Aktualno > Vijesti

ERGA: Izvještaj o primjeni Kodeksa prakse u suzbijanju dezinformacija

11.05.2020.

Kriza izazvana COVID-19 pandemijom još je jednom ukazala na negativan utjecaj koji dezinformacije mogu imati na javni diskurs kao i na učinkovito djelovanje demokratskih društava. Opasnost od dezinformacija očitija je nego ikada. 

Izvješće Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA – European Regulators Group for Audiovisual Media Services) objavljeno 4. svibnja sadrži rezultate dubinske analize primjene Kodeksa prakse u suzbijanju dezinformacija, kojom su identificirane brojne slabosti, a što opravdava prijedlog za prelazak s fleksibilnog samoregulatornog pristupa koji je trenutno na snazi na koregulatorni model.

Europska komisija potaknula je 2018. okupljanje Foruma koji je sastavljen od više dionika koji su se usuglasili oko odredbi Kodeksa. Na toj su se osnovi platforme poput Googlea, Facebooka i Twittera obvezale na provedbu politika osmišljenih za suzbijanje širenja dezinformacija. Sukladno svojem Akcijskom planu o dezinformacijama iz prosinca 2018. Europska je komisija postavila program nadzora u svrhu provjere učinkovitosti provedbe Kodeksa. Sam nadzor provedbe Kodeksa provela je ERGA, savjetodavno tijelo Europske komisije, odnosno 13 nacionalnih regulatornih tijela, članica ERGA-e. Među tih 13 članica koje su provele nadzor primjene Kodeksa bila je i Agencija za elektroničke medije.

ERGA je 29. travnja 2020. usvojila izvještaj pod nazivom „Procjena implementacije Kodeksa prakse“ u kojem ocjenjuje provedbu pet glavnih stupova Kodeksa te sažima rezultate aktivnosti nadzora provedenih tijekom 2019. Izvještaj pokazuje kako je Kodeks važan korak u praćenju internetskih dezinformacija s obzirom na to da je doveo do novog odnosa između platformi, EU-a i nacionalnih audiovizualnih regulatornih tijela. Iako su neke platforme uložile jasne napore za usklađenje sa spomenutim mjerama, ERGA je ipak utvrdila značajne slabosti koje je potrebno riješiti kako bi ovaj Kodeks postigao svoj cilj u budućnosti. Stoga ERGA iznosi konkretne preporuke koji bi trebale omogućiti napredak u provedbi Kodeksa:

-postoji potreba za većom transparentnošću platformi, uključujući znatno detaljnije podatke (posebice podatke koji su specifični za pojedinu zemlju) o tome kako potpisnici provode Kodeks; nadalje, neke mjere navedene u Kodeksu su preopćenite te ih stoga potpisnici ne provode na isti način. Stoga ERGA predlaže da platforme omoguće nacionalnim regulatornim tijelima neovisni nadzor podataka, alata za praćenje podataka i specifičnih informacija za pojedine zemlje. Uz navedeno, ERGA u svom programu rada za 2020. predlaže potporu Europskoj komisiji u postavljanju relevantnih definicija (uključujući političko oglašavanje) i smjernica kako bi se osigurao dosljedniji pristup.
 

-Kodeks je potpisan od strane malog broja dionika i ne uključuje neke važne platforme kao ni informacijske i komunikacijske servise te predstavnike oglašivačke industrije koji djeluju u Europskoj uniji. Stoga ERGA predlaže da se poduzmu svi mogući napori kako bi se povećao broj platformi koje prihvaćaju Kodeks,  a kako bi se izbjegla regulatorna asimetrija.

-trenutni samoregulatorni model se važnim i neophodnim prvim korakom, no postoji potreba za većom učinkovitošću u borbi protiv dezinformacija na internetu. Stoga ERGA predlaže prelazak s fleksibilnog samoregulatornog pristupa koji je trenutno na snazi na koregulaciju. Pri tome nudi Europskoj komisiji pomoć u identificiranju konkretnih mjera i ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) za platforme, kao i pri definiranju potrebnih alata za nadzor i provođenje mjera od strane nacionalnih regulatornih tijela.

„Borba protiv dezinformacija od najveće je važnosti za našu demokraciju. Moramo sačuvati vrijednost javnog diskursa na internetu sprječavanjem namjernog širenja lažnih informacija, uz poštivanje slobode govora. Zbog toga će ERGA nastaviti davati stručnu potporu Europskoj komisiji. No, s opasnošću se treba boriti tamo gdje nastaje. Zato trebamo pronaći načine i kako pojačati napore potpisnika (platformi) u povećanju učinkovitosti mjera Kodeksa kao i njihovog izvještavanja“, izjavio je predsjednik ERGA-e Tobias Schmid, komentirajući Izvještaj Europske skupine regulatora o primjeni Kodeksa prakse u suzbijanju dezinformacija.

