Info > Newsletter

HND Newsletter 30 / Srpanj 2016

 

HND-SNH Info - Newsletter 30

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 30
Srpanj 2016.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- MIKLEUŠEVIĆ-PAVIĆ: "HRT SE PRETVARA U TAOCA GRUPE LJUDI U V.D. MANDATU“
- HRVATSKA POZVANA DA UNAPRIJEDI NEOVISNOST HRT-A i VEM-A
- PROSVJED ZA SLOBODU TREĆIMA
- OBJAVITI IME MINISTRA KULTURE PRIJE IZBORA
- SPRIJEČITI URUŠAVANJE MEDIJSKIH I DEMOKRATSKIH STANDARDA
- GONG: POLITIKA JEDNOUMLJA I DALJE IMA MEDIJSKU PODRŠKU
- HND OSUĐUJE NAMJERU „TEHNIČKE“ VLADE RH DA PRODULJI V.D.MANDAT VODSTVU HRT-a
- U POKUŠAJU DRŽAVNOG UDARA U TURSKOJ UBIJEN NOVINAR
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

MIKLEUŠEVIĆ-PAVIĆ: "HRT SE PRETVARA U TAOCA GRUPE LJUDI U V.D. MANDATU“

Mikleušević je ponovila i da je u kratkotrajnom mandatu nove uprave HRT-a smijenjeno oko 70 novinara, urednika, snimatelja i rukovoditelja te da, prema njezinim riječima, te smjene nisu profesionalno obrazložene. Istaknula je i kako se, bez obzira na pokušaje, zatraženi dijalog s upravom HRT-a o programu i smjenama dosad još nije dogodio. Navela je i primjer nedavne smjene v. d. ravnatelja programa Joze Barišića koja je obrazložena "problemom u komunikaciji i neispunjavanjem programskih obaveza", da bi nakon smjene s tim obrazloženjem Barišić bio imenovan na mjesto pomoćnika ravnateljice za televizijsku produkciju.

Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i donedavni suradnik na Trećem programu HTV-a Tvrtko Jakovina ocijenio je da se smjene na HRT-u odvijaju u sklopu povijesnog revizionizma kojim se namjerava "očistiti situacija i kreirati podloga za drugačije, totalitarno društvo". Član Programskog vijeća HRT-a Saša Milošević istaknuo je da Vijeće nema nikakav utjecaj na program i odluke uprave javne radiotelevizije, a založio se za stručnu raspravu i pripremu promjena zakonskog okvira kojima bi se promijenila uloga Programskog vijeća, ali i onemogućili "veliki lomovi i iznenadni rezovi" u radu i programu javnog servisa.

Novinar i donedavni suradnik na Trećem programu Hrvatskog radija Boris Postnikov kazao je kako su "smjene i devastacija programa" HRT-a "pokušaji desničarske kulturne politike za promjenu društvene paradigme", ali i da su nakon najnovijih poteza uprave HRT-a zaposlenici tog javnog servisa "prestrašeni i više nisu sigurni za svoja radna mjesta". Giga Gračan, nekadašnja urednica na Trećem programu Hrvatskog radija i dobitnica HND-ove nagrade za životno djelo "Otokar Keršovani", istaknula je da su posljednje smjene i ukidanja emisija na trećem radijskom programu HRT-a "žalosne, groteskne i uvredljive" te je postavila pitanje na temelju kojih akata i ovlasti to provode sadašnji "šefovi i šefići" na HRT-u. Na tribinu u organizaciji HND-a bili su pozvani i vršitelj dužnosti ravnatelja programa HRT-a Dražen Miočić i Nevenka Dujmović, vršiteljica dužnosti glavne urednice Trećeg programa Hrvatskog radija, ali se nisu odazvali ispričavši se poslovnim obavezama.

