Aktualno > Vijesti

112. godina HND-a: "Istinite činjenice" postulati struke i profesionalnosti

18.12.2022.

Ideja novinarstva kroz ”istinite činjenice”, bila je maksima koju su od samog početka naglašavali osnivači Hrvatskog novinarskog društva točno prije 112 godina, kada je društvo osnovano 18. prosinca 1910. godine. Prvi predsjednik Društva Milan Grlović isticao je kako „Istinite činjenice“ moraju biti jedan od postulata struke i profesionalnosti kao preduvjeta slobodnog novinarstva.

Tako je u tekstu “Hrvatsko žurnalističko društvo”, objavljenom u Hrvatskom svjetonazoru još 1877., Grlović iznio prvu zamisao i poticaj o potrebi strukovnog organiziranja te je pišući o cilju stvaranja profesionalne novinarske organizacije naveo da “Žurnalistička društva postoje u svih naprednih zemalja a zadaća im je dizati ugled novinstvu, učiniti ga neodvisnim, vršiti neku kontrolu nad vrlo pogubnimi pojavi u žurnalistici, podupirat materijalno obnemoglog književnika i njihovu zaostalu siročad”. Te postulate ponovio je i tridesetak godina kasnije kod osnivanja društva i oni su u temelju današnjeg HND-a i SNH-a.

Premda je i prije HND-a, kao što je spomenuo i Grlović, bilo novinarskih udruženja za spomenuti je da je HND šesnaest godina stariji od Međunarodne federacije novinara (IFJ) koja je kao savez profesionalnih udruženja osnovan 1926. Godine u Parizu.

Prvi organizacijski oblik novinari dobivaju u okviru Društva hrvatskih književnika, gdje su 1900. godine dobili status jednog od tri odsjeka unutar DHK i taj novinarski odsjek brojio je 52 člana, a na čelu odsjeka je tko drugi do Grlović. No takav način udruživanja nije se pokazao osobito uspješnim, jer problem novinara i književnika nisu bili istovjetni. Ipak to je donijelo dragocjeno iskustvo i krug onih koji zagovaraju samostalno strukovno organiziranje se širi. Pomalo umorni Grlović 1905. odstupa s mjesta čelnika Odsjeka novinara u DHK, ali prije toga vrlo važno je spomenuti sastanak koji se održao 10. listopada 1903. godine u Zagreb na kojem se okupilo šezdeset hrvatskih nezavisnih novinara.  O tome u svojoj epohalnoj knjizi Hrvatsko novinarstvo u 20. Stoljeću doajen novinarstva Božidar Novak navodi podatak kako se na tom sastanku vijećalo i o “osnutku društva hrvatskih novinara”.  O tome su pisali u Novinaru 1930. godine Peroslav Ljubić, koji je zapravo prenio svoj izvještaj s tog sastanka koji je napisao za list Podravac iz Virja, te Josip Horvat u svojoj Povijesti novinarstva, gdje je istaknuo kako pokušaj da se tada osnuje profesionalno novinarsko društvo nije uspio jer su prevladali novinari podložni vlasnicima stranačkih listova kojima nije odgovarala neovisnost i novinarska solidarnost.  

Prve inicijative za osamostaljivanje od DHK-a i osnivanje samostalne novinarske udruge počele su na dan Svih svetih 1907. godine. Kako u svojoj knjizi donosi Novak tada su se u uredništvu dnevnika Novosti u Zagrebu sastali tiskar i izdavač Mile Maravić i novinari Dragan Krvarić, Mirko Dečak i Ferdinand Pajas te odlučili “poraditi oko organizacije novinara”. Proglasom su se obratili redakcijama svih hrvatskih novina kojim se novinari, bez razlike na pripadnost strankama, pozivaju da stupe o organizaciju. Proglas je potpisalo sedam urednika i novinara: Marin Lovrenčić, urednik Hrvatskog prava, Milan Marjanović , urednik Pokreta, Oton Szavlik, urednik Hrvatstva, Ferdinand Pajas, suradnik Obzora, Ivan Souvan, urednik Agramer Zeitunga, Walter Sruss, suradnik Agramer Tagblatta i Stevo Petrović, suradnik Narodnih novina.

