Info > Newsletter

HND Newsletter 36 / Siječanj 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 36

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 36
Siječanj 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- OBULJEN KORŽINEK: NACRT NOVE MEDIJSKE STRATEGIJE ZA PAR MJESECI
- OSAM KANDIDATA ZA GLAVNOG RAVNATELJA HRT-a
- ZAKLJUČCI SABORSKOG ODBORA ZA MEDIJE: SANKCIONIRATI NAPADE NA NOVINARE
- ČEKA SE IMENOVANJE ČETIRI ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA HINE
- FRANK IMENOVAN VRŠITELJEM DUŽNOSTI GL. UREDNIKA „NOVOG LISTA“
- ZBOG PRIJETNJI PREDSJEDNIKU HND-A PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA ZLOČIN IZ MRŽNJE
- HND: PREDSJEDNICA REPUBLIKE I HRT PONIZILI SU NOVINARE I NARUGALI SE GRAĐANIMA
- CENTAR ZA RAZVOJ MEDIJA ORGANIZIRA RADIONICE
- IFJ: U 2016. UBIJENO 93 NOVINARA
- NATJEČAJI, POSLOVI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

OBULJEN KORŽINEK: NACRT NOVE MEDIJSKE STRATEGIJE ZA PAR MJESECI

Za Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju (Hina) rekla da joj se stabiliziralo poslovanje te da se radi o važnom servisu koji ima perspektivu otvarati se novim uslugama. Obuljen Koržinek procijenila je da bi nacrt nove medijske strategije mogao nastati kroz nekoliko mjeseci, nakon čega će biti otvorena javna rasprava kako bi eventualno do kraja godine nacrt mogao biti i usvojen.

Vezano za izmjene zakona o HRT-u naglasila je da je u ovom trenutku bilo važno provesti izbor da HRT dobije stabilnu upravu te da će biti pripremljene izmjene zakona, a vidjet ćemo hoće li to biti cjelovita izmjena ili samo u nekom dijelu.

"U ovoj godini treba napraviti novi nacrt ugovora između Vlade i HRT-a i važno je da se to napravi u otvorenoj i demokratskoj proceduri", rekla je Obuljen Koržinek u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada". Za Hinu je rekla da se njezino poslovanje stabiliziralo te da je, prema podacima koje Ministarstvo ima, vratila neke važne medijske dionike među korisnike svojih usluga.

"Mislim da Hrvatskoj treba jedan takav javni servis i Ministarstvo kulture redovito financira Hinu. Sad je u tijeku imenovanje novog Upravnog vijeća, ali u ovom trenutku ne vidim nikakvih većih prijepora vezano uz Hinu niti da se postavljaju neka pitanja budućnosti. Mislim da Hina ima perspektivu, može se otvarati prema nekim drugim uslugama i da je jedan takav servis veoma važan", ustvrdila je.

Obuljen Koržinek kazala je i da je revizija u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC) u tijeku te da će je, kada bude gotova, novoimenovani Upravni odbor i Ministarstvo razmotriti. "Moram slijediti sve procedure. Revizija je u tijeku, a kada bude gotova novoimenovani Upravni odbor i Ministarstvo razmotrit će reviziju. Ako se utvrde nepravilnosti ići će se prema planu njihova uklanjanja. Ako bude nepravilnosti koje izlaze iz okvira onoga što se može smatrati samo nepravilnostima i da je posrijedi ozbiljnije kršenje nekih propisa, onda će se poduzimati neke druge mjere", naglasila je.

Neprihvatljim smatra pritisak kroz medije. Nalazi neovisnih revizija, kaže, nisu ukazivali na taj tip nepravilnosti o kojima se govori u javnosti. No, dodala je, postojao je nedostatak komunikacije Ministarstva sa svojim ustanovama. Naglasila je da su u uredbi koju su uputili u proceduru unutar Ministarstva ustrojili odjel unutar pravne službe koji će se baviti praćenjem ustanova kako bi dao nužnu potporu, a da se ne događaju situacije poput revizija u kazalištima i muzejima.

Najavila je da bi zakonske reforme trebale obuhvatiti područje arhiva, knjižnica i muzeja. Zakon o knjižnicama i Zakon o arhivima već su, kazala je, spremni i struka je jasno artikulirala koje su to promjene. Vezano za pitanje financiranja javnih potreba i upravljanja ustanovama te o kulturnim vijećima najavila je da će biti provedena široka javna rasprava te ocijenila da bi sredinom mandata mogao izaći nacrt.

"Mislim da je sazrelo vrijeme da ozbiljno reformiramo naš institucionalni sustav koji je ostao između austrougarskog, a kasnije socijalističkog modela upravljanja. Ne postižemo adekvatne rezultate i ravnatelji nisu zadovoljni jer su im vezane ruke. Mislim da sredinom mandata možemo očekivati nacrt te javnu raspravu", kazala je Obuljen Koržinek. Tijekom ove godine, kazala je, dolazi i kompletna revizija zakona o elektroničkim medijima, a najavila je i da će se ići u izmjene zakona o kazalištu.

 

//
 

OSAM KANDIDATA ZA GLAVNOG RAVNATELJA HRT-a

Nadzorni odbor HRT-a otvorio je pristigle prijave kandidata na javni natječaj za novog glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije te potvrdio da je pravodobno pristiglo devet prijava, od kojih je osam valjano i u skladu s uvjetima natječaja. NO će do kraja ovog tjedna predati mišljenje i prateću dokumentaciju o kandidatima saborskom Odboru za informatiku, informatizaciju i medije. .

Među ostalim prijavama zaposlenika HRT-a su i one bivšeg v.d. glavnog urednika HTV-a 3 Krešimira Čokolića, nekadašnjeg šefa HRT-ove tehnologije Kazimira Bačića i bivše direktorice prodaje na HRT-u Mirele Despot. Na natječaj su se prijavili i povjesničar Josip Jurčević, bivši djelatnik HRT-a Ante Sarjanović i Ivica Zadro, čiju je prijavu NO proglasio nevaljanom jer nije dokazao deset godina radnog iskustva na radnim poslovima u medijima ili drugim poslovnim sustavima.

Nakon što je Nadzorni odbor HRT-a utvrdio valjanost prijava koje su pristigle na natječaj koji je bio raspisan 1. prosinca prošle godine, uputit će svoje mišljenje i prateću dokumentaciju saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije i to, kako je najavljeno, najkasnije do kraja tjedna. Taj saborski Odbor bi nakon toga trebao obaviti razgovore s kandidatima koji ispunjavaju uvjete za glavnog ravnatelja HRT-a te Hravatskom saboru podnijeti prijedlog imenovanja.

Glavnog ravnatelja HRT-a imenuje Hrvatski sabor na plenarnoj sjednici i to većinom glasova svih zastupnika, a ne bude li on imenovan u roku od 45 dana od isteka roka za predaju prijava, posljednji javni natječaj će se poništiti.

 

//
 

ZAKLJUČCI SABORSKOG ODBORA ZA MEDIJE: SANKCIONIRATI NAPADE NA NOVINARE

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora u zaključcima je jednoglasno osudio „pritiske i napade na novinare bilo koje vrste jer se njima ugrožavaju sloboda govora, sloboda izvještavanja, sloboda tiska i drugih sredstava priopćavanja i osnove demokracije“.

Također, Odbor je pozvao nadležne institucije, prije svega Ministarstvo unutarnjih poslova, da „preveniraju i sankcioniraju sve postupke i djela koja se mogu okarakterizirati kao pritisak ili napad na novinare te da provedu postupak evaluacije i usavršavanja pravnog okvira“.

Strukovne udruge novinara i nadležne državne institucije pozivaju se da održe tematske rasprave i okrugle stolove na ovu temu, stoji u zaključcima sjednice. Sjednica je bila sazvana 25. studenog 2016. zbog eskalacije govora mržnje i nasilja prema novinarima, a na njoj su sudjelovali predstavnici strukovnih novinarskih organizacija, policije i drugih državnih institucija. Zaključke sjednice možete preuzeti ovdje.

