ZAGREBI
Milijan Brkić ‘Vaso’, bivši djelatnik SOA-e i visokorangirani HDZ-ovac, između 2016. i 2023. podnio je protiv novinara barem 18 tužbi koje imaju karakteristike SLAPP-a, pokazalo je istraživanje centra Miko Tripalo i HND-a. Svrha takvih tužbi je odvraćanje novinara od tema od javnog interesa – u slučaju Brkića, koji je neke tužbe podnio i kao potpredsjednik Sabora, motiv je bio i financijski dobitak. Ostali vodeći serijski tužitelji u analiziranom razdoblju bili su bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić (deset tužbi), te konzervativna aktivistica Željka Markić (šest tužbi protiv novinara). Novinare vole tužiti i sami suci, iako takva praksa u razvijenim zemljama gotovo da i ne postoji, piše Saša Paparella.
Opsežna analiza 1333 presude protiv hrvatskih medija i novinara donesenih u razdoblju od 2016. do 2023., koju su napravili Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i neprofitna organizacija Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, predstavljena je u ponedjeljak javnosti.
Nakon višegodišnjeg objavljivanja rezultata HND-ove ankete o aktivnim tužbama protiv novinara i medija pokazalo se kako su među tužiteljima često osobe na položaju moći, kao i postojanje visokih tužbenih zahtjeva za povredu ugleda i časti kako u građanskim parnicama, tako i u kaznenim predmetima budući da je uvreda u hrvatskom zakonodavstvu i dalje kazneno djelo. Na temelju takvih pokazatelja, HND se zahvaljujući suradnji s pravnicima Centra Miko Tripalo, upustio u projekt zahvaljujući kojemu su dobiveni i analizirani podaci.
“Naše istraživanje baze sudskih podataka pokazalo je da čak 40 posto tih presuda ima neki element SLAPP tužbe. Njihov je cilj da se novinare i medije, ali i aktiviste, odvrati od neke teme od javnog interesa”, rekla je pravnica Ivana Zeljko, suradnica Centra Miko Tripalo. Pravi cilj tih tužbi otupiti oštricu kritičkog novinarstva i novinara, te njihovo marginaliziranje s medijske i javne scene, navodi se u zaključcima istraživanja provedenog uz potporu Zaklade Pravda za novinare (Justice for Journalists Foundation).
Prosječna tražena odšteta je 9.300 eura
U sudskom postupku neki tužitelji traže objavu ispravka, a drugi isplatu u novcu. „Bitna je jako visoka vrijednost sporova. Prosječna tražena odšteta je 9.300 eura, a prosječna isplaćena odšteta je 3.200 eura. Problem je i dugo trajanje sudskih postupaka, u prosjeku 4,3 godine, ali i neujednačenost sudske prakse. Neki suci u slučaju da je objavljen ispravak i prije tužbe smatraju da je time nadoknađena šteta“, rekla je Zeljko.
Hrvatski pravni sustav ne sadrži zakonsku definiciju SLAPP predmeta, a okolnost da određeni predmet sadrži tzv. “SLAPP” element ne mora nužno podrazumijevati ili indicirati da se u konkretnom slučaju radi o SLAPP tužbi, napominju autori analize. Indikatori SLAPP-a definirani su sukladno istraživanjima koje provodi međunarodna Case koalicija za borbu protiv SLAPP-a te preporukama Europske komisije i Vijeća Europe.
U analizi je primijenjeno osam indikatora, a najčešći je, u 162 slučaja, bio indikator da je “tema sudskog postupka radnja koje se odnosi na javnu participaciju tuženika glede neke teme koja je od javnog interesa”. Drugi najčešći SLAPP indikator je da je “tužitelj moćan pojedinac, lobi, korporacija i/ili državno tijelo koji podnosi tužbu protiv tuženika koji je izrazio kritiku i/ili prenio određenu poruku o pitanju koje je od javnog interesa te istovremeno neugodno tužitelju”. Tu se obično tražila objava ispravka i naknada štete, s relativno visokim tužbenim zahtjevom (do 100.000,00 kn). Takvih je slučajeva u analizi bilo 134.
Nadalje, treći najčešći indikator, detektiran u 76 analiziranih slučajeva, bio je taj da “postoji više sudskih postupaka koje je pokrenuo tužitelj podnošenjem tužbi ili se radi o povezanim subjektima u svezi sa sličnim pitanjima ili uznemiravanjem, zastrašivanjem ili prijetnjama tužitelja ili njegovih zastupnika”.
Cijeli tekst možete pročitati na zagrebi.hr.
