Na samom početku 1990.,u novom pluralističkom okruženju, novinarska organizacija, kako navodi Božidar Novak u knjizi Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, pravi važan organizacijski korak sazivanjem Zbora novinara krajem veljače te godine na Zagrebačkom velesajmu. Zbor je, između ostalog, odlučio da se osnuje samostalni Sindikat novinara Hrvatske koji bi se u novim uvjetima trebao baviti zaštitom profesionalnih, radnih i materijalnih prava novinara. Za prvog predsjednika SNH izabran je Kruno Sabolić.

Povratak otpisanih

-Zbor novinara posvetio je bitnu pozornost vraćanju dostojanstva novinarskoj profesiji u Hrvatskoj. Društvo novinara Hrvatske više  neće biti kolektivni član Socijalističkog saveza Hrvatske, a po novom Zakonu o informiranju za osnivanje novina više neće biti potrebna saglasnot osnivača. Glavne urednike neće imenovati politički osnivači, već će se zapošljavati javnim natječajem. Naglašeno je da mediji trebaju biti kontrola vlasti, a ne obratno kao što je u nas slučaj. Odmah će se pristupiti ukidanju stranačkog organiziranja u redakcijama. To je značilo da partijske organizacije odlaze iz redakcija, a ni novim se strankama neće dopustiti stranačko organiziranje u redakcijama, piše Novak u poglavlju  Društvo novinara Hrvatske u novim vremenima u knjizi Hrvatsko novinarstvo u 20. Stoljeću.  Zbor novinara uputio je i pismo svim članovima Društva, koji su dotad zbog raznih ideološko-političkih razloga bili isključeni iz Društva i bili onemogućeni raditi u profesiji, da se ponovo priključe svojoj staleškoj organizaciji i da aktivno sudjeluju u stvaranju novih odnosa u hrvatskom novinarstvu.

Važne odluke donesene su i na prvoj skupštini novinarske organizacije održanoj u samostalnoj Hrvatskoj u siječnju 1991. Novak navodi tri povijesne odluke među kojima je prva kojom se novinarskoj organizaciji vraća njezino povijesno ime Hrvatsko novinarsko društvo. – Drugo, prekidaju se  sve veze s novinarskom organizacijom Jugoslavije. A treće, najvažnije odnosilo se na progone novinara u kojima je sudjelovalo i vodstvo Društva novinara Hrvatske. Naime, svi prijedlozi za oduzimanje prava na profesiju dolazili su od novinarskih aktiva u redakcijama, Sudu časti DNH, koji je samo potvrđivao veće donesene političke diskvalifikacije i donosio kazne, navodi Novak i sam žrtva takvih progona.

Ante Gavranović izabran je za prvog predsjdnika HND-a u samostalnoj Hrvatskoj

Za prvog predsjednika Hrvatskog novinarskog društva izabran je Ante Gavranović. Istovremeno je pokrenuto i glasilo HND-a Novinar, kojemu je glavni urednik Branko Franjić, a poslije njega to su bili Mario Profaca pa Gojko Marinković i na koncu do gašenje lista potpisnik ovih redaka. Mario Bošnjak i Zdenka Seleš godinama su vodili tajništvo HND-a, a kasnije je na mjesto Bošnjaka došao Vladimir Lulić. Da bi sve funkcioniralo brinuli su se i Ivan Kocon, Enisa Unukić, Vesna Arsovski, Vesna Kocon....   

Borba za slobodu tiska

Prvi predsjednik Društva u samostalnoj Hrvatskoj Ante Gavranović  rođen je u Lovreču 1933. Završio  Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,  a radni vijek započeo je i završio u Privrednom vjesniku, gdje je obnašao sve od novinara suradnika do glavnog urednika i direktora ove novinsko izdavačke kuće. Bio je član Upravnog odbora Končar-elektroindustrija i glavni urednik časopisa Končarevac.  Dužnost predsjednika HND-a obašao je od 1991. Do 1995. , a za njegova vođenja Društva vraćeno je izvorno ime, stavljen u funkciju Novinarski dom, ponovo pokrenut Novinar. Uz to je HND postao član Međunarodne federacije novinara te je donesena i Brijunska deklaracija kojom je omogućen povratak u HND svih onih koji su iz političkih razloga bili isključeni iz Društva.  U tom razdoblju značajan je doprinos i novinara u Domovinskom ratu u kojem su nažalost ginuli hrvatski novinari, snimatelji, fotoreporteri i radijski tehničari te stručnjaci na odašiljačima i vezama. U ovom razdoblju ukupno su ubijena 23 domaća i strana novinara, a stotinjak ih je ranjeno.

Na pročelju zgrade Novinarskog doma stoji popis poginulih novinara i tehničara u Domovinskom ratu

Gavranović je u svom tekstu HND u samostalnoj Hrvatskoj, objavljenom u monografiji HND prvo stoljeće, ukratko sažeo djelovanje HND u novim uvjetima samostalnosti istaknuvši da se ono može podvesti pod pet temeljitih pitanja koja su zaokupljala članstvo, a to su: put društvene afirmacije i međunarodnog priznanja; borba za egzistencijalna prava profesije; suzbijanje straha pred autoritetom vlasti i čvršće vezivanje uz etičku dimenziju novinarstva; obrana profesionalnih standarda pred naletom trivijalizacije i pokušaja tabloidizacije svega i svačega; trajna obaveza HND-a da se bori za što potpuniju edukaciju novinara za njihovo cjeloživotno obrazovanje, a time za veću vjerodostojnost i profesionalizam u svojim redovima. 