 

//
 

ČEKA SE IMENOVANJE ČETIRI ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA HINE

Prema proceduri, Ministarstvo kulture treba poslati prijedlog kandidata Vladi, a ona Hrvatskom saboru koji ih imenuje. Birana će biti tri člana iz reda ekonomskih, informatičkih i pravnih stručnjaka. Člana iz reda zaposlenih u Hini kojega predlaže Radničko vijeće (tijelo koje ima legitimitet radnika), Hrvatski sabor bi trebao samo potvrditi. Mandat članova Upravnog vijeća je četiri godine pa petom članu iz reda medijskih stručnjaka on traje od ožujka 2015. godine. Ostalo starih četvero članova obnašaju i dalje tu dužnost do imenovanja novih.  Nakon imenovanja, novo Upravno vijeće će birati ravnatelja po provedenom javnom natječaju. Ono potom bira i glavnog urednika temeljem javnog natječaja, a nakon provedenog savjetodavnog izjašnjavanja novinara o kandidatu kojega predloži ravnatelj. Od 2. siječnja ove godine dosadašnja ravnateljica Branka Gabriela Valentić je v.d. ravnateljice. Za nju član Upravnog vijeća Hine iz reda medijskih stručnjaka Vladimir Lulić kaže kako je u svom mandatu napravila dobar posao te da je sa svojim timom spasila Hinu od blokade računa i financijske propasti koji su joj prijetili prije četiri godine te da je dokazala da se javnim novcem može gospodariti odgovorno.

 

//
 

FRANK IMENOVAN VRŠITELJEM DUŽNOSTI GL. UREDNIKA „NOVOG LISTA“

Robert Frank je u izjavi za Hinu rekao da je imenovan na šest mjeseci zbog statutarnih odredaba "Novog lista" koje propisuju da glavni urednik mora imati visoku stručnu spremu, što on nema. Dodao je da je zato napravljeno kompromisno rješenje, da je imenovan na šest mjeseci kao obnašatelj dužnosti glavnog urednika te da će u tom razdoblju slijediti promjene statuta koje će omogućiti njegovo imenovanje s četverogodišnjim mandatom.

"Od 20. siječnja krećemo s novim 'Novim listom', s pristupom povratka istraživačkom i reportažnom novinarstvu, s ciljem da budemo zanimljiviji, originalniji i autentičniji", rekao je Frank, koji smatra da redakcija ima potencijala da se to i ostvari.

Očekuje da će se u idućem razdoblju podići razina motiviranosti redakcije, da će se u nekim elementima vratiti malo zanemareno istraživačko i reportažno novinarstvo, povećati kredibilitet i vjerodostojnost te da će biti originalniji. Istaknuo je kako je "cilj da 'Novi list' bude izrazito prisutan na lokalnoj razini i da se kvalitetnije bavi lokalnim temama, ali bez zanemarivanja nacionalnih sadržaja".

U "Novi list" se vraća jer smatra da je to novi izazov i logičan nastavak njegove novinarske karijere u kojoj je, kako je rekao, radio kao istraživački novinar i reporter, razotkrivao najteža kaznena djela, korupciju...

Robert Frank je dugogodišnji istraživački novinar "Novog lista", a u tu kuću se vratio s mjesta glasnogovornika i voditelja odjela za odnose s javnošću NK Rijeke. U NK Rijeku prešao je iz "Novog lista" u kolovozu 2015. Kao novinar počeo je raditi 1996. u riječkom dopisništvu "Slobodne Dalmacije", a radio je i u "Primorsko-goranskom dnevniku" te u riječkom dopisništvu "Jutarnjeg lista".

Redakcijsko vijeće "Novog lista" poslalo je Upravi i vlasniku tog lista uoči imenovanja Roberta Franka zaključak u kojemu je upozorilo da glavni urednik mora ispunjavati odredbe redakcijskog statuta donesenog na temelju Zakona o medijima.

Po riječima predsjednika Redakcijskog vijeća Denisa Romca, Upravi i vlasniku poslan je još jedan zaključak Redakcijskog vijeća u kojem se navodi da ni imenovanje obnašatelja dužnosti glavnog urednika nije u skladu sa statutarnim odredbama i uvjetima.

"Taj je zaključak zaprimljen, ali odgovor Uprave kako će riješiti taj problem još nismo primili", rekao je Romac i dodao da Redakcijsko vijeće, koje nadzire poštovanje redakcijskog statuta, smatra da se taj statut pokazao dragocjenim alatom za zaštitu profesionalnih standarda te da se mora poštovati.   "Novi list" je lani od tadašnjega većinskog vlasnika Alberta Faggiana preuzela slovačka kompanija JOJ Media House. Potkraj prošle godine Nadzorni odbor imenovao je novu predsjednicu Uprave "Novog lista" Ankicu Kruljac.

 

//
 

JAGODA BASTALIĆ PRIJAVILA AUTORA 'OTVORENOG PISMA' ZA ZLOČIN IZ MRŽNJE

Neistinite tvrdnje, koje su prošloga tjedna naišle na žestoku osudu javnosti, Jošić je iznio u otvorenom pismu voditeljici HRT-ovog Informativno-medijskog servisa Katarini Periši Čakarun nakon što je u "Labirintu" 16. siječnja objavljen prilog novinarke Morane Kasapović o nedavnom posjetu predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović SAD-u. Svojim pismom Jošić je, po tvrdnjama iz kaznene prijave, poticao da se Jagodi Bastalić, zbog nacionalnog porijekla i pripadanja obitelji u kojoj su otac i brat navodno bili pripadnici agresorske vojske "onemogući rad na HRT-u, odnosno da joj se uskrati, ograniči ili uvjetuje pravo na obavljanje novinarske djelatnosti, pravo na zapošljavanje i napredovanje, uskraćujući ili ograničavajući joj slobodu govora, tj. slobodu mišljenja i izražavanja misli".U prijavi stoji da je time, iz mržnje zbog nacionalnog ili etničkog porijekla, počinio čak tri kaznena djela - povredu ravnopravnosti, povredu slobode mišljenja i izražavanja misli te javno poticanje na nasilje i mržnju.

Uz sporne dijelove Jošićeva pisma odvjetnica Vesna Alaburić u prijavi je navela i da je njegovo prenošenje na nekoliko portala predstavljalo "javni poziv za linč" jer su prijavljenikovi komentari "potakli istomišljenike na još žešće i ekplicitnije uvrede, moralne i političke diskvalifikacije".

"Podnositeljica ove kaznene prijave zna da u sudskom postupku protiv prijavljenika može vrlo jednostavno dokazati netočnost njegovih tvrdnji i svu štetu koju je zbog 'otvorenog pisma' trpila, i još uvijek trpi. U ovom slučaju nije, međutim, presudna samo povreda prava osobnosti Jagode Bastalić. U istoj ili sličnoj situaciji dosad su bili ili jesu mnogi hrvatski novinari kojima su zbog objavljenih kritičkih mišljenja/stajališta 'brojana krvna zrnca' i koji su bili javno prokazivani kao 'neprijatelji, izdajnici, izrodi, četnici' i slično. Mnogi su zbog toga bili ili jesu izloženi javnim izljevima mržnje, pretrpjeli i trpe različite oblike diskriminacije pa i fizičkog nasilja", stoji u kaznenoj prijavi.

Inače, Hrvatska radiotelevizija osudila je napad dijela internetskih portala na njihovu novinarku i urednicu Jagodu Bastalić, te neargumentirani govor mržnje koji je, kažu, sve učestaliji na njihove zaposlenike i suradnike. Isto tako i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zatražilo je od nadležnih tijela "hitnu i oštru reakciju na seriju divljačkih medijskih napada na urednicu i voditeljicu HTV-ova političkog magazina 'Labirint', a od vodstva HRT-a očekujemo da javno zaštiti svoju uposlenicu“.

 

//
 

HRT RASPISUJE NOVI JAVNI POZIV ZA NABAVU DJELA OD NEOVISNIH PROIZVOĐAČA

Riječ je o zakonskoj obvezi prema kojoj je javni medijski servis obvezan osigurati najmanje 15 posto svojega godišnjeg programskog proračuna za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača od čega polovina sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskome jeziku. Novi je javni poziv tek prvi dio postupka ispunjavanja obveze zakonske kvote od 15 posto.

"Na Hrvatskoj radioteleviziji u tijeku je i izrada novih, jasnih pravila u vezi s takvim javnim pozivima koji će omogućiti bolji uvid u kreativni potencijal na hrvatskome audiovizualnom tržištu kako bi sva kvalitetna audiovizualna djela neovisnih producenata pronašla svoje mjesto u programima Hrvatske radiotelevizije. Nakon što nova pravila budu dovršena, raspisat će se i javni poziv za nabavu programa od neovisnih proizvođača (proizvodnja)", stoji u priopćenju.

