Iz medija

Dora Koretić proglašena europskom novinarkom godine za pisanje o različitosti i protiv diskriminacije

21.10.2016.
Link na članak

Novinarka Jutarnjeg lista i Globusa, Dora Koretić, proglašena je europskom novinarkom godine te je tim povodom u Dublinu primila nagradu Europske komisije za pisanje o različitosti i protiv diskriminacije. Osim Dore Koretić, nagradu za najbolje novinarske radove dobile su i Verena Mayer iz Njemačke te Imane Rachidi iz Španjolske.

Reportaža Dore Koretić 'Naš život pod hidžabom u Zagrebu', objavljena u Globusu u srpnju prošle godine, bila je jedina iz Hrvatske među 28 nominiranih za nagradu koju Europska komisija svake godine dodjeljuje za pisanje o različitosti.

Riječ je o godišnjoj nagradi za novinarske tekstove koji promoviraju prava manjina, antidiskriminaciju, razbijanje socijalnih predrasuda i stereotipa prema pripadnicima religijskih manjina.

Tema ovogodišnje dodjele bila je promocija društvenog prihvaćanja i raznolikosti svih vjera i uvjerenja te su stoga odabrani radovi koji prikazuju vjerske manjine u pozitivnom svjetlu, priče o pripadnicima tih manjina koji daju značajan doprinos društvima u kojima žive.

A Dorine sugovornice Lejla Ferhatović Hamzić i Neira Hadžismajlović od većine drugih žena u Hrvatskoj razlikuju se po marami kojom godinama pokrivaju kosu u skladu s tradicijom svoje islamske vjere, što pokazuje da je hrvatsko društvo očito tolerantnije i otvorenije od nekih zapadnoeuropskih.

Dvije mlade Zagrepčanke, naime, ustvrdile su da zbog hidžaba nikada u Hrvatskoj nisu doživjele ni najmanju neugodnost, a pogotovo nisu osjetile diskriminaciju prilikom školovanja i zapošljavanja.

Lejla je doktorica neuroznanosti, radi na zagrebačkom Institutu za mozak gdje proučava mogućnosti upotrebe biomaterijala i matičnih stanica kod liječenja upala nakon moždanog udara, a Neira je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu prošle godine upisala magisterij iz matematike sa željom da postane profesorica u školi.

Obje su se, tvrde, za hidžab odlučile isključivo vlastitom voljom bez utjecaja članova obitelji ili bilo koga drugog, što je često u suprotnosti s predrasudom da se sve muslimanke pokrivaju jer ih je na to netko prisilio.