NO HRT-a za privremnog upravitelja

Istodobno Nadzorni odbor (NO) Hrvatske radiotelevizije (HRT) donio je odluku o pokretanju postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu radi postavljanja privremenog upravitelja HRT-a, nakon što sadašnjem vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja Siniši Kovačiću istekne šestomjesečni mandat. Predsjednik NO-a Šenol Selimović priopćio je da je održana elektronička sjednica na kojoj je, među ostalim, odlučeno o "pokretanju postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu radi postavljanja privremenog upravitelja HRT-a, nakon što vršitelju dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a istekne mandat na koji je imenovan Odlukom Hrvatskoga sabora od 4. ožujka 2016. godine". Selimović je ustvrdio da je, nakon isteka Kovačićeva šestomjsečnog mandata početkom rujna, jedina zakonska mogućnost postavljanje privremenog upravitelja koji će voditi poslovanje do imenovanja novog glavnog ravnatelja temeljem javnog natječaja, odnosno kada se konstituira novi saziv Hrvatskoga sabora. No, na Vladinoj web stranici e-Savjetovanja objavljen je prijedlog kojim tehnička Vlada uredbom sa zakonskom snagom želi izmijeniti odredbu Zakona o HRT-u tako da se mandat vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja produlji sa šest mjeseci na godinu dana.

NO HRT-a je na sjednici odlučio i o poništenju javnog natječaja za imenovanje glavnog ravnatelja HRT-a, objavljenog u Narodnim novinama 21. lipnja 2016. Usvojio je i Godišnje izvješće o radu NO-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. NO je odlučio i o smjernicama koje su dane Ravnateljstvu HRT-a temeljem preporuka Revizorskog odbora HRT-a i istaknutih pitanja navedenih u Godišnjem financijskom izvješću i Izvješću neovisnog revizora za 2015. s" ciljem postizanja pozitivnih poslovnih rezultata u 2016. i otklanjanja uočenih poslovnih rizika", stoji u priopćenju NO HRT-a.

 

//
 

HRVATSKA POZVANA DA UNAPRIJEDI NEOVISNOST HRT-A i VEM-A

Nakon sastanka s Mirjanom Rakić, predsjednicom Vijeća za elektroničke medije (VEM), članovi Delegacije izražavaju zabrinutost zbog propusta Vlade da javno stane iza gospođe Rakić u vezi s protestom u kojem su sudionici – među njima i potpredsjednik Sabora – izvikivali poruke pune mržnje i koristili simbole koji aludiraju na etničko porijeklo gospođe Rakić. Protest je izazvan odlukom VEM-a da oduzme koncesiju na tri dana jednom elektroničkom izdavaču upravo zbog kršenja pravila o govoru mržnje. Mirjana Rakić je dala ostavku, koju Sabor zasad nije prihvatio.

Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

HRT ODBACUJE NAVODE DA SE NA TREĆEM PROGRAMU PROVODE ČISTKE

Programsko vodstvo HRT-a, stoji u priopćenju, posebno ističe da radijska novinarka Ljubica Letinić, koja se u dijelu medija dovodi u vezu sa spomenutim tezama, i dalje radi svoj novinarski posao u Dokumentarnoj produkciji Hrvatske radiotelevizije.  Navodi se i da je ona od 1. lipnja ove godine, "kao jedina radijska novinarka Dokumentarne produkcije Hrvatske radiotelevizije" uključena u realizaciju dviju serija, Hrvatska moj izbor i Otkrivamo Hrvatsku, koji se za jesensku programsku shemu proizvode za tri programske platforme – Četvrti program Hrvatske televizije, međunarodni radijski program HRT – Glas Hrvatske i mrežne stranice Hrvatske radiotelevizije.

"Zbog angažiranosti je kolegice Letinić na navedenim projektima vršiteljica dužnosti glavne urednice Trećega programa Hrvatskoga radija Nevenka Dujmović dvije dokumentarne radijske emisije ponudila dugogodišnjemu radijskom i televizijskom novinaru Zdravku Fučeku", ističe se u priopćenju.  "Hrvatska radiotelevizija ovim putem ističe kako nitko od stalnih zaposlenika nije dobio otkaz te kako najveći dio honorarnih suradnika nastavlja najesen suradnju u programu", dodaje se.