Nakon dugog iščekivanja i priprema na više razina neposredne radnje za osnutak društva odvijaju se tijekom studenog i prosinca 1910. Godine. Prvo se 11. studenog potvrđuju pravila, a potom se desetak dana kasnije sastaje dvadesetak novinara, među kojima i osam inicijatora od prije tri godine. Na tom sastanku odlučeno je da HND sa svojim djelovanje počinje od 1. siječnja 1911. godine. Tijekom tog perioda do osnivačke skupštine pripreme su tekle vrlo temeljito, a sve je vodio novoimenovani predsjednik Odbora Milan Grlović. Do skupštine bila su evidentirana 53 člana Društva. Na glavnoj konstituirajućoj skupštini, održanoj 18. prosinca 1910. godine u Matici bilo je prisutno 30 novinara i samo jedna novinarka Marija Jurić Zagorka. Ostali prisutni novinari su: Zvonimir Biljan, šandor Lovašen, Milan Kvenaj, Eugen Rumpl-Bobić, Adolf Blau, Slavko Voros, Zvonimir Vukelić, Ferdinand Pajas, Samojlo Singer, Ivan Laslović, Antun Brozović, Antun Gustav Matoš, Zdenko Vernić, Joso Lakatoš, Makso Kandt, Antun Schlegel, Ivan Peršić, Stjepan Parmačević, Ivan Molinar, Nikola Gruber, Slavko Vodvarška, Dragan Krvarić, Zvonimr Kostolski-šelebaj, Bude Budisavljević, Većeslav Wilder, Milan Grlović, Marko Bauer, Zvonimir Butković, Fritz Kraus i Milivoj Dežman.

Na skupštini je za prvog predsjednika HND-a izabran Milan Grlović, a za potpredsjednika Antun Schlegel, dok je blagajnik postao Ivan Peršić, a tajnik Zvonimir Vukelić. Za članove Upravnog odbora izabrani su: Milivoj Dežman, Većeslav Wilder, Bude Budisavljević. Izabrana sui  dva zamjenska člana Ferdinand Pajas i Joso Lakatoš. Hrvatsko novinarsko društvo je tako krenulo u svoju, evo sada, sto dvanaest, i koju godinu više, budućnost.

Priredio: Ivica Buljan

Feljton o povijesti Hrvatskog novinarskog društva u šest nastavaka, objavljen u povodu obilježavanja 110. godina HND-a možete pronaći na hnd.hr/search/110-godina-hnd-a. 

 

 

Ideja novinarstva kroz ”istinite činjenice”, bila je maksima koju su od samog početka naglašavali osnivači Hrvatskog novinarskog društva točno prije 112 godina, kada je društvo osnovano 18. prosinca 1910. godine. Prvi predsjednik Društva Milan Grlović isticao je kako „Istinite činjenice“ moraju biti jedan od postulata struke i profesionalnosti kao preduvjeta slobodnog novinarstva.

Tako je u tekstu “Hrvatsko žurnalističko društvo”, objavljenom u Hrvatskom svjetonazoru još 1877., Grlović iznio prvu zamisao i poticaj o potrebi strukovnog organiziranja te je pišući o cilju stvaranja profesionalne novinarske organizacije naveo da “Žurnalistička društva postoje u svih naprednih zemalja a zadaća im je dizati ugled novinstvu, učiniti ga neodvisnim, vršiti neku kontrolu nad vrlo pogubnimi pojavi u žurnalistici, podupirat materijalno obnemoglog književnika i njihovu zaostalu siročad”. Te postulate ponovio je i tridesetak godina kasnije kod osnivanja društva i oni su u temelju današnjeg HND-a i SNH-a.

Premda je i prije HND-a, kao što je spomenuo i Grlović, bilo novinarskih udruženja za spomenuti je da je HND šesnaest godina stariji od Međunarodne federacije novinara (IFJ) koja je kao savez profesionalnih udruženja osnovan 1926. Godine u Parizu.

