Iz medija

Budućnost New York Timesa

02.03.2017.
Link na članak

Političke i ekonomske promjene dovele su velikana američkog novinarstva pred velike odluke. Kako se najpoznatiji predstavnik tradicionalnog novinarstva nosi s tehnološkim promjenama, novim modelima financiranja i rastućim i promjenjivim zahtjevima čitatelja? Novi izvještaj o planovima i budućnosti New York Timesa pokušava odgovoriti na ta pitanja.

Jedna od omiljenih tema jutarnjih tvitova novoga američkog predsjednika Donalda Trumpa je tema „propadajućog New York Timesa“, 166 godina starih novina koje danas zapošljavaju 1300 novinara i novinarki. Podaci o pretplatama pokazuju da to ni u kom slučaju nije istina, no kamo ide “siva dama”, kako tu izdavačku kuću zovu u medijskim krugovima? Može li se stari gigant prilagoditi novim trikovima?

Interaktivni izvještaj objavljen početkom 2017. pokazuje da je Times spreman otvoreno raspravljati o svojoj budućnosti, da su vremena tajnih dopisa i internih analiza koje „cure“ u javnost stvar prošlosti i da je vlasnicima najpoznatijeg tiskanog medija na svijetu jasno da njegova budućnost i pravac zanimaju cijeli medijski svijet.

Preporuke autora izvještaja prate medijske trendove uopće: povećan fokus na vizualne sadržaje, integracija različitih digitalnih formi i „opušteniji i pristupačniji“ jezik prilagođen modernoj čitalačkoj publici. Kombinacija dubinskog istraživačkog sadržaja s aplikacijama posvećenim specifičnim grupama čitatelja New York Timesov je recept za zadržavanje starih pretplatnika i privlačenje novih.

Kao i svaki tradicionalni medij u moderno doba, NYT se suočio s tehnološkim napretkom i shvatio da ga mora prigrliti ukoliko želi opstati. Zato je posljednjih godina testirao i uveo niz inovacija nakon što je interni izvještaj 2014. godine otkrio privilegirani tretman tiskanog izdanja i redakcijski otpor promjenama.

NYT danas ima nekoliko odjela posvećenih radu na inovacijama: Grupa 2020 bavi se analizom i planiranjem, Story[X] eksperimentira s novim tehnologijama poput virtualne stvarnosti i strojnog učenja, a Grupa Beta centar je digitalnih inovacija i novih proizvoda koje New York Times nudi.

Predstavnici kompanije rado naglašavaju da Times danas ima više novinara koji znaju programirati nego bilo koji drugi medij, no izvještaj navodi da je još uvijek potrebno uložiti dodatne napore u obrazovanje kadrova i kreiranje raznolikije radne snage. Prema jednom ispitivanju, žene NYT doživljavaju kao novine koje „vode i pišu muškarci“.

Jedan od najvećih izazova uredništva je povećan utjecaj čitatelja na sadržaj.

„Čitatelji plaćaju naše račune u većoj mjeri nego ikada prije. Imaju i više moći nego ikada prije – i tako i treba biti“, kaže Dean Baquet, izvršni urednik NYT-a u intervjuu kojim je najavio izvještaj.

Pitanje korisničkih komentara, boljka brojnih portala, riješeno je njihovim prominentnijim prikazivanjem unutar teksta, što je čitatelje stavilo u određenu ulogu suradnika na tekstu. Uključivanje čitatelja u proces prikupljanja informacija i dorade priče ne znači da Times olabavljuje svoje novinarske standarde, naprotiv. Korištenje korisničkog sadržaja i novih tehnologija za anonimno dostavljanje informacija urednike je potaklo da uvedu još strožu kontrolu anonimnih izvora koji se podvrgavaju višestrukom ispitivanju i provjeri.

Neki od najambicioznijih planova NYT-a odnose se na širenje na međunarodno tržište, u koje će se, najavljeno je početkom 2016., uložiti oko 50 milijuna dolara.

„Mislimo da postoji mnogo, mnogo ljudi – milijuni širom svijeta – koji žele ono što New York Times nudi. I vjerujemo da će oni, ukoliko dođemo do njih, platiti i rado i dosta“, smatra Baquet.

New York Timesov sadašnji model digitalnih pretplata najuspješniji je u modernom novinarstvu. Nakon krize izazvane padom prihoda od oglašavanja u tiskanom izdanju, kada je rukovodstvo prodalo NYT zgradu, posudilo 250 milijuna dolara od meksičkog milijardera Carlosa Slima (koji sada posjeduje 17% akcija) i prodalo svoj udio u bostonskim Red Soxima, postalo je jasno da se preživljavanje tog medijskog giganta ne može uzeti zdravo za gotovo. Uvođenje paywalla 2012. pokazalo se kao uspješno i New York Times danas, 20 godina nakon pokretanja web stranica, ima 500 milijuna dolara prihoda od digitalnog oglašavanja i pretplata godišnje. Više nego bilo koja druga publikacija.

A što je s Trumpom, koji koristi svaku priliku da New York Times nazove „propadajućim“ i „posustajućim“ u svojim nastupima na Twitteru i čiji je trijumf na prošlogodišnjim američkim predsjedničkim izborima NYT, kao i svi drugi mediji, propustio predvidjeti?

NYT je na Trumpove prozivke odgovorio podacima koji pokazuju da je broj pretplata na njihova izdanja u posljednjoj godini zapravo porastao, a u noći dodjele Oscara premijerno je prikazana i New York Timesova prva TV reklama u deset godina koja izravno navodi politike Trumpove administracije kao razlog za agresivno novinarsko izvještavanje. U televizijskom terminu u kojem reklama od 30 sekundi košta između 2 i 2,5 milijuna dolara NYT američkoj javnosti poručuje: „Istina je teška. Istinu je teško znati. Istinu je teško pronaći. Istina je sada važnija nego ikada.“ U trogodišnjem planu najavljeno je da će Times godišnje izdvajati pet milijuna dolara za izvještavanje o Bijeloj kući.

„Zašto se moramo promijeniti? Zato što su naše ambicije velike: da dokažemo da postoji digitalni model za originalno izvještavanje za čiju proizvodnju su potrebni vrijeme i stručnost. To je jedini način da zaštitimo ono što želimo raditi. Biti neaktivan i bojažljiv u zamišljanju budućnosti znači ostati u prošlosti", kaže se u trogodišnjem planu kompanije.

Nakon 166 godina prilagođavanja političkim, ekonomskim i tehnološkim promjenama teško je zamisliti da bi NYT mogao prestati postojati. Ali imati na umu tu mogućnost neophodno je za njegov opstanak.

Izvor: media.ba