Osim izrade novoga pravilnika za nabavu djela od neovisnih proizvođača, s HRT-a naglašavaju i kako Poslovna jedinica Program HRT-a priprema i generičku programsku shemu na temelju koje će biti moguće petogodišnje planiranje proizvodnje programa. U njoj će jedno od ključnih mjesta imati upravo domaća igrana i dokumentarna produkcija. "Hrvatska radiotelevizija ovime poziva sve zainteresirane neovisne proizvođače audiovizualnih djela da se odazovu predstojećemu javnom pozivu za otkup prava emitiranja gotovih audiovizualnih djela (licencija). Podrobnije podatke o javnome pozivu i svim pojedinostima povezanima s njime biti će objavljene na mrežnim stranicama Hrvatske radiotelevizije", zaključuju u priopćenju.

 

//
 

PODRŽITE PROSVJEDNO PISMO ZBOG UKIDANJA POTPORE HRVATSKOM IZDANJU "LE MONDE DIPLOMATIQUE"

LMD možete podržati ovdje.

Prosvjedno pismo donosimo u cijelosti:

Poštovana ministrice Obuljen Koržinek,

obraćamo Vam se u povodu Vaše odluke da u potpunosti ukinete potporu mjesečniku „Le monde diplomatique“, koja mu je bila namijenjena u mandatima čak troje vaših prethodnika.

S obzirom na to da niste obavili svoju ministarsku dužnost i osigurali provedbu Zakona o kulturnim vijećima, koji nalaže da rad Vijeća mora biti javan (čl. 1, st. 4, NN 48/04), ne možemo pouzdano znati jeste li ovu odluku donijeli uvažavajući savjete nadležnog stručnog vijeća ili ste je proveli svojevoljno. Ali to ionako nije presudno: ovdje nas, uostalom, manje zanimaju prve proceduralne pukotine u medijskoj slici Vas kao tehnokratske stručnjakinje koja će napokon zagarantirati transparentan rad državne uprave u resorima kulture i medija, u skladu s važećim propisima. Više nas zanimaju pukotine koje se već sada, nakon samo dva mjeseca mandata, pojavljuju u politici koju ste uoči preuzimanja dužnosti najavljivali. A dužnost ministrice kulture, bez obzira na imidž stranački neovisne stručnjakinje, ipak je prvenstveno politička.

Podsjećamo Vas zato da ste na početku mandata obećavali inkluzivnu, ideološki rasterećenu kulturnu politiku, podređenu interesima najšire kulturne javnosti. I predlažemo da ta obećanja usporedite sa svojim prvim konkretnim potezima: odlukama o financiranju kulturnih projekata u narednoj godini. Ukidanjem ili radikalnim smanjenjem sredstava čitavom nizu medija, festivala, nakladničkih programa itd. samo ste nastavili provoditi ideološki jednoobraznu politiku svoga prethodnika Zlatka Hasanbegovića. Umjesto najavljene uključivosti i otvorenosti prema potrebama široke kulturne javnosti, ponudili ste tako nastavak politike neosporno najisključivijeg među dosadašnjim ministrima, koji je kulturnu javnost antagonizirao kao nitko prije njega.

Ukidanjem financiranja „Le monde diplomatiquea“ otišli ste pritom i korak dalje, jer je značaj javne podrške izlaženju ovog mjesečnika, kao što smo naznačili, bio prepoznat čak i u Hasanbegovićevom kratkotrajnom mandatu. Shvaćanje kulture koja — uz lijepu umjetnost i baštinu — uključuje i novinarstvo, kritički stav o društvu i politici, sposobnost učenja od drugih kultura i zanimanje za svijet, u Hrvatskoj nije lako izboreno. Ovdje nećemo detaljno podsjećati na ugled koji „Le monde diplomatique“, sa svojim izdanjima u preko sedamdeset zemalja svijeta, na 27 jezika, ima u međunarodnom kontekstu, jer smatramo da bi to trebalo biti poznato svakome tko i najmanje poznaje medije. Nećemo ukazivati na ulogu koju on ima u domaćoj javnosti, jer je niska razina praćenja internacionalnih društvenih, političkih i kulturnih tema u hrvatskim medijima već godinama notorna činjenica. Nećemo uspoređivati nula kuna koje ste mu namijenili s milijun koji ste rezervirali za potporu „Vijencu“ i „Hrvatskom slovu“, jer su stavovi koje ta dva časopisa promiču u svojim društveno-političkim rubrikama također dobro poznati. Ali ćemo vas upozoriti na to da se politika sastoji od riječi i djela, i da bi vjerodostojna politika trebala težiti tome da riječi i djela makar minimalno uskladi. Vaša djela, međutim, ne stoje ni u kakvom odnosu s vašim nedavnim obećanjima: zato, smatramo, trebate ili promijeniti odluke o financiranju kulturnih projekata koje ste upravo donijeli – uključujući i vraćanje potpore „Le monde diplomatiqueu“ na razini na kojoj je ona bila u prethodna tri ministarska mandata – ili zauvijek napustiti retoriku inkluzivnosti, otvorenosti i dijaloga. I nazvati vlastite poteze pravim imenom: politikom sustavne eliminacije, gušenja i gašenja svojih ideoloških neistomišljenika.

Ukoliko pak smatrate da ćete ovakvim represivnim pristupom eliminirati mjesta javne kritike vlastite politike, moramo Vas razočarati: kao što se kulturnu javnost ne može lako zavesti ispraznim obećanjima, tako je se ne može ušutkati financijskim pritiscima. A u ovom trenutku, veliki dio te javnosti prepoznaje Vas kao ministricu koja će među svoja prva postignuća upisati voluntarističko uništavanje jednog međunarodno priznatog, uglednog i utjecajnog medijskog projekta.

 

//
 

MARKOTA POKRENUO REVIZIJU ANEKSA UGOVORA I STIMULACIJA ZAPOSLENIKA HRT-A

'Prvi je to rezultat nedavno pokrenutoga projekta utvrđivanja opravdanosti aneksa ugovorima o radu i stimulacija na plaće jer je broj zaposlenika koji su u razdoblju od 2012. do 2016. ostvarili takva prava višestruko povećan zbog čega Ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizije želi uvesti racionalnija pravila i cjelokupan novi pravni okvir kojim će zaposlenicima biti i dalje moguće ostvarivanje aneksa ugovorima o radu, ali na temelju jasnijih, pravednijih i mjerljivijih kriterija koji će među ostalim rezultirati i uštedama u korist Hrvatske radiotelevizije', ističe se u priopćenju.

Kako se naglašava, vodstvo HRT-a će u suradnji sa sa sindikalnim partnerima tijekom siječnja provesti i temeljita analiza cjelokupne politike plaća i nagrađivanja zaposlenika kako bi se uspostavio novi, učinkovitiji sustav koji će biti temeljem za izradu novoga Pravilnika o sistematizaciji i Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika, a svi će zaposlenici Hrvatske radiotelevizije o cjelokupnome postupku dobiti podrobne informacije od mjerodavnih služba tijekom idućih tjedana.

'Postupak utvrđivanja opravdanosti aneksa ugovora o radu dio je projekta podizanja učinkovitosti i produktivnosti na svim razinama koji je pokrenut tijekom posljednjih mjesec i pol dana. U tome je razdoblju Hrvatska radiotelevizija ostvarila sve kratkoročne ciljeve u smislu usvajanja prijedloga Financijskoga plana i Programa rada Hrvatske radiotelevizije za 2017., a spomenute su dokumente prethodno jednoglasno odobrili Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije te Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije.', naglašava se s HRT-a.

Dodaje se kako su pokrenuti i postupci za promjenu organizacije rada kako bi se premostile uočene nefunkcionalnosti te je među ostalim izdan nalog da se pripremi prijedlog nove sistematizacije kao predradnje za dogovor sa sindikatima. Priopćenje vodstva HRT zaključuje se informacijom kako je sa sindikatima postignut dogovor o osnivanju Radničkoga vijeća te se priprema izrada višegodišnjega Kolektivnog ugovora o čemu će pregovori biti nastavljeni u siječnju.