Prvi organizacijski oblik novinari dobivaju u okviru Društva hrvatskih književnika, gdje su 1900. godine dobili status jednog od tri odsjeka unutar DHK i taj novinarski odsjek brojio je 52 člana, a na čelu odsjeka je tko drugi do Grlović. No takav način udruživanja nije se pokazao osobito uspješnim, jer problem novinara i književnika nisu bili istovjetni. Ipak to je donijelo dragocjeno iskustvo i krug onih koji zagovaraju samostalno strukovno organiziranje se širi. Pomalo umorni Grlović 1905. odstupa s mjesta čelnika Odsjeka novinara u DHK, ali prije toga vrlo važno je spomenuti sastanak koji se održao 10. listopada 1903. godine u Zagreb na kojem se okupilo šezdeset hrvatskih nezavisnih novinara.  O tome u svojoj epohalnoj knjizi Hrvatsko novinarstvo u 20. Stoljeću doajen novinarstva Božidar Novak navodi podatak kako se na tom sastanku vijećalo i o “osnutku društva hrvatskih novinara”.  O tome su pisali u Novinaru 1930. godine Peroslav Ljubić, koji je zapravo prenio svoj izvještaj s tog sastanka koji je napisao za list Podravac iz Virja, te Josip Horvat u svojoj Povijesti novinarstva, gdje je istaknuo kako pokušaj da se tada osnuje profesionalno novinarsko društvo nije uspio jer su prevladali novinari podložni vlasnicima stranačkih listova kojima nije odgovarala neovisnost i novinarska solidarnost.  

Prve inicijative za osamostaljivanje od DHK-a i osnivanje samostalne novinarske udruge počele su na dan Svih svetih 1907. godine. Kako u svojoj knjizi donosi Novak tada su se u uredništvu dnevnika Novosti u Zagrebu sastali tiskar i izdavač Mile Maravić i novinari Dragan Krvarić, Mirko Dečak i Ferdinand Pajas te odlučili “poraditi oko organizacije novinara”. Proglasom su se obratili redakcijama svih hrvatskih novina kojim se novinari, bez razlike na pripadnost strankama, pozivaju da stupe o organizaciju. Proglas je potpisalo sedam urednika i novinara: Marin Lovrenčić, urednik Hrvatskog prava, Milan Marjanović , urednik Pokreta, Oton Szavlik, urednik Hrvatstva, Ferdinand Pajas, suradnik Obzora, Ivan Souvan, urednik Agramer Zeitunga, Walter Sruss, suradnik Agramer Tagblatta i Stevo Petrović, suradnik Narodnih novina.

Nakon dugog iščekivanja i priprema na više razina neposredne radnje za osnutak društva odvijaju se tijekom studenog i prosinca 1910. Godine. Prvo se 11. studenog potvrđuju pravila, a potom se desetak dana kasnije sastaje dvadesetak novinara, među kojima i osam inicijatora od prije tri godine. Na tom sastanku odlučeno je da HND sa svojim djelovanje počinje od 1. siječnja 1911. godine. Tijekom tog perioda do osnivačke skupštine pripreme su tekle vrlo temeljito, a sve je vodio novoimenovani predsjednik Odbora Milan Grlović. Do skupštine bila su evidentirana 53 člana Društva. Na glavnoj konstituirajućoj skupštini, održanoj 18. prosinca 1910. godine u Matici bilo je prisutno 30 novinara i samo jedna novinarka Marija Jurić Zagorka. Ostali prisutni novinari su: Zvonimir Biljan, šandor Lovašen, Milan Kvenaj, Eugen Rumpl-Bobić, Adolf Blau, Slavko Voros, Zvonimir Vukelić, Ferdinand Pajas, Samojlo Singer, Ivan Laslović, Antun Brozović, Antun Gustav Matoš, Zdenko Vernić, Joso Lakatoš, Makso Kandt, Antun Schlegel, Ivan Peršić, Stjepan Parmačević, Ivan Molinar, Nikola Gruber, Slavko Vodvarška, Dragan Krvarić, Zvonimr Kostolski-šelebaj, Bude Budisavljević, Većeslav Wilder, Milan Grlović, Marko Bauer, Zvonimir Butković, Fritz Kraus i Milivoj Dežman.

Na skupštini je za prvog predsjednika HND-a izabran Milan Grlović, a za potpredsjednika Antun Schlegel, dok je blagajnik postao Ivan Peršić, a tajnik Zvonimir Vukelić. Za članove Upravnog odbora izabrani su: Milivoj Dežman, Većeslav Wilder, Bude Budisavljević. Izabrana sui  dva zamjenska člana Ferdinand Pajas i Joso Lakatoš. Hrvatsko novinarsko društvo je tako krenulo u svoju, evo sada, sto dvanaest, i koju godinu više, budućnost.

Priredio: Ivica Buljan

Feljton o povijesti Hrvatskog novinarskog društva u šest nastavaka, objavljen u povodu obilježavanja 110. godina HND-a možete pronaći na hnd.hr/search/110-godina-hnd-a. 

 

 

Copyright © 2015. HND - Developed by IDE3 / EDU3