Priopćenje ERGA-e na engleskom možete preuzeti ovdje. 

Izvor: AEM 

Kriza izazvana COVID-19 pandemijom još je jednom ukazala na negativan utjecaj koji dezinformacije mogu imati na javni diskurs kao i na učinkovito djelovanje demokratskih društava. Opasnost od dezinformacija očitija je nego ikada. 

Izvješće Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA – European Regulators Group for Audiovisual Media Services) objavljeno 4. svibnja sadrži rezultate dubinske analize primjene Kodeksa prakse u suzbijanju dezinformacija, kojom su identificirane brojne slabosti, a što opravdava prijedlog za prelazak s fleksibilnog samoregulatornog pristupa koji je trenutno na snazi na koregulatorni model.

Europska komisija potaknula je 2018. okupljanje Foruma koji je sastavljen od više dionika koji su se usuglasili oko odredbi Kodeksa. Na toj su se osnovi platforme poput Googlea, Facebooka i Twittera obvezale na provedbu politika osmišljenih za suzbijanje širenja dezinformacija. Sukladno svojem Akcijskom planu o dezinformacijama iz prosinca 2018. Europska je komisija postavila program nadzora u svrhu provjere učinkovitosti provedbe Kodeksa. Sam nadzor provedbe Kodeksa provela je ERGA, savjetodavno tijelo Europske komisije, odnosno 13 nacionalnih regulatornih tijela, članica ERGA-e. Među tih 13 članica koje su provele nadzor primjene Kodeksa bila je i Agencija za elektroničke medije.

ERGA je 29. travnja 2020. usvojila izvještaj pod nazivom „Procjena implementacije Kodeksa prakse“ u kojem ocjenjuje provedbu pet glavnih stupova Kodeksa te sažima rezultate aktivnosti nadzora provedenih tijekom 2019. Izvještaj pokazuje kako je Kodeks važan korak u praćenju internetskih dezinformacija s obzirom na to da je doveo do novog odnosa između platformi, EU-a i nacionalnih audiovizualnih regulatornih tijela. Iako su neke platforme uložile jasne napore za usklađenje sa spomenutim mjerama, ERGA je ipak utvrdila značajne slabosti koje je potrebno riješiti kako bi ovaj Kodeks postigao svoj cilj u budućnosti. Stoga ERGA iznosi konkretne preporuke koji bi trebale omogućiti napredak u provedbi Kodeksa:

-postoji potreba za većom transparentnošću platformi, uključujući znatno detaljnije podatke (posebice podatke koji su specifični za pojedinu zemlju) o tome kako potpisnici provode Kodeks; nadalje, neke mjere navedene u Kodeksu su preopćenite te ih stoga potpisnici ne provode na isti način. Stoga ERGA predlaže da platforme omoguće nacionalnim regulatornim tijelima neovisni nadzor podataka, alata za praćenje podataka i specifičnih informacija za pojedine zemlje. Uz navedeno, ERGA u svom programu rada za 2020. predlaže potporu Europskoj komisiji u postavljanju relevantnih definicija (uključujući političko oglašavanje) i smjernica kako bi se osigurao dosljedniji pristup.
 

-Kodeks je potpisan od strane malog broja dionika i ne uključuje neke važne platforme kao ni informacijske i komunikacijske servise te predstavnike oglašivačke industrije koji djeluju u Europskoj uniji. Stoga ERGA predlaže da se poduzmu svi mogući napori kako bi se povećao broj platformi koje prihvaćaju Kodeks,  a kako bi se izbjegla regulatorna asimetrija.

-trenutni samoregulatorni model se važnim i neophodnim prvim korakom, no postoji potreba za većom učinkovitošću u borbi protiv dezinformacija na internetu. Stoga ERGA predlaže prelazak s fleksibilnog samoregulatornog pristupa koji je trenutno na snazi na koregulaciju. Pri tome nudi Europskoj komisiji pomoć u identificiranju konkretnih mjera i ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) za platforme, kao i pri definiranju potrebnih alata za nadzor i provođenje mjera od strane nacionalnih regulatornih tijela.

„Borba protiv dezinformacija od najveće je važnosti za našu demokraciju. Moramo sačuvati vrijednost javnog diskursa na internetu sprječavanjem namjernog širenja lažnih informacija, uz poštivanje slobode govora. Zbog toga će ERGA nastaviti davati stručnu potporu Europskoj komisiji. No, s opasnošću se treba boriti tamo gdje nastaje. Zato trebamo pronaći načine i kako pojačati napore potpisnika (platformi) u povećanju učinkovitosti mjera Kodeksa kao i njihovog izvještavanja“, izjavio je predsjednik ERGA-e Tobias Schmid, komentirajući Izvještaj Europske skupine regulatora o primjeni Kodeksa prakse u suzbijanju dezinformacija.

Priopćenje ERGA-e na engleskom možete preuzeti ovdje. 

Izvor: AEM