U prosjeku, svaki je ‘honorarac’ zaradio oko 1677 eura, no autorski su honorari bili 14 posto niži od prosječne zarade opće populacije te su iznosili 1467 eura!
Detaljnu analizu pod nazivom “Analiza mirovinskih prava autora ovisno o njihovom radnom statusu” objavila je novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić u projektu kojeg je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).
Porezni tretman drugog dohotka koji se ostvaruje radom preko ugovora o djelu mijenjao se kroz godine, a posljednja velika promjena stupila je na snagu 1. siječnja 2017. godine, kada je uvedena obveza plaćanja doprinosa i za rad autora. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodi da su u razdoblju od 2004. do 2024 godine evidentirali uplaćene mirovinske doprinose na temelju drugog dohotka kod 167 tisuća osoba koje su ostvarile pravo na mirovinu.
Trgovački putnici, prevoditelji, sudski vještaci i mnogi drugi plaćaju, na primjer, doprinose na drugi dohodak više od dva desetljeća. Novinari su, kaže Gatarić, teoretski, radeći preko ugovora o autorskom djelu mogli ostvariti osam godina mirovinskog staža, no, nažalost, malo je službenih podataka o utjecaju autorskog rada na mirovinska prava.
“Ovaj je rad pokušaj da se popuni ta praznina. Prikupila sam i povezala sve dostupne podatke o oporezivanju drugog dohotka na jednom mjestu, a posebno mi je važno naglasiti da svatko tko je ikad radio honorarno i plaćao doprinose može relativno brzo i jednostavno dobiti uvid u pripadajuća mirovinska prava preko sustava e građani”, rekla je Gatarić.
Nezaposleni honorarac stječe godinu dana mirovinskog staža ako tijekom godine zaradi prosječnu godišnju bruto plaću u državi. Godišnja zarada, odnosno godišnja osnovica drugog dohotka nezaposlenih novinara koja jamči godinu dana staža iznosila je za 2024. godinu oko 24.300 eura, što su, procjenjujemo, rijetki mogli dohvatiti s obzirom na financijski položaj medijskih kuća.
Precizne informacije o drugom dohotku i pripadajućem mirovinskom stažu svakog pojedinca dostupne su na portalu e-Građani putem Korisničke stranice HZMO-a i stranice e-Usluge HZMO-a. Također, unutar sustava e -Građani na portalu Moja mirovina može se dobiti procijenjeni iznos buduće mirovine i to za sve zaposlene, neovisno o njihovoj dobi i uvjetima umirovljenja. Sličan, Informativni izračun mirovine nudi se putem Korisničkih stranica HZMO-a, ali tek godinu dana prije prvih uvjeta za mirovinu.
Pripadajući staž pripisuje se nezaposlenim osobama i umirovljenicima, dok zaposleni građani, zaključuje Gatarić, staž ostvaruju na temelju radnog odnosa, a honorarna zarada se pribraja plaći i podebljava osnovicu za izračun buduće mirovine.
Cijelo je istraživanje dostupno ovdje.
Izvor: dznap.hr.
Foto: Christian Dubovan | Unsplash