 

//
 

ODBAČENA PRIJAVA PROTIV HANŽEKOVIĆA I PAVIĆA ZBOG PREUZIMANJA EPH

Osim Hanžekovića i Pavića, DORH-u su bili prijavljeni i Peter W. Imberg, predstavnik njemačkog WAZ-a - bivšeg suvlasnika EPH, tvrtke Heta Asset Resolution Hrvatska, Hanza press i članica te tvrtke Maja Šilihard koje se tereti da su u procesu preuzimanja EPH i Slobodne Dalmacije, između ostaloga, "zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju" oštetili EPH i vjerovnike te tvrtke za iznos ne manji od 32,7 milijuna kuna.

Prijavu protiv bivših i sadašnjih vlasnika EPH i sljednika Hypo Consultantsa Šimić je u ožujku predao Uskoku koji je slučaj u travnju proslijedio Državnom odvjetništvu. U konačnici, prijava je odbačena jer "iz rezultata provedenih izvida nije utvrđeno postojanje relevantnog stupnja osnovane sumnje da su osumnjičenici počinili prijavljena kaznena djela", pojasnio je DORH.

U rješenju navode i da je iz pribavljene dokumentacije, ali i obavijesnog razgovora s Hanžekovićem vidljivo da dokument nazvan "Odnosi članovi društva EPH nakon provedene predstečajne nagodbe" ne predstavlja obvezujući ugovor između Hanžekovića i Pavića o preuzimanju medijske kompanije već se radi o tzv. 'termsheetu' – odnosno pismu namjere ili "plahti uvjeta" i "planu neobvezujućih aktivnosti za sudionike dokumenta".

Šimić je u prijavi naveo da je Hanžeković u siječnju prošle godine objavio ponudu za preuzimanje Slobodne Dalmacije pritom "prešućujući da je s Pavićem još 14. siječnja 2014. sklopio ugovor nazvan 'Odnosi članovi društva EPH nakon provedene predstečajne nagodbe' i to u trenutku kada je EPH držala 95,46 posto temeljnog kapitala Slobodne Dalmacije. Hanžeković je na temelju toga, a otkupivši dugovanja EPH prema Heti Asset Resolution (bivšem Hypo Consultantsu), još 2014. postao većinskim vlasnikom Europapress Holding te su, kako se navodi, već tada nastale pravne posljedice obveze za preuzimanje Slobodne Dalmacije.

U prijavi se navodi i da je Hanžeković, suprotno propisima o tržištu kapitala, podnošenjem obavijesti o namjeri objavljivanja ponude za preuzimanje Slobodne Dalmacije "širio lažne i obmanjujuće poruke, a sve s namjerom da prikrije i obmane sudionike tržišta kapitala" da je 14. siječnja 2014. posredno stekao udio u Slobodnoj Dalmaciji veći udio od 25 posto u temeljnom kapitalu.

Osim toga, u prijavi se Hanžekovića, Imberga i Pavića teretilo i za sporno priznavanje tražbina Heta Asset Resolution prema EPH te za sporni ugovor o namjenskom zajmu za kupnju nekretnina između EPH i Hypo Consultantsa koji su potpisali Ninoslav Pavić i Damir Farkaš. Navodilo se i da je u procesu preuzimanju EPH tadašnja Hanžekovićeva tvrtka Hanza press nije platila porez – odnosno da je unošenjem 45 milijuna kuna u EPH Hanžeković dobio poslovni udjel u toj kompaniji nominalne vrijednost od 137 milijuna kuna. Time je, navodno, Hanžekovićeva tvrtka Hanza press ostvarila prihode u iznosu ne manjem od 92,8 milijuna kuna na temelju čega je stvorena "obaveza plaćanja poreza na dobit po stopi od 20 posto u iznosu od 18,5 milijuna kuna". U prijavi se navodi i da je Hanza press bio dužan platiti porez na dohodak od kapitala i prirez na porez u mnogo većem iznosu.

U rješenju DORH-a, pak, stoji kako je tijekom kriminalističkog istraživanja i na temelju zapisnika Porezne uprave kod Hanza pressa (kasnije Hanza media) izvršen nadzor ispravnosti obračunavanja i plaćanja poreza na dobit za 2014. te "kako nisu utvrđene nepravilnosti".

"Analizirajući rezultate provedenih izvida ne proizlazi osnovana sumnja da bi se u postupanju Marijana Hanžekovića, Petera Waltera Imberga, Ninoslava Pavića, Heta Asset Resolution Hrvatska, Hanza Press i Maje Šilihard, stekla obilježja kaznenih djela koja su im prijavom stavljena na teret kao niti kojeg drugog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti", navodi se u rješenju DORH-a.

 

//
 

BIVŠA USTAVNA SUTKINJA BANIĆ DOBILA SPOR PROTIV GLOBUSA

Nakon pravomoćnosti Hanza media presudu mora objaviti u prvom broju tjednika "Globus" bez ikakvih komentara i to "na istom mjestu i istim slogom kojim je objavljena klevetnička informacija".

Bivša sutkinja Ustavnog suda Slavica Banić u tužbi je navela da je Globus u spornom teksu objavio neistinite i uvredljive informacije rečenicom da se Ustavni sud "dodatno sam pokopao odlukom da u svojim redovima ostavi Slavicu Banić usprkos evidentnim dokazima da ne ispunjava ni minimalne formalne uvjete".

S druge strane, izdavač se u svojoj obrani protivio tužbenom zahtjevu u cijelosti ističući da je "informacija objavljena koristeći pravo novinara da kritički preispituje sve odluke javne vlasti pa tako i odluku Ustavnog suda" te da je takvo javno preispitivanje sutkinja Banić "kao javna osoba dužna trpjeti".

Kako se navodi u obrazloženju, sud je donio presudu nakon saslušanja svjedoka među kojima je bila i autorica teksta Slavica Lukić te ocjenjujući izvedene dokaze među kojima je bila i odluka Ustavnog suda kojom se ukinula odluka Upravnog suda o poništenju imenovanja troje ustavnih sudaca među kojima je bila i Banić.

U toj odluci Ustavni sud navodi, između ostalog, da je uvjet za izbor ustavnog suca "radno iskustvo u pravnoj struci" pravno neodređen, da je radno iskustvo moguće i izvan radnog staža upisanog u radnu knjižicu, da se tumačenjem toga pojma ne bi smjelo ograničiti na klasične pravne poslove u okviru pravosuđa te da Hrvatski sabor može sam odlučiti kako će utvrđivati ispunjavanje uvjeta radnog iskustva u struci.

Na takvim temeljima, kako se navodi, Ustavni sud je zaključio da je Slavica Banić bila stavljena u nejednak položaj pred zakonom u odnosu na dostupnost dužnosti suca čime joj je bilo povrijeđeno ustavno pravo na rad te da je "Upravni sud učinio daljnju povredu Ustava oduzimajući Hrvatskom Saboru pravo da određuje dokumentaciju koju kandidat za suca Ustavnog suda treba priložiti uz prijavu".

S druge strane, novinarka Slavica Lukić, iskazala je kako je pišući tekst imala uvid u citiranu odluku Ustavnog suda, ali i u ono što je u medijima objavljeno o tom slučaju. Navela je i da je imala i saznanje da je protiv odluke Ustavnog suda uložena tužba Europskom sudu. Iz cjelokupnog materijala zaključila je da Slavica Banić ne zadovoljava niti jedan od dva propisana uvjeta za izbor suca Ustavnog suda.

Sutkinja Banić je tvrdila da je "svjesna kontroverzi koje je njezin izbor izazvao u javnosti, ali da je smatrala da je odlukom Ustavnog suda u toj stvari problem riješen, a njezina ispravnost utvrđena". Međutim, tada se u Jutarnjem listu pojavio tekst koji je u odnosu na nju bio negativno intoniran, a nakon toga i sporni tekst u Globusu zbog kojeg se navodno osjećala loše i povukla u sebe, a "obitelj i prijatelji ponovo su počeli zapitkivati ima li uvjete ili nema". Tvrdila je čak i da je imala povremene noćne more "koje je na svoju ruku liječila tabletama za smirenje".

Iskaz novinarke Lukić sud je ocijenio kao djelomično istinit, djelomično subjektivan, a iskaz sutkinje Banić kao istinit. U presudi se navodi i da u konkretnom slučaju nije riječ "o kritičkom preispitivanja odluka javne vlasti već o iznašanju očito neistinitih informacija na štetu tužiteljice".