Gavranović također navodi bitne odrednice i odluke djelovanja HND u počecima devedesetih ističući  kako je vraćeno izvorno ime društva, a Novinarski dom stavljen je u funkciju te je donesena Brijunska deklaracija i Društvo je primljeno u međunarodne novinarske organizacije. – Prvi smo u Hrvatskoj digli glas protiv gušenja slobode tiska i ustali protiv podjele novinara na “državotvorne” i one koji to nisu. Smatrali smo da su državnost, samostalnost, neovisnost i međunarodno priznanje Hrvatske dovoljno jasne odrednice koje su novinari prihvatili, pa je za vjerodostojno djelovanje u javnosti trebalo naglašavati profesionalnost, navodi Gavranović te dodaje kako su hrvatskom novinstvu stasale nove generacije novinarki i novinara koji su postupno osvajali sve važnija urednička mjesta i mijenjali ukupnu medijsku sliku.

Na prvom mjestu profesija i novinari

- Pluralizam medijskog prostora, ma kako trnovit i bolan put do njega bio, pružio je mogućnost za afirmaciju novom novinarskom naraštaju. Nastaju novi naslovi, mijenjaju se koncepcije. Stalna je samo borba za prevlast u medijima. HND pažljivo prati sve te procese nastojeći ih usmjeravati prema većem profesionalizmu u medijima uopće, navodi Gavranović.

Na medijskoj sceni tih devedesetih i nadalje prevladavaju tiskani mediji. Pojavljuju se neki novi poput Jutarnjeg lista, a tiražom i utjecajem dominira Večernji list te je tu poziciju zadržao do danas. Poplava  brojnih televizija i osobito novi medij internet u narednom razdoblju, odnosno posljednjih dvadeset godina u cijelosti je promijenila medijsku scenu, ali tisak još odolijeva koristeći sve prednosti novih medijskih platformi.  

Tiskani mediji još uvijek su najpouzdaniji izvor informiranja i nude najkvalitetniji novinski sadržaj    

Krajem devedesetih u središtu aktivnosti HND-a  je borba za egzistencijalan prava. Kako piše Gavranović u tom periodu vlada veliko nepovjerenje, a novinarski krug su razdirale brojne sumnje, ponajprije egzistencijalne, ali ništa manje i one političke naravi. – Kako sačuvati obraz radeći u kontroliranim medijima, a takva je bila većina, i ne izgubiti posao? Kako biti neutralan i nepristran u atmosferi duboko nabijenoj negativnim emocijama? I tako unedogled… Ne bez nesuglasica novinari ipak pronalaze zajednički jezik oko strategije djelovanja udruge i koncepcije profesije novinar. Bila je to važna odluka jer je Izvršnom odboru omogućila djelovanje na više razina: obrana novinara kada se nađu na udaru vladajućih; aktivan odnos prema zakonodavcu i dizanje razine profesionalnosti.  

Uz jačanje svijesti o važnosti profesionalne udruge budi se i aktivniji odnos novinara prema vlastitoj poziciji. Na tom tragu niknulo je nekoliko Zborova Hrvatskog novinarskog društva čiji je cilju bio utjecati na okvir u kojem novinari djeluju. Među njima svakako valja spomenuti tada formirane Forum 21 – zbor novinara elektroničkih medija, Zbor sudskih izvjestitelja te zbor Pravo na profesiju. U narednom periodu doći će do formiranje brojnih drugih zborova od koji svi zajedno funkcioniraju u okviru Hrvatskog novinarskog društva. Hrvatsko novinarsko društvu o periodu od devedesetih pa nadalje organizira brojne stručne skupove na temu novinarstva i medija, te redovite skupštine, Dane novinarstva na kojima gostuju i govore redom najeminentniji stručnjaci iz medijskog područja kako domaći tako i oni iz inozemstva.

Nakon Ante Gavranovića na čelnom mjestu o Hrvatskog novinarskog društva nalazili su se: Jagoda Vukušić (1995.-1999.), Dragutin Lučić (1999.-2007.), Zdenko Duka (2007.-2015.), Saša Leković (2015.-2018.) i Hrvoje Zovko (2018. - ...)  

Dvijetisućitih godina dolazi do polaganog, ali ustrajnog odstranjivanja straha od autoriteta vlasti te obrane profesionalnih standarda. - HND je u tom razdoblju  već poduže upozoravao  na pad profesionalnosti u medijima, na političke i gospodarske pritiske na novinare koji pogoduju rastu cenzure i ugrožavaju slobodu govora. U neraskidivoj vezi s time su i sve nesigurniji radni uvjeti novinara, koji izravno vode u autocenzuru. Usput obje organizacije (HND i SNH) upozoravaju kako nakladnici nepoštuju brojne članke Zakona o medijima, što je protuzakonito, ali prolazi bez sankcija. Bilo koji oblik političke potpore nastojanjima HND-a i SNH-a mora voditi računa o zaštiti novinarske i uredničke neovisnosti, profesionalnih standarda i kvalitete medija kako bi mogli ispunjavati svoju stvarnu društvenu ulogu, ocijenio je u tekstu HND u samostalnoj Hrvatskoj Ante Gavranović ta zaključio kako su trajna nastojanja HND oko eliminiranja nesigurnih radnih i materijalnih uvjeta, a pri tome treba posebno podupirati ulaganja u edukaciju i dodatno osposobljavanje novinara i borbu za bolji položaj profesije i novinara u društvu, što je preokupacija HND-a i danas u vrijeme kada naša udruga obilježava i slavi 110. godina postojanja.  

KRAJ 

Izvori:

Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću; Božidar Novak; Izdavač: Golden marketing-Tehnička knjiga

HND – Prvo stoljeće; urednik: Mario Bošnjak; Izdavač: Press Data

Hrvatski biografski leksikon; Izdavač: Leksikografski zavod Miroslav Krleža