 

//
 

PROSVJED ZA SLOBODU TREĆIMA

Prosvjed je bio osmišljen kao javna radio emisija koja se uživo prenosila na Radio Studentu, Radiju 808, te televiziji N1. U eteru prosvjedne emisije izmjenjivali su se brojni gosti, glazba i poruke podrške pristigle od brojnih osoba iz javnog i kulturnog života, ali i radio dokumentarista iz cijelog svijeta, prenosi H-alter. Ante Perković i Barbara Matejčić vodili su diskusije s Leonidom Kovač, Borisom Postnikovim, Sanjom Kovačević, Tvrtkom Jakovinom, Tomislavom Reškovacem i Ivicom Đikićem o stanju u medijima i političkoj situaciji.

"Mediji, kultura, sloboda govora i stvaranja ne smiju ovisiti o rezultatima bilo kojih izbora. To moraju biti vrijednosti koje nikakvi izbori ili referendumi ne smiju dovoditi u pitanje", rekao je pisac i novinar Ivica Đikić. Povjesničar i publicist Tvrtko Jakovina, jedan od urednika kojemu je nedavno ukinuta emisija, smatra da je cilj bivše vlade bio promijeniti paradigmu, što će imati određene posljedice. "To je jedino što ćemo imati nakon šest mjeseci, očišćenu televiziju i zadiranje u obrazovanje, a oporavak će biti dug i nikada potpun", dodao je.

Tomislav Reškovac, profesor filozofije i bivši član ekspertne skupine za provođenje kurikularne reforme, smatra pozitivnim što postoje „pristojni ljudi koji žele živjeti u pristojnom društvu", što se pokazalo na prosvjedu za kurikularnu reformu. Povjesničarka umjetnosti Leonida Kovač ocijenila je posljednje događaje "devastacijom hrvatske kulture i brutalnim nasrtajem na najviše kulturne vrijednosti koje Hrvatska ima". "Umjesto da ga u skladu s Ustavom RH zaštiti, ova je vlada Treći program Hrvatskog radija krenula uništiti", naglasila je.

Novinar Boris Postnikov vjeruje da se "nakon što se ispušu pokušaji nametanja desničarske kulturne politike" ponovno mogu raditi kvalitetni programi, a dobrim primjerom da je "moguće napraviti nemoguće" smatra pokretanje Trećeg programa HTV-a. "Kulturni televizijski program koji je išao protiv komercijalizacije pokrenut je u jeku ekonomske krize, tako da to nije zona utopije, postoje ljudi koji maju dovoljno snage da tako nešto naprave", napomenuo je. Prosvjednom je akcijom poručeno i kako publika trećih programa neće odustati sve dok se na javni medijski servis ne vrate profesionalni autori i novinari koji su kreirali "kvalitetne i važne programe".

Podsjećamo, iz etera su uklonjene sve emisije Ljubice Letinić, Borisa Postnikova, Ivice Prtenjače, Katarine Luketić i Hajrudina Hromadžića. Riječ je o iznimno kvalitetnim emisijama, a osobe koje su ih uređivale i vodile na maknute su i marginalizirane, otpuštene ili im je bez suvislog pojašnjenja otkazana daljnja suradnja, naglasili su iz inicijative.

 

//
 

OBJAVITI IME MINISTRA KULTURE PRIJE IZBORA

"Evidentno je kako su se u proteklom razdoblju pokušavali, a dijelom i uspjeli, srušiti standardi koje su lijeve i desne administracije gradile desetljećima", rekla je Urša Raukar u utorak na konferenciji za novinare.

"Bilo je potpuno jasno da je Hasanbegović postavljen direktno od Tomislava Karamarka, s jasnom namjerom da se ideološki podjarmi važno područje kulture", ustvrdila je Raukar, dodavši kako je je ministar nastojao pod svoju direktnu kontrolu staviti sve institucije koje je osnovao Sabor, a imale su zakonom određenu autonomiju ili, kada to nije mogao, uništiti ih bez obzira na posljedice.

