Aktualno > Analize

Godišnjica rođenja Otokara Keršovanija - Istaknuti intelektualac po kojemu je novinarska nagrada za životno djelo HND-a dobila naziv

23.02.2022.

Na današnji dan, prije sto dvadeset godina 1902. godine, u Trstu se rodio novinar, publicist i političar Otokar Keršovani. Njegov stvaralački opus uvrštava ga među najistaknutije hrvatske intelektualce između dvaju svjetskih ratova. Hrvatsko novinarsko društvo u spomen na tog izuzetnog čovjeka svake godine dodjeljuje novinarsku nagradu „Otokar Keršovani“ za životno djelo.

Pad monarhije dočekao je u Pazinu, gdje je završio šest razreda hrvatske gimnazije. Pazin je uskoro okupiran od Italije, a hrvatska škola je zatvorena. Zbog toga Keršovani odlazi u Kraljevstvo SHS. Maturirao na gimnaziji u Karlovcu 1921. godine, a nakon toga odlazi u Zagreb, gdje na Sveučilištu u Zagrebu studira upravljanje šumama. Pisao je u karlovačkom školskom listu Timor o istarskim temama, a u prvoj polovici dvadesetih u klupskom glasilu Mlada Jugoslavija, gdje je supokretač i suurednik. Godine 1924. postao je novinar, i radi za Zagrebački tisak, a pisao je i za zagrebačke  Novosti, zatim u listu Čovečnost, glasilu SKA Rad iz Beograda, Politici te Samoupravnom glasniku iz Bitole.  Sudjelovao je također u pokretanju časopisa Nova literatura zajedno s Veselinom Maslešom i surađivao je u Letopisu Matice srpske.

Već 1926. godine postaje članom SKOJ i njegova Pokrajinskoga komiteta za Srbiju. Aktivan i hrabar već je na meti policije i 1928. biva uhićen  i osuđen na godinu dana zatvora, koji će postati njegova sudbina posljednje desetljeća života. Ponovno je uhićen 1930. godine i od Suda za zaštitu države osuđen je na deset godina zatvora jer je priznao svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Kaznu je služio u Sremskoj Mitrovici, gdje je ostao politički aktivan. U zatvoru je bio marksistički učitelj za ostale komunističke zatvorenike. Također je i neke ostale zatvorenike uključio u novinarstvo i pokrenuo ilegalni zatvorski list Udarnik.

Na robiji je pisao i svoje najvažnije djelo Povijest Hrvata, ali nije ga i završio. Iz zatvora je izašao 1940. godine i nastanio se u Zagrebu gdje je radio u Hrvatskoj nakladi, povezanoj s KP, redigirajući časopis Izraz, u kojem je pisao o ratnim zbivanjima, Isusovačkom redu, seljačkoj državi itd.

Krajem ožujka 1941. ponovno je uhićen,  a uspostavom NDH preuzet je od ustaškoga redarstva i 22. svibnja 1941. godine iz zatvora na Savskoj cesti prebačen je s drugim zatvorenim hrvatskim komunistima, u logor Kerestinec. Iz Kerestinca je 5. srpnja 1941. godine odveden prvo u Gospić pa potom u Zagreb gdje su ga Ustaše strijeljale zajedno s Božidarom Adžijom, Ognjenom Pricom i Zvonimirom Richtmannom u Dotršćini.

 

Tekst u povodu osamdeset godina od smrti Otokara Keršovanija "Doputite da završim misao" možete pročitati na hnd.hr. 

Na današnji dan, prije sto dvadeset godina 1902. godine, u Trstu se rodio novinar, publicist i političar Otokar Keršovani. Njegov stvaralački opus uvrštava ga među najistaknutije hrvatske intelektualce između dvaju svjetskih ratova. Hrvatsko novinarsko društvo u spomen na tog izuzetnog čovjeka svake godine dodjeljuje novinarsku nagradu „Otokar Keršovani“ za životno djelo.

Pad monarhije dočekao je u Pazinu, gdje je završio šest razreda hrvatske gimnazije. Pazin je uskoro okupiran od Italije, a hrvatska škola je zatvorena. Zbog toga Keršovani odlazi u Kraljevstvo SHS. Maturirao na gimnaziji u Karlovcu 1921. godine, a nakon toga odlazi u Zagreb, gdje na Sveučilištu u Zagrebu studira upravljanje šumama. Pisao je u karlovačkom školskom listu Timor o istarskim temama, a u prvoj polovici dvadesetih u klupskom glasilu Mlada Jugoslavija, gdje je supokretač i suurednik. Godine 1924. postao je novinar, i radi za Zagrebački tisak, a pisao je i za zagrebačke  Novosti, zatim u listu Čovečnost, glasilu SKA Rad iz Beograda, Politici te Samoupravnom glasniku iz Bitole.  Sudjelovao je također u pokretanju časopisa Nova literatura zajedno s Veselinom Maslešom i surađivao je u Letopisu Matice srpske.

Već 1926. godine postaje članom SKOJ i njegova Pokrajinskoga komiteta za Srbiju. Aktivan i hrabar već je na meti policije i 1928. biva uhićen  i osuđen na godinu dana zatvora, koji će postati njegova sudbina posljednje desetljeća života. Ponovno je uhićen 1930. godine i od Suda za zaštitu države osuđen je na deset godina zatvora jer je priznao svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Kaznu je služio u Sremskoj Mitrovici, gdje je ostao politički aktivan. U zatvoru je bio marksistički učitelj za ostale komunističke zatvorenike. Također je i neke ostale zatvorenike uključio u novinarstvo i pokrenuo ilegalni zatvorski list Udarnik.

Na robiji je pisao i svoje najvažnije djelo Povijest Hrvata, ali nije ga i završio. Iz zatvora je izašao 1940. godine i nastanio se u Zagrebu gdje je radio u Hrvatskoj nakladi, povezanoj s KP, redigirajući časopis Izraz, u kojem je pisao o ratnim zbivanjima, Isusovačkom redu, seljačkoj državi itd.

Krajem ožujka 1941. ponovno je uhićen,  a uspostavom NDH preuzet je od ustaškoga redarstva i 22. svibnja 1941. godine iz zatvora na Savskoj cesti prebačen je s drugim zatvorenim hrvatskim komunistima, u logor Kerestinec. Iz Kerestinca je 5. srpnja 1941. godine odveden prvo u Gospić pa potom u Zagreb gdje su ga Ustaše strijeljale zajedno s Božidarom Adžijom, Ognjenom Pricom i Zvonimirom Richtmannom u Dotršćini.

 

Tekst u povodu osamdeset godina od smrti Otokara Keršovanija "Doputite da završim misao" možete pročitati na hnd.hr.