Osim toga, stoji u presudi, sporni navodi o Slavici Banić objavljeni su unutar teksta pod naslovom "Šeksova akcija za oslobađanje Glavaša", čime se može zaključiti da postoji i negativna posljedica utjecaja Vladimira Šeksa, a naročito "unutar manjeg podnaslova 'Šeksov dikatat', gdje se prosječnom čitatelju implicira i mogućnost da je tužiteljica ostala na sudu po nečijoj uputi".

 

//
 

ZBOG PRIJETNJI PREDSJEDNIKU HND-A PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA ZLOČIN IZ MRŽNJE

Goluban je uhićen krajem studenoga prošle godine, nakon čega je odlukom suca istrage zagrebačkog Županijskog suda zadržan u jednomjesečnom istražnom zatvoru zbog opasnosti od ponavljanja djela.

Tužiteljstvo je Golubana optužilo zbog težeg oblika prijetnje za koji zakon predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina. Položaj mu otežava i činjenica da je prijetnje Lekoviću tužiteljstvo opisalo i kao zločin iz mržnje.

Nakon objave informacije da je Goluban pritvoren zbog toga što mu je slao prijeteće sms poruke, Leković je izjavio kako nije bitan on ni uhićeni, već je problem u eskalaciji govora mržnje i prijetnji za što "glavnim generatorima" drži dio političara i "one koji sebe zovu novinarima".

 

//
 

MUŠKARAC KOJI JE PRIJETIO NOVINARKI NOVE TV OSUĐEN NA 10 MJESECI ZATVORA

Tito Gubić je nepravomoćno osuđen zato što je 28. rujna oko 13:30 sati tijekom snimanja prijetio reporterki Emi Branici poručivši joj da će "završiti kao (Ivo) Pukanić", pokojni vlasnik tjednika Nacional. Pukanić je ubijen u listopadu 2008. godine u podmetnutoj eksploziji, javlja Dnevnik.hr.

Prijetnje Branici osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo, pozivajući institucije da u takvim slučajevima hitno reagiraju po službenoj dužnosti. Predsjednik HND-a Saša Leković kazao je kako je sankcioniranje prijetnji novinarima za pohvalu, no podsjeća da je ovdje riječ o eksplicitnoj prijetnji izrečenoj u kameru i višekratno emitiranoj u TV programu, što je, smatra Leković, svakako pridonijelo brzom i učinkovitom sudskom procesu.

"No, najveći dio prijetnji novinarima stiže anonimno ili pod pseudonimima, odnosno nadimcima – u pismima, na webu ili u porukama sa skrivenog broja mobitela. Te su prijetnje u pravilu nekažnjene, a o tijeku istraga niti javnost niti napadnuti novinari ne znaju ništa što je opasno i nedopustivo. Tim više je važno da svatko tko prijeti novinarima ili ih fizički napadne a zna mu se identitet, bude adekvatno kažnjen", upozorava Leković.

Podsjetimo, novinarka Branica je u Provjerenom razotkrila Gubića da je, predstavljajući se kao žena, s psihički nestabilnim starcem potpisao ugovor o doživotnom uzdržavanju, a potom i o životnom partnerstvu i to svega sat vremena prije nego što je staracc završio u bolnici u komi. Nedugo potom starac je umro, a Tito je postao vlasnikom trokatnice u zagrebačkoj Dubravi, piše Dnevnik.hr.

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND: PREDSJEDNICA REPUBLIKE I HRT PONIZILI SU NOVINARE I NARUGALI SE GRAĐANIMA

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) smatra nedopustivim ponašanje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović prema novinarima i svim građanima Hrvatske povodom njena boravka u SAD-u.

Novinari, a time i svi građani Hrvatske, nisu dobili ozbiljan odgovor niti na jedno pitanje u vezi razloga, sadržaja i rezultata boravka Predsjednice Republike u SAD-u, iako su odgovori na takva pitanja obveza koju se predsjednici demokratskih država u pravilu ne usude ignorirati.

Predsjednica Republike o svome je boravku u SAD-u dala tek nekoliko izjava samo jednom mediju, HRT-u, koji ih je objavio bez ikakve novinarske intervencije, kao da je riječ o Uredu za odnose s javnošću Predsjednice Republike a ne javnim medijskom servisu.

Vrhunac neprofesionalnog ponašanja Predsjednice Republike i HRT-a se dogodio sinoć u programu HRT-a. Umjesto da makar po povratku iz SAD-a odgovara na pitanja na prigodnoj konferenciji za novinare Predsjednica Republike odabrala je gostovanje u emisiji vanjskog suradnika HRT-a, koji redovito posve nekritički hvali njezino djelovanje.

U toj emisiji niti su postavljena ozbiljna novinarska pitanja o boravku Predsjednice Republike u SAD-u niti su građani čuli ozbiljne odgovore. Time je programsko vodstvo HRT-a, zajedno sa Predsjednicom Republike, još jednom ponizilo novinarsku profesiju i narugalo se građanima.

 

//
 

HND TRAŽI HITNU I OŠTRU REAKCIJU NA SERIJU DIVLJAČKIH MEDIJSKIH NAPADA NA KOLEGICU JAGODU BASTALIĆ

Više portala poznatih po širenju mržnje objavilo je pismo koje potpisuje stanoviti „natporučnik HV-a Dubravko Jošić“ a u kojemu je kolegica Bastalić najgrublje oklevetana. Isti sadržaj elektroničkom poštom poslan je na brojne adrese unutar i izvan HRT-a. U tom pismu su navedene monstruozne laži, očito samo s jednim ciljem – diskreditacije njezina poslovnog i privatnog života.

Niti jedna od tvrdnji u pismu nije istinita. Naime, kolegica Bastalić nema oca koji je bio zapovjednik JNA, nema brata i nikada nije živjela u Okučanima a kamoli radila na Radiju Okučani tzv. srpske krajine u vrijeme okupacije toga dijela Hrvatske.

Nizom notornih laži o izmišljenoj obitelji i izmišljenom životu, kolegici Bastalić i njezinoj obitelji ugrožena je i sigurnost. Autora klevetničkog pisma, ali i prijeteće SMS poruke koje je zaprimila nakon što je pismo objavljeno, kolegica Bastalić jučer je prijavila policiji, a pravdu će potražiti i na sudu.

No, zbog težine i načina izrečenih laži u kojoj se direktno proziva i HRT koji je zaposlio „takvu osobu“ nanesena je ogromna šteta ugledu, profesionalizmu i vjerodostojnosti ne samo Jagode Bastalić, već i HRT-a pa očekujemo i očitovanje vodstva HRT-a.

Pozivamo na reakciju i Hrvatsku vojsku te braniteljske udruge jer ovo nije prvi puta da se oni koji vrijeđaju novinare, prijete im i huškaju na njih predstavljaju kao branitelji i hvale navodnim vojnim činovima.

Ujedno još jednom podsjećamo na brojne dosadašnje prijetnje i napade na novinare te javna huškanja koja su najčešće neizravni, ali vrlo jasni a ponekad i izravni pozivi na linč.

Izostane li promptna reakcija nadležnih i odgovornih institucija te vodećih hrvatskih dužnosnika i političkih stranaka na javne klevetničke optužbe protiv kolegice Bastalić kao i na ostale napade na novinarke i novinare, smatrat ćemo ih odgovornim za sve moguće posljedice, stoji u priopćenju koje potpisuju Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u i Saša Leković, predsjednik HND-a.

 

//
 

TRIBINA ZBORA AGRARNIH NOVINARA HND-A: "KAKVU HRANU JEDEMO U HRVATSKOJ?"

Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross Bošković kazala je kako je sigurnost hrane u Hrvatskoj puno bolja nego što se ponekad može iščitati iz medija, ali da se apsolutna sigurnost ne može jamčiti. Direktor Euroisnpekt Croatiakontrole Ivo Delonga predlaže objedinjavanje inspekcija hrane životinjskog i biljnog porijekla.

"Inspekcije bi trebale poduzeti više mjera kontrole kvalitete hrane, od sljedivosti do provjere kvalitete zdravstvene ispravnosti. Kada bi inspektori tako postupali, uvjeren sam da bismo jeli kvalitetniju hranu i ne bi se sumnjalo jede li se u Nizozemskoj ili Austriji hrana iste kvalitete kao kod nas", istaknuo je Delonga.

