Stižu teška vremena za Facebook, Twitter, YouTube i Google u Europi, otkako je Europska komisija poželjela prisiliti internetske divove da počnu plaćati za isječke koje koriste, primjerice iz medija ili s glazbene scene. Time EK ispunjava želje izdavačkih i medijskih kuća, kao i glazbene industrije.

Apple je već dobio poziv na naknadno plaćanje poreza. Google, koji u Bruxellesu ima skroman ured s devet suradnika, nekolikom puta tjedno šalje svoje ljude u ured povjerenika Güntera Oettingera. Kako piše Novi list, kucanja na mnoga vrata bila su bezuspješna, jer se Oettinger 21. rujna sprema predstaviti novi zakonski okvir autorskog prava, baš onakav kakav je Google pokušavao spriječiti.

Oštrije postupanje

Da je iz EK započelo doba oštrijeg postupanja prema američkim kompanijama, pokazuje i nastup povjerenice Margrethe Vestager, koja se ne boji giganta poput Applea ili Googlea. Tako sada i povjerenik Oettinger želi ispostaviti račun američkim kompanijama a to su prije svega Facebook, Google, YouTube i Twitter. Te bi kompanije ubuduće morale plaćati za korištenje novinskih članaka, glazbe i drugih sadržaja koje šire putem interneta a čime povjerenik Oettinger ispunjava želju izdavačkih i novinskih kuća.

Niti nakon višegodišnjih pokušaja medijske kuće nisu se uspjele izboriti za honorare koje bi Google i svi ostali plaćali za novinske tekstove koje nudi na svojoj tražilici. Zbog toga je u posljednje vrijeme rastao pritisak izdavača na povjerenika Oettingera i na kraju urodio plodom. Član EK zadužen za digitalna pitanja namjerava uvesti na razini EU zaštitu autorskih prava i pri tome uvesti strože odredbe.

Prema prijedlogu nove zakonske regulative internetski giganti bi se obvezali sklapati ugovore s vlasnicima autorskih prava o “korištenju njihovih sadržaja”, stoji među ostalim u Komisijinom prijedlogu sastavljenom na 180 stranica. Za izdavače ovakav zakon otvara mogućnost za “naplatu korištenja svojih sadržaja”. Ukoliko internetski giganti dobrovoljno ne žele sklopiti ugovore o korištenju autorskih prava, u tom slučaju izdavačke kuće dobile bi mogućnost tražiti svoje pravo pred sudovima u cijeloj Europskoj uniji.

Predviđa se zaštita online sadržaja za razdoblje od 20 godina, što je znatno duže od postojeće zaštite koja traje uglavnom godinu dana. Prema prijedlogu, izdavači bi mogli mnogo kasnije tražiti odštetu pred sudom. Osim toga, novi zakon ne bi se odnosio samo na internetske tražilice, već na sve službe koje online šire svoje sadržaje a to znači i društveni mediji i mreže ili internetske službe vijesti.

Njemački član EK Oettinger namjerava poduzeti još nešto za izdavačke kuće, posebice za one klasične koje djeluju u području tiskanja: izdavačke kuće ubuduće bi dobivale udio prihoda u reprintu i ponovnom korištenju materijala, što do sada nije moguće.

O tome su, kako njemački Vrhovni sud tako i Europski sud odlučili da prihodi iz ponovnog korištenja ne pripadaju izdavačkoj kući, već samo autorima koji su samo i jedino vlasnici autorskog prava.
Sada se nalazimo u situaciji da izdavačke kuće traže status u europskom zakonodavstvu kao vlasnici (autorskih) prava. Iz Udruženja europskih izdavača ENPA poručuju kako je ovakvo pravo izdavača koje bi vrijedilo na razini cijele Europske unije vrlo bitno jer, kako ističu u ovom udruženju, radilo bi se o stvaranju pravne sigurnosti za autorska prava za sve novinarske sadržaje.

Čini se da takva razmišljanja povjereniku Oettinger ipak idu predaleko, jer ako se izdavači paušalno proglase vlasnicima autorskih prava, za same autore bi to značilo da njima ne ostaje ništa. Stoga je EK odabrala nešto drukčiji put i time izašla u susret novinskim izdavačima. Ukoliko je novinar prepustio svoja autorska prava izdavačkoj ili novinskoj kući, tada je to dovoljno kao pravna osnova za izdavača da ubire prihode iz reprinta, stoji u radnoj verziji prijedloga Europske komisije.