Brojni grijesi i propusti

Raukar je podsjetila na neke od, kako je rekla, za Kulturnjake "velikih grijeha" ministra kojemu zamjeraju, među ostalim, ukidanje Povjerenstva za neprofitne medije, što je dva puta vraćao natječaj za izbor Upravnog odbora Zaklade Kultura nova, imenovanje Ane Lederer svojom zamjenicom, za koju je Revizija utvrdila, napomenula je, brojne nepravilnosti dok je bila intendantica HNK. Nedopustivim smatraju i ministrov udar na HRT, smjenu sedamdesetak urednika i aktualne čistke na Trećem programu Hrvatskoga radija, onemogućavanje neprofitnim medijima pristup EU programu Mediji zajednice, smjenu predstavnice Hrvatske u Eurimagesu Sanje Ravlić prije isteka mandata, te zapošljavanje bez natječaja u Ministarstvu što je, kaže Raukar, sada pod istragama.

"Takav blitzkrieg na hrvatsku kulturu nije zabilježen u 26 godina hrvatske samostalnosti", ocijenila je Raukar. "Kultura, obrazovanje i znanost temelj su bez kojega nema razvoja, to nije trošak nego višestruko ulaganje, treba prekinuti s lažima i floskulama da je kultura trošak", istaknula je. Po njezinim riječima, odlaskom ministra Hasanbegovića Kulturnjaci, koji su dosad prikupili više od 4800 potpisa, neće završiti svoje djelovanje, pomno će pratiti sva događanja oko kulture u programima i istupima političkih stranaka, no svog kandidata za ministra kulture nemaju. Kultura ne smije biti samo formalni dio izborne kampanje

Donijeti nacionalnu kulturnu strategiju

"Inzistiramo da kultura bude dio predizbornih programa, a ne kao do sada samo formalni dio kampanje", istaknula je Sabina Sabolović, pročitavši zahtjeve Kulturnjaka za buduće smjernice razvoja kulture. Traže donošenje nacionalne kulturne strategije putem javno otvorenog procesa, porast izdvajanja za kulturu sa sramotnih 0,48 na jedan posto, omogućavanje neometanog rada svih institucija, nezavisnih organizacija i pojedinaca, poštivanje neovisnosti medija, potporu civilnom društvu, poštivanje Ustava kada su u pitanju nacionalne manjine, da javne rasprave nisu samo formalno zadovoljene zakonskih odredbi te da se kulturna politika temelji na suradnji s različitim dionicima. Kulturnjaci traže i hitno obustavljanje svih izmjena zakona i drugih propisa te izbora i natječaja za rukovodeće i druge važne pozicije, a osobito za članove kulturnih vijeća. "Tehnički ministar Zlatko Hasanbegović i dalje izabire članove vijeća jer mu je jasno da će to biti promijenjeno, a samo kako bi imao prostor za buduće napade zbog čistki. To se ne radi budućem ministru, takav postupak je izrazito politički nekorektan i građanski nepristojan", naglasila je Raukar.

Goran Sergej Pristaš smatra paradoksalnim da netko tko priznaje samo ono što je nastalo od 1990. ukida isključivo institucije koje su nastale u demokratskim procesima od devedesetih do danas, odnosno otkad je Hrvatska samostalna. S ciljem sanacije nastale štete Kulturnjaci od nove vlade traže dopune Zakona o kulturnim vijećima, vraćanje 14,5 posto izdvajanja iz dobiti Hrvatske lutrije za razvoj civilnog društva, ponovnu uspostavu Povjerenstva za neprofitne medije, prestanak pritiska na Agenciju za elektroničke medije, neovisnost HRT-a, osobito trećih programa, ponovno financiranje časopisa koji iskazuju pluralnost društva, prestanak pritisaka na HAVC, razrješenje novih članova Upravnog odbora Kulture nove s obzirom na nepoštivanje zakona pri njihovu izboru.

Ključnim problemom hrvatske kulture Naima Balić smatra miješanje politike u to područje, što rezultira ukidanjem dobrih projekata poput Zaklade Hrvatska kuća ili Ruksak pun kulture. "Za kulturu je jako važno postići tzv. 3D ciljeve - deideologizaciju, decentralizaciju i demokratizaciju, no još se ništa na tom području nije promijenilo", napomenula je.