Govoreći o lošem i nepotpunom deklariranju robe bez navedenog sastava proizvoda, on je kazao je kako se događa nevjerojatna stvar da se u domaćim trgovinama prodaje graševina iz Makedonije. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić upozorio je da Hrvatska ima najnižu cijenu mlijeka od svih država EU-u, pa je u jednom razdoblju cijena litre bila ispod tri kune.

Smatra da takve cijene otvaraju sumnju radi li se doista o mlijeku ili nekom drugom pripravku. Zagovara jaču kontrolu uvoznog mlijeka i mliječnih prerađevina, a zalaže se i za jaču promidžbu domaćih proizvoda.

"U Hrvatsku se svašta uvozi, ne samo iz trećih zemalja nego i iz EU-a. Svinjskog mesa godišnje se iz EU-a uveze 90.000 tona što je više nego što proizvedemo doma. Goveđeg mesa godišnje se uveze između 23 i 24 tisuće tona što je 50 posto domaće proizvodnje, mesa peradi isto oko 23.000 tona, što je četvrtina domaće proizvodnje, o uvozu mlijeka da i ne govorimo. Većina onog što dolazi iz članica EU-a su viškovi i to su u pravilu proizvodi s ekstremno niskom cijenom, a uvoze se i razni surogati poput, recimo, sirnih", rekao je Bobetić.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže da 97 posto hrvatskih proizvođača prodaje prvu klasu mlijeka, no da cijena koju postižu ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje. Zbog jeftinog uvoznog mlijeka prošlih je godina od proizvodnje odustalo 50.000 domaćih proizvođača, kaže Brlošić.

Tvrdi i da se u Hrvatsku uvozi "sve i svašta", a da su ulaskom u EU hrvatski proizvođači dovedeni u neravnopravan položaj. "Postavlja se pitanje jesu li najjeftiniji proizvodi zdravstveno ispravni? Meso iz uvoza staro godinu dana možda jest ispravno, ali nije kvalitetno kao svježe iz Hrvatske", rekao je Brlošić.

"Ulaskom u EU hrvatski su građani počeli kupovati jeftinu hranu slabije kvalitete dok su istovremeno hrvatski proizvođači propadali", dodao je. Ukazao je i na gotovo nevjerojatnu mogućnost da netko uveze, recimo, tonu kineskog meda, umiješa kilogram hrvatskog i stavi natpis kako se radi o medu iz Hrvatske.

I predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić ističe kako se puno više kontrolira domaće nego strano, prečesto previše tretirano, povrće, s tim da mu veći problem predstavlja uvoz povrća iz tzv. trećih zemalja poput Srbije, BiH i Makedonije nego iz zemalja EU-a.

"Zašto primjerice masovno uvozimo papriku iz Srbije u vrijeme dok je kod naših proizvođača ima u obilju, ili krumpir iz BiH", pita se Gregurić koji se zalaže za strože kontrole uvozne hrane koja se po njemu često uvozi samo da se sruše cijene domaćih proizvođača.

Nekoliko je puta ukazao na nesređeno hrvatsko tržište, ali i osiromašenje hrvatskih građana kojima je najvažnije da je roba jeftina. U takvim uvjetima, naveo je, domaći proizvođači spuštaju cijene kako bi se borili s konkurencijom i samo preživljavaju.

 

//
 

CENTAR ZA RAZVOJ MEDIJA ORGANIZIRA RADIONICE

Obavještavamo članove da je u sklopu HND-ovog Centra za razvoj medija moguće organizirati radionice iz sljedećih područja:

- pregled fondacija, stipendija i stručnih usavršavanja za novinare

- uređivanje životopisa i pisama motivacije na engleskom jeziku

- pomoć pri pisanju prijava na projektne natječaje

- pregled alata za online sigurnost za novinare (postavke Facebook računa, dodatne aplikacije etc.)

Radionice se u pravilu organiziraju u prostorijama HND-a i preko Skype poziva, prema dogovoru.

S upitima se javiti na cmd@hnd.hr ili na mvalecic@hnd.hr za individualne konzultacije.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

EFJ POZDRAVLJA REZOLUCIJU EU PARLAMENTA O "EUROPSKOM STUPU SOCIJALNIH PRAVA"

To je jedan od glavnih zahtjeva Europske federacije novinara nakon konzultacija o stupovima socijalnog prava, koje je potaknula Europska komisija. Svim radnicima trebala bi biti zajamčena njihova osnovna prava, bez obzira na oblik zaposlenja ili ugovor, poručili su zastupnici Europskog parlamenta usvajanjem preporuka za nadolazeći prijedlog "Europskog stupa socijalnih prava".

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker je još u rujnu 2015. godine najavio usvajanje Europskog stupa socijalnih prava u raspravi o stanju Europske unije, a kao dio Programa rada Komisije 2016. Prijedlozi bi trebali biti podneseni u ožujku 2017.

"Zahvaljujemo izvjestiteljici i Europskom parlamentu na proširenju ideje o socijalnim pravima, koja uključuju i pravo na kolektivno pregovaranje i sindikalno organiziranje svih, bez obzira na vrstu njihovih ugovora o radu. Mi već dugo tražimo jednak tretman za freelancere i takozvane 'atipične' radnike. Ne može biti da radnici koji rade najprekarskiji posao budu najnezaštićeniji u Europi", rekao je Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a. Europski parlament poziva socijalne partnere i Komisiju da daju prijedlog okvira direktive o pristojnim uvjetima rada za sve vrste zaposlenja, uključujući i one koji se bave poslovima na zahtjev ili onima koji su posredovani digitalnim platformama, prenosi EFJ. Neobvezujuća rezolucija je prihvaćena s 396 glasova za prema 180 protiv i 68 suzdržanih.

 

//
 

OSUĐENA MAĐARSKA SNIMATELJICA KOJA JE UDARILA MIGRANTA

Petra Laszlo je snimala izbjeglice u rujnu 2015., u trenutku kad su probili policijski kordon. Uhvaćena je kako udara dvoje migranata koji pokušavaju pobjeći, a nakon toga je podmetnula nogu čovjeku koji je nosio dijete. Sutkinja Illes Nanasi je rekla da je ponašanje Petre Laszlo "potpuno suprotno društvenim normama“ i odbila argument obrane da se Laszlo samo pokušala zaštititi.

„Okrenula sam se i vidjela nekoliko stotina ljudi kako hrupi prema meni. Bilo je to zaista silno zastrašujuće“', izjavila je Laszlo, koja se na sud u Szegedu javljala videolinkom i tijekom suđenja je povremeno plakala. Izjavila je da od tog incidenta dobiva prijetnje smrću i da je „predmet kampanje mržnje“. Desno orijentirana televizija N1TV ju je otpustila nakon što je njen postupak postao viralan na društvenim mrežama. Laszlo kaže da će se žaliti na presudu.

 

//
 

IFJ: U 2016. UBIJENO 93 NOVINARA

Arapski svijet i Bliski istok su zabilježili najveći broj mrtvih s 30 ubijenih, slijedi regija Azije i Pacifika s 28 ubijenih, Latinska Amerika s 24, Afrika s 8 ubijenih i Europa s 3 ubijena novinara, navodi IFJ koja ima 600.000 članova u 140 zemalja i sjedište u Bruxellesu. U Iraku je ubijeno 15 novinara, u Afganistanu 13, u Meksiku 11, u Jemenu 8, u Gvatemali i Siriji po 6, te u Indiji i u Pakistanu po 5.

Bez obzira na pad broja ubijenih 2016. u odnosu na 112 tijekom 2015., predsjednik IFJ-a, belgijski novinar Philippe Leruth drži da nema puno prostora za utjehu niti temelja za nadu u završetak krize sigurnosti u području medija, prema priopćenju. Osim novinara koji su poginuli u ciljanim napadima u 2016. je njih 29 novinara poginulo u dvije zrakoplovne nesreće, u Kolumbiji i Rusiji čime je  svijet u 2016. ostao bez 122 novinara.

 

//
 

BALKAN PREDNJAČI U PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Na listi komparativnog pregleda pravnog okvira pristupa informacijama u 95 zemalja svijeta Hrvatska se nalazi na šestom mjestu, dok se na začelju ljestvice nalaze Austrija i Njemačka.

Rezultate je za European Centre for Press & Media Freedom komentirala novinarka Barbara Matejčić.

