarstva, kvalitetnog novinarstva, a ne samo medijskih kuća, odnosno njihovih vlasnika, zaključila je Sever i na kraju postavila pitanje je li Vlada uspostavila suradnju s Međunarodnom federacijom novinara i dogovora prijema novinarki iz Afganistana.

Predsjednik EFJ-a Mogens Blicher Bjerregård podržao je rad krovnih novinarskih organizacija i naglasio dobru suradnju EFJ-a s njima te istaknuo važnost zajedničke borbe protiv SLAPP-tužbi uz zahtjev za dekriminalizacijom odredbe povrede ugleda i časti, ali i zaštite autorskih prava novinara kroz kvalitetno zakonodavstvo.

Glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez objasnio je kako su oni ovdje da bi se borili za zaštitu novinara i novinarstva.

Predsjednik Vlade Plenković čestitao je na uspješnoj održanoj Skupštini EFJ-a u Zagrebu. Govorio je o važnosti neovisnog i profesionalnog novinarstva za demokratske procese u svakom društvu. Dodao je da je Hrvatska u procesu donošenja novih medijskih zakona i nacionalnog plana razvoja medija. U listopadu ove godine usvojen je novi Zakon o autorskim i srodnim pravima koji prvi put definira novinarska autorska djela kao dio kataloga autorskih djela, ali i osigurava zaštitu autorskih prava novinara na digitalnom tržištu, kazao je.

Predsjednik Vlade informirao je kako je Ministarstvo kulture i medija formiralo Radnu skupinu za suzbijanje SLAPP-tužbi, ali i da se planira osigurati nove mehanizme financiranja profesionalnog novinarstva, između ostalog i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Zovko i Sever još su jednom u ime organizacija koje predstavljaju ponovili važnost novinarske profesije, što se najbolje vidjelo tijekom COVID-krize.

Izvor: SNH i HND