 

//
 

SPRIJEČITI URUŠAVANJE MEDIJSKIH I DEMOKRATSKIH STANDARDA

Osim dovršenja medijske strategije, zatraženo je javno financiranje neprofitnih medija putem institucionalnih potpora u transparentnom natječajnom postupku, na temelju izdvajanja 2,5 posto ukupnih lutrijskih godišnjih sredstava Hrvatske lutrije i to na samostalnoj poziciji - "neprofitni mediji".

Zatraženo je povećanje postotka financiranja neprofitnih medija putem Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija na čak 20 posto, zatim hitna provedba programa "Mediji zajednice" te poticanje stvaranja javnih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Zahtjeva se hitno donošenje odluke o dodjeljivanju dijela raspoloživih radijskih i televizijskih frekvencija za neprofitne nakladnike, ali i dodatno kapacitiranje stručnih službi u Ministarstvu kulture za medije i medijsku politiku. Predloženo je osnivanje jedinstvenog javnog Fonda za medije s različitim linijama državne potpore kojim bi se "financirali mediji i novinarstvo u onom svojem dijelu u kojem zadovoljavaju javni interes".

Brana od cenzure

Na tematskoj raspravi posvećenoj sagledavanju mogućnosti za stabilizaciju i razvoj neprofitnih medija u Hrvatskoj sudjelovali su Sandra Bartolović, novinarka Forum.tm-a, Davorka Blažević, glavna urednica Tris-portala Šibenik, SDP-ovi Peđa Grbin i Milan Živković, potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac i HNS-ov Goran Beus Richembergh. Iako najavljen, predstavnik HDZ-a Jasen Mesić nije se pojavio kao govornik na raspravi. U uvodnom izlaganju, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič, podsjetila je na sve napade na medijski sustav od formiranja Oreškovićeve vlade. „Ukinuti su svi mehanizmi financiranja neprofitnih medija u ovoj godini i zato smo pozvali političare koji se bave medijskom politikom kako bi im postavili pitanje što će biti s medijskom strategijom koju smo godinama čekali. Neprofitni i nezavisni mediji predstavljaju branu od cenzure, konkretan odgovor na cenzuru u medijima“, navela je Teršelič.

Jelena Berković iz GONG-a istaknula je kako Hrvatska posljednjih mjeseci ima defektnu demokraciju, dok onu kvalitetnu kakvu želimo ne možemo imati ako mediji nisu odgovorni i profesionalni i ako novinarstvo nije tretirano kao javno dobro. „Desant na medije imat će dugoročne posljedice, no ova je kriza ujedno i prilika za bolje osvješćivanje potrebe za nezavisnim medijima i osnaživanja novinarske profesije“, rekla je Berković te naglasila da će se pomno pratiti obećanja i izjave političara. „Vlast do sada nije pomagala medijima i novinarima da budu neovisni. Bivša vlast se trudila kontrolirati medije, a nova vlast je to zloupotrijebila na radikalan način“, istaknuo je predsjednik HND-a Saša Leković. „O medijima se u posljednjoj kampanji malo govorilo. Most je imao program koji je kompilirao prepisivanjem od HND-a i drugih nevladinih organizacija i s kojim smo se mi načelno mogli čak i složiti, ali izborom Zlatka Hasanbegovića kao resornog ministra dokazali su kako je taj program bila samo farsa“, dodao je.

Transparantnost vlasništva medija

HND ima svoj popis zahtjeva koji će biti uručen novoj vladi, kazao je Leković i podsjetio da je podrška njihovim zahtjevima stigla iz svih relevantnih međunarodnih organizacija: „Hrvatsku je nedavno posjetila delegacija kakva do sada nije bila niti u jednoj europskoj zemlji, čak ni u Mađarskoj i Poljskoj. Delegacija je snimila medijsku situaciju i uskoro bi trebala objaviti svoj izvještaj“.

Zahtjevi HND-a su javnost i transparentnost vlasništva medija, zaštita od koncentracije vlasništva medija, redakcijski statuti i mehanizmi koji će osigurati provedbu statuta, kolektivni ugovor na nacionalnoj razini, brisanje klevete, uvrede i sramoćenja iz Kaznenog zakona, hitne izmjene zakona o HRT-u, izmjene Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima, mjesečna tematska sjednica o medijima u Saboru, mjesečne konferencije Vlade, ponovno osnivanje Vijeća za medije i osnivanje drugog samoregulatornog tijela za medije. Davorka Blažević s portala Tris.com, obrazlažući motive osnivanja neprofitnih medija, rekla je kako je od 2008. više od tisuću novinara ostalo bez posla i to redom onih koji su zaslužili da budu nagrađeni za svoj rad. „Odlučili smo poduzeti nešto kako bi nastavili raditi no što je naša izvorna zadaća, da objektivno informiramo svjesni kako i naša objektivnost može biti predmetom preispitivanja, ali s iskrenom namjerom da budemo nepristrani i odgovorni prema javnosti – i zato nas nitko ne može kupiti“.

Blažević je komentirala izostanak predstavnika HDZ-a na raspravi i pozvala NGO sektor da nastavi upirati dok se ne postigne sustavno rješenje: „To što nitko iz aktualne, sada tehničke vlasti nije došao ovamo govori o njihovoj percepciji neprofitnih medija. Osnovni je zadatak Hasanbegovića bio da utiša glas neprofitnih medija i romantično bi sada bilo nadati se da će ta ista garnitura sada biti tu s nama raspravljati o sustavnim rješenjima“.

 

//
 

OTVORENO PISMO HRVATSKOG DRUŠTVA PISACA VODSTVU HRT-a

Otvoreno pismo HPD-a prenosimo u cjelosti: Ovim pismom želimo iskazati duboko nezadovoljstvo zbog aktualnih događaja na Trećem programu Hrvatskoga radija i Trećem programu Hrvatske televizije, ukidanja uspješnih i kvalitetnih programa i emisija, otkazivanja suradnje nizu uglednih autora/ica – od kojih su mnogi i članovi/ce našega društva – te drastičnoj transformaciji programa HRT-a koju provodite.

Naime, smatramo da su po svim pokazateljima na HRT-a na djelu politički, ideološki i svjetonazorski motivirane promjene koje se ne mogu pravdati niti financijskim, niti vrijednosnim, niti drugim relevantnim kriterijima. Da je tomu tako pokazuje najnoviji slučaj ukidanja dviju emisija Ljubice Letinić „Skrivena strana dana“ i „Audio.doc“, stalne zaposlenice HRT-a koja je vašoj kući ove godine donijela i nagradu Hrvatskoga novinarskog društva za najbolje radijsko novinarstvo. Navedene dokumentarne radijske emisije primjeri su iznimne kvalitete kao i radijske forme koja je u izumiranju i koju biste vi, kao odgovorne osobe javnoga i nekomercijalnog servisa, trebali podupirati, a ne uništavati.

Uz to, ukinuli ste kulturno-mozaičnu emisiju „Jutro na Trećem“ koja je najslušanija emisija na Trećem programu HR-a te otkazali suradnju Ivici Prtenjači, jednom od najupućenijih i najomiljenijih radijskih voditelja i urednika uopće koji je „proizvodio“ više od 300 minuta programa tjedno. U novoj, ideološki očišćenoj jesenskoj shemi, također, niste našli mjesta niti za emisije „Lica okolice“ Dinka Telećana i „Pojmovnik postjugoslavenske književnosti“ Borisa Postnikova koje su prepoznatljive po visokoj kvaliteti i relevantnosti priloga te po otvaranju skučenoga kulturnog obzorja, čime su također stekle vjernu i nemalu publiku i izvan granica Hrvatske. Otkazali ste, uz ostalo, i suradnju nizu uglednih autora/ica, npr. Hajrudinu Hromadžiću, Katarini Luketić i Srđanu Sandiću, a mnogi suradnici/e, urednici/e i autori/ce – ujedno i članovi/ce našega društva – svjedoče i o neprofesionalnim uvjetima rada, ignoriranju kompetencija, kao i različitim pritiscima, nesuvislim kritikama i cenzuri kojima su izloženi od strane novog uredništva i vodstva HRT-a posljednjih mjeseci. Svjedoče i o tome da se programi na kojima rade ukidaju direktivom upućenom preko treće strane, bez ikakve izravne prethodne komunikacije s urednicima navedenih emisija o njihovom sadržaju i o tome što bi u njima eventualno bilo sporno.

Uz „čistke“, nagrađivanje podobnosti i kažnjavanje stručnosti te programsko srozavanje na Trećem radijskom programu, vaši su se potezi vrlo negativno odrazili i na Treći televizijski program. Na primjer, skinuli ste s programa emisiju „Treća povijest“ Tvrtka Jakovine i Daria Špelića, koja je bila izvanredan primjer medijske obrade znanstvenog sadržaja i koja je dobila nagradu za popularizaciju znanosti u medijima. Posebno smo zabrinuti zbog najavljenog ukidanja emisije „Prekid programa zbog čitanja“, koja je, nakon previše godina ignorancije, arhivirala suvremenu književnost i njezine autore, a kojih je, ne samo iz našeg društva, ostalo puno nesnimljenih. Zbog skromnog budžeta emisije, ionako uglavnom nisu snimljeni autori koji žive izvan Zagreba, što smatramo politikom koja ne pridonosi ravnopravnosti i jedinstvenosti nacionalne književnosti i koju je lako bilo moguće ispraviti.

Ukratko, umjesto da ste preuzimanjem rukovodećih i uredničkih funkcija na HRT-u težili daljnjem tematsko-diskurzivnom širenju,vi ste odgovorni za ideološko-političko sužavanje, marginalizaciju kulturnih sadržaja, ušutkavanje neovisnih, kritičkih glasova te drastičan pad kvalitete radijskih i televizijskih programa. Umjesto da ste težili daljnjem jačanju intelektualnih kapaciteta i okupljanju najkvalitetnijih i najprepoznatljivijih autora/ica, vi ste uveli antiintelektualizam, profesionalnu osrednjost i kadroviranje po političkoj i svjetonazorskoj podobnosti. Ako je istinita McLuhanova tvrdnja da je "radio bubanj plemena", čini se da mi od nedavno prečesto slušamo i kakofoniju, i falšne ritmove, i neuke bubnjare, i odveć buke bez pokrića. Ne zaboravite, mediji nam oblikuju govor, mediji iskorištavaju govor u ideološke svrhe i propagandne ciljeve. Radio je medij govora, pisanje za govorenje je vještina koliko spontana, toliko i naučena; kao i standardni jezik i standardni se govor mora naučiti. A danas eterom buče glasovi koji o tome pojma nemaju.

Na kraju, iskazujemo i svoju zapanjenost autokratskim načinom na koji donosite i provodite svoje odluke, ne nalazeći čak za shodno niti da javno odgovorite na upite novinara i drugih relevantnih aktera na pitanja što se to događa na HRT-u. Takvo ignoriranje javnosti i nepoštivanje javnoga dijaloga sasvim je nedopustivo kada je u pitanju javni medijski servis koji se financira novcem poreznih obveznika, koji ima svoju propisanu javnu ulogu i koji bi morao u svome programu i upravljanju voditi itekako računa da osigura pluralnost, dijalogičnost i otvorenost.

Upravo su ljudi koji su članovi kulturnih udruga i ostali kulturnjaci konzumenti i radijskog i televizijskog trećeg programa, a sada, kad ste posve promijenili te programe, izgubili su i publiku. Za koga se onda rade novi programi? Postoje istraživanja o tome tko sluša (usprkos malom dometu odašiljača) Treći program radija: visoko-obrazovani i intelektualci. Kada sada nastupi bojkot publike prema tim programima, koje je opravdanje za potrošeni porezni novac? Desetljećima se Treći program radija temeljio na sadržaju za ciljanu i vjernu publiku – zbog nje i opstajao.

Kao pisci, autori/ice, suradnici/e te slušatelji/e i gledatelji/e programa HRT-a, nadamo se da razmjeri vaše devastacije javnog medijskog prostora neće biti toliki da se ne bi mogli, s nekim novim kompetentnim, konstruktivnim i manje ostrašćenim vodstvom koje će kriterije struke staviti ispred kriterija politike, u budućnosti ispraviti. Također, i dalje očekujemo da se javno izjasnite o motivima i ciljevima ovakve, antikulturne i antisuvremene, uredničke politike.

U Zagrebu, 6. srpnja 2016.

 

//
 

HRT NA PARAOLIMPIJSKE IGRE ŠALJE SAMO NOVINARA I SNIMATELJA

Odbacili su tvrdnju iz dopisa pravobraniteljice za osobe s invaliditetom da se HRT-ova odluka o samo jednom novinaru i snimatelju "čini zapravo diskriminirajućom u odnosu na praćenje sportaša bez invaliditeta'. "Hrvatska radiotelevizija poštuje i uvažava stavove Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ali njezino programsko vodstvo smatra da se u ovomu slučaju ne radi o diskriminaciji jer će ovogodišnje Paraolimpijske igre HRT pratiti na dosad najsveobuhvatniji način i po broju sati i po broju programskih sadržaja", ističe se u odgovoru javne radiotelevizije Hini.

Navodi se i kako HRT, osim prijenosa svečanosti otvaranja Paraolimpijskih igara, priprema posebnu emisiju u kojoj će predstaviti sve hrvatske sportaše koji će sudjelovati na Paraolimpijskim igrama, te kako će "omogućiti praćenje prijenosa svih završnih natjecanja na kojima hrvatski sportaši imaju šansu za osvajanje medalja". S HRT-a poručuju i kako u ovom projektu kao javni medijski servis obavljaju svoju djelatnost i ostvaruju programske aktivnosti i sadržaje u skladu sa Zakonom o HRT-u i u skladu s Ugovorom s Vladom RH.

Odgovor HRT-a uslijedio je nakon prošlotjednog dopisa Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ali i nedavne "požurnice" Hrvatskog paraolimpijskog odbora HRT-u u kojoj se, između ostaloga, navodi i da bi "mogućim nedovoljnim informiranjem hrvatske sportske javnosti s Paraolimpijskih igara došlo do kršenja Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Zakona o HRT-u." U tim dopisima od vodstva javne radiotelevizije tražilo se i da HRT izravno prenosi sva polufinala i finalna natjecanja u kojima će nastupiti naši paraolimpijci, ali nakon prvotnog odgovora HRT-a o praćenju Paraolimpijskih igara nakon čega je Ured pravobraniteljice za osobe izrazio "bojazan i nezadovoljstvo predloženim", vodstvo javne radiotelevizije ponovilo je da će na teren biti poslan samo novinar i snimatelj, ali i da će ipak biti omogućen prijenos finala u koje eventualno uđu naši paraolimpijci. Paraolimpijske igre u Rio de Janeiru održat će se u rujnu, a Hrvatsku će, kako se navodi u dopisima HRT-u, predstavljati 17 sportaša u pet sportova, a očekuje se da će se njih devetero boriti za medalje. Kako se ističe u HRT-ovom odgovoru Hini, Paraolimpijske igre moći će se svakodnevno pratiti i na Drugome programu Hrvatskoga radija, na mrežnoj stranici hrt.hri na multimedijskoj usluzi hrti.hr.

 

//
 

GONG: POLITIKA JEDNOUMLJA I DALJE IMA MEDIJSKU PODRŠKU

Kritike koje su na postupke Vlade od početka godine pljuštale iz inozemne javnosti odbačene su u nekoliko navrata kao zlonamjerna podmetanja, ali bile su autentične, navodi se u izvješću. Jačanje povijesnog revizionizma i negacionizma i rehabilitacija NDH, ignoriranje pa i manje ili više otvoreno opravdavanje zazora prema nacionalnim manjinama bile su neke od realnosti društvenog života Hrvatske od formiranja Vlade. Hrvatska se postupcima aktualne Vlade, osobito onima uperenima prema medijima i organizacijama civilnog društva, odmetnula