Iznenađuje li vas da je pravni okvir vaše zemlje koji se tiče pristupa informacijama jedan od najboljih u svijetu?

Uvijek me iznenadi kad Hrvatska bude među najboljima u bilo čemu osim u sportu, no u vezi Zakona o pristupu informacijama nisam bila iznenađena – to sam znala. Prije po prilici godinu dana je provedeno slično rangiranje europskih zemalja za FOI (Freedom Of Information) i Hrvatska je i tamo bila vrlo visoko. Ali, da budem iskrena, naša birokracija i sudstvo obično ne funkcioniraju tako dobro.

Osjećate li vi kao istraživačka novinarka tu otvorenost kao posljedicu tog Zakona? Ili su to samo lijepe riječi?

Taj je Zakon stvarno djelotvoran. Zahvaljujući njemu imamo pristup podacima koje prije nismo mogli dobiti. Novinari su ga počeli koristiti, a institucije su se naviknule na to. No ne bih mogla reći da je to podiglo opću transparentnost u društvu. Ako zatražite podatak, vjerojatno ćete ga dobiti, no javni sektor i dalje voli prikriti sve što može.

Postoji li efikasan mehanizam koji vam pomaže ako vam vlasti odbiju pristup informaciji?

Najefikasniji mehanizam je u takvom slučaju bivša profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Marija Musa, prvi prva povjerenica za informiranje (od 2013. kad je Zakon donesen nakon desetljeća lobiranja, javnih kampanja, istraživanja i javnih rasprava). Ako vam javno tijelo odbije dati informaciju ili je ne dobijete unutar propisanog roka (30 dana), možete podnijeti žalbu povjerenici za informiranje. Gospođa Musa je odličan pravni stručnjak i vjeruje u FOI kao u mehanizam prevencije korupcije više od ostalih dužnosnika. Ona koristi sve mogućnosti FOI-ja i donosi odluke u javnom interesu, te najveći broj zahtjeva dobije njenu podršku. Mislim da je kompetentan i odlučan povjerenik ključ uspješne implementacije zakona.

Je li taj Zakon kontroverzan? Ima li podršku stabilne vladajuće većine?

Zakon nije kontraverzan, no dvije su prepreke njegovoj implementaciji: Ured povjerenice za informiranje je premalen i njihov je budžet previše skroman. Nema dovoljno službenika koji bi se bavili mnogim žalbama, pa Ured nije efikasan koliko bi mogao. Jako su ograničeni u praćenju provedbe Zakona i educiranju javnih službenika, a to je jedan od zadataka Ureda. Vlast opravdava to mjerama štednje, ali ja mislim da je povjerenik za informiranje neželjeno dijete. Na sreću, vrlo uspješno unatoč preprekama.

 

//
 

MEDIA OBSERVATORY: JAVNI MEDIJI U REGIJI TROŠE JAVNI NOVAC I NE ODOLIJEVAJU POLITIČKOM PRITISKU

Regionalni pregled Media Observatory-a uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Srbiju i Mađarsku, koja ima vrlo složen sustav, neusporediv sa ostalim zemljama uključenima u pregled.

Generalni zaključak analize je da javni mediji u svim zemljama jugoistočne Europe troše velike svote javnog novca kroz pretplatu koja se sakuplja od domaćinstava ili kroz državni budžet, ali da su nadzorni mehanizmi njihovih programa i financiranja pretežno politički određeni, što otežava ispunjavanje njihove javne uloge.

Gotovo sva upravna tijela postavljaju parlamenti i unatoč formalnim zahtjevima za kvalifikacijama, njihovi su članovi uglavnom postavljani na temelju političke pripadnosti i suglasnosti sa strankama na vlasti, navodi se u izvještaju Media Observatory-a.

Većina država na koje se odnosi analiza prilagodila je zakone kako bi osigurala veću neovisnost javnih medija, no praktična primjena tih zakona pokazala se nemogućom zbog političkih pritisaka, zaključuje se u analizi. Komparativna analiza budžeta javnih medijskih servisa pokazuje da Mađarska troši najviše novca za javni servis, gotovo 300 milijuna eura godišnje, dok je Hrvatska na drugom mjestu sa izdvajanjima od 183 milijuna eura. Najmanji budžet za javni servis imaju Crna Gora sa manje od 13 milijuna eura i Albanija sa 17 milijuna eura godišnje, stoji u analizi.

 

//
 

OBAMA SMANJIO KAZNU ZVIŽDAČICI WIKILEAKSA CHELSEI MANNING

Chelsea Manning u kolovozu 2013. osuđena je na 35 godina zatvora jer je predala WikiLeaksu 700.000 tajnih dokumenata. U studenom 2016. Manning je molila američkog predsjednika Baracka Obame da smanji njezinu kaznu prije nego napusti Bijelu kuću i tada je rekla da ne traži pomilovanje.

"Jedinu olakšicu koju tražim je da izađem iz vojnog zatvora, nakon što sam provela 6 godina u izolaciji", rekla je Chelsea Manning za The New York Times. Manning, koja izdržava kaznu u vojnome zatvoru Fort Leavenworth u Kansasu, u ćeliji je štrajkala glađu i dva je puta pokušala počiniti samoubojstvo. Njezina kazna sada istječe 17. svibnja, objavila je Bijela kuća.

Manning je radila kao obavještajni analitičar u Bagdadu 2010. kada je predala WikiLeaksu tajne dokumente i izvješća s bojišnice, a materijal je sadržavao i videosnimke napada američkih helikoptera Apachea na osumnjičene pobunjenike u Iraku kojih su više desetaka ubijeni, uključujući dvoje djelatnika agencije Reuters. Njezin odvjetnik je tvrdio da dosuđena kazna daleko premašuje međunarodne zakonske norme.

 

//
 

SNOWDENU PRODULJEN AZIL U RUSIJI

Spas od kaznenog progona Snowden je pronašao u Rusiji, koja mu je danas produljila boravište za još nekoliko godina.U lipnju 2013. Snowden je predao Washington postu i Guardianu niz povjerljivih materijala o programima za praćenje, podsjeća Reuters. On je potom otišao u Hongkong, odakle je uskoro doputovao u Moskvu i boravio u tranzitnoj zoni moskovskog aerodroma. U kolovozu 2013. dobio je privremeni azil u Rusiji.

Osnivač Wikileaksa Julian Assange rekao je prošle godine da će se predati američkim vlastima ako Obama pomiluje Chelsea Manning. Osim za Manning, Obama je jučer smanjio zatvorske kazne za 209 pojedinaca i pomilovao 64 drugih osuđenika.

 

//
 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

MEDIA AGAINST HATE: U TIJEKU PRIJAVE ZA RADIONICE O MEDIJSKOJ PISMENOSTI

U sklopu projekta Media Against Hate, u 2017. godini održat će se tri međunarodne radionice o medijskoj pismenosti u Austriji, Poljskoj i Njemačkoj. Radionice su namijenjene novinarima, studentima novinarstva i trenerima, regulatornim medijskim tijelima, novinskim vijećima i udrugama civilnog društva.

Jedan od partnera u međunarodnom projektu Media Against Hate je Hrvatsko novinarsko društvo. Prijave se primaju do kraja ovog mjeseca.

Radionice su dio kampanje Media Against Hate koju je pokrenula Europska federacija novinara u suradnji sa Hrvatskim novinarskim društvom, ARTICLE 19, Media Diversity Institute, Cooperazione per lo Sviluppo dei Paesi Emergenti, Community Media Institute i Community Media Forum Europe. Cilj kampanje je zaustaviti govor mržnje i diskriminaciju u medijima.

Ciljevi treninga:

- Zajedničko učenje i suradnja, razmjena konkretnih najboljih rješenja ili praksi koje se mogu primijeniti u različitim zakonodavnim kontekstima i koje će biti efikasna prevencija diskriminatornog govora i govora mržnje, posebno u odnosu na novinare, izbjeglice i migrante

- Razvijanje priča iz drugačijeg kuta kroz višejezične programe ili kampanje da bi se zaobišli stereotipi i populizam te iznošenje kreativnih primjera iz malih sredina u širom kontekstu

- Rasprava o pitanjima specifičnim za Njemačku, Austriju i Poljsku zbog porasta neprijateljske atmosfere i govora mržnje uperenog protiv izbjeglica, migranata i žena

- Prikupljanje materijala i pozitivnih primjera iz prakse kako bi se mogao kreirati model online treninga

- Razmjena sadržaja treninga s drugim medijima, novinarskim studijima, organizacijama civilnog društva, diskriminiranim zajednicama u različitim regijama

- Reproduciranje rezultata radionice, posebno u društvenim medijima, zagovarajući ih preko mreže CMFE (Community Meida Forum Europe) i pozivajući njene članove da u svojim uredničkim tekstovima obrate pažnju na problem govora mržnje, aktivnosti radionica te na suradnju s odgovarajućim strukturama

Pretpostavka sudjelovanja u radionicama je mogućnost razmjene dobrih primjera i iskustava iz vaše zemlje koji se odnose na pitanje govora mržnje/diskriminacije i želja da se sadržaj i materijali s radionice prenesu putem vaših društvenih mreža, treninga i medija.

Prva radionica će biti održana u Beču, 3. i 4 travnja 2017.

Na radionici će biti predstavljeni primjeri iz prakse te drugačiji angažman čitatelja, gledatelja i publike. Radionica će pokušati pronaći alate i strategije za jačanje interakcije zajednice i publike na online forumima te raspravu bez atmosfere govora mržnje.

Rokove i uvjete natječaja možete pročitati ovdje.

Prijave se primaju do 31. siječnja 2017.

 

//
 

U TIJEKU PRIJAVE NA NATJEČAJ "MEDIJI PROTIV MRŽNJE"

Projekt Media Against Hate, kojeg je pokrenula Europska federacija novinara u suradnji sa Hrvatskim novinarskim društvom i još pet stručnih udruga, poziva novinare, suradnike društvenih i studentskih medija iz Europe da se prijave na video natječaj i zabilježe kako njihov svakodnevni posao pomaže u borbi protiv diskriminacije i govora mržnje.

Natječaj je dio kampanje Media Against Hate koju je pokrenula Europska federacija novinara u suradnji sa Hrvatskim novinarskim društvom, ARTICLE 19, Media Diversity Institute, Cooperazione per lo Sviluppo dei Paesi Emergenti, Community Media Institute i Community Media Forum Europe. Cilj kampanje je zaustaviti govor mržnje i diskriminaciju u medijima.

Kako se prijaviti:

Da biste se prijavili, morate biti državljanin zemlje članice EU, Islanda ili Lichtensteina.

1. Registrirajte se ovdje do 15. siječnja 2017.

2. Dobit ćete link na DropBox, gdje možete prenijeti svoj video do 15. veljače 2017.

3. Pošaljite video (dug minimalno 1 minutu, maksimalno 2 minute) koji ilustrira kako mediji i novinari mogu imati ulogu u suprotstavljanju govoru mržnje i negativnim stereotipovima.

Video može biti na bilo kom jeziku, no mora biti titlan na engleskom. Možete odabrati bilo koji format koji se može prikazati na You Tubeu optimiziran za streaming (MOV, MPEG4, MP4, AVI, WMV, MPEGPS, FLV, 3GPP or WebM).

Žiri će se sastojati od predstavnika civilnog društva.

Nagrada:

Autori pet najboljih videoradova bit će pozvani na radionicu Mediji protiv mržnje 2017 i na konferenciju u ožujku 2018. – gdje će upoznati žiri koji ih je odabrao. O terminu i lokaciji događaja bit će pravovremeno obaviješteni. Odabrani videoradovi bit će dostupni na web stranici Media against Hate.

Poslovi

Stručni suradnik za pripremu i emitiranje vijesti (m/ž) - HRVATSKI RADIO VALPOVŠTINA d.o.o.

TV prezenteri - voditelji (m/ž) - Nakit TV Shop d.o.o.

Novinarske stipendije u 2017.

U tijeku su prijave za neke od najprestižnijih novinarskih stipendija u svijetu.

Reuters Journalism Fellowship Program (rok: 31. siječnja 2017.)

Iskusni novinari mogu na Oxfordu provesti tri do šest mjeseci na istraživačkom poslu uz pomoć ove stipendije Reutersovog instituta za studij novinarstva. Stipendisti će napisati studijski rad na temu koju sami izaberu dok se na Oxfordu budu upoznavali sa studijskim, kulturnim i društvenim životom. Posebno su zanimljivi projekti o novinarstvu i demokraciji, poslovnom novinarstvu, novinarskoj praksi i medijskim politikama. Više informacija možete pronaći ovdje.

Joan Shorenstein Center Fellowship na Harvardu (rok: 1. veljače 2017.)

Harvard University's Kennedy School of Government je domaćin stipendista Joan Shorenstein Centra. Program nudi novinarima razmjenu iskustava, proširenje znanja i istraživanje javih politika i politike uopće. Stipendisti provode jedan semestar na Harvardu tijekom kojeg dobivaju stipendiju od 30.000 dolara. Više informacija možete pronaći ovdje.

The Fellowship in Global Journalism (rok: 1. veljače 2017.)

Kao stipendisti Munk School of Global Affairs novinari koji se bave bilo kojim područjem mogu objavljivati u najboljim medijima u svijetu pod vodstvom vodećih novinarskih imena. Stipendija pokriva 10.000 kanadskih dolara od 26.000 koliko iznosi školarina, a stipendisti nakon završetka programa još dvije godine imaju pravo na besplatno online mentorstvo. Više informacija možete pronaći ovdje.

Reynolds Journalism Institute fellowship (rok: 1. veljače 2017.)

Novinari i drugi profesionalci koji rade u medijima mogu se javiti za stipendiju Donald W. Reynolds Journalism Instituta (RJI) u Columbija, Missouri. Ovogodišnji program je okrenut projektima rješavanja problema koje izazivaju filtrirane i lažne vijesti, nepovjerenje u medije i ostalo. Stipendistima je osigurano 10.000 dolara mjesečno te 10.000 dolara za smještaj. Više informacija možete pronaći ovdje.

Spencer Fellowship for Education Journalism (rok: 1. veljače 2017.)

Spencer Fellowship for Education Journalism, stipendija koju nudi studij na Columbia’s Graduate School of Journalism, omogućuje novinarima i istraživačima da provedu godinu dana na istraživanju na Sveučilištu Columbija. Istraživanje se odnosi na dugoročni projekt uvida u američki sustav obrazovanja. Stipendija iznosi 75.000 dolara. Više informacija možete pronaći ovdje.

Knight-Bagehot Fellowships (rok: 15. veljače 2017.)

Stipendija Knight-Bagehot za novinarstvo koje se bavi ekonomijom i biznisom će omogućiti bolje razumijevanje funkcioniranja biznisa, ekonomije i financijskog sektora nakon godinu dana provedene na Sveučilištu Columbija u New Yorku. Stipendisti će pohađati besplatne tečajeve na Columbia's graduate schools of journalism, business, law and international affairs te seminare, brifinge i provesti neko vrijeme u medijskim i financijskim institucijama u New Yorku. Više informacija možete pronaći ovdje.

Stipendija World Press Instituta (rok: 15. veljače 2017.)

Za ovu se stipendiju mogu javiti novinari izvan SAD-a i tako proširiti svoja znanja o američkim medijima i novinarstvu. Stipendisti World Press Instituta će imati priliku raditi u redakcijama širom SAD-a, izvještavati o društvenim pitanjima i vidjeti kako američki mediji pokrivaju to područje. Više informacija možete pronaći ovdje.

Knight Science Journalism Fellowships na MIT-u (rok: 28. veljače 2017.)

Ovu stipendiju mogu zatražiti novinari koji se bave znanošću. Program traje devet mjeseci, tj. dva semestra i odvija se na MIT-u, a cilj mu je potaknuti živo, točno i neovisno pisanje o znanosti i tehnologiji. Stipendisti će sudjelovati na seminarima, radionicama, savladati funkcioniranje digitalnih medija, odlaziti na praksu i slično. Stipendija iznosi 70.000 dolara uz još neke prednosti. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nagrada za Data Journalism (rok: 7. travnja 2017.)

Nagradu za Data Journalism organizira Svjetska mreža urednika (Global Editors Network). Nagrada iznosi 1801 dolar i ove se godine dodjeljuje na svečanosti u Beču. Dosadašnji su dobitnici BuzzFeed, Quartz, The New York Times, The Guardian, ProPublica i La Nación te manji izdavači kao Ojo Publico, Civio Foundation i Convoca. Više informacija možete pronaći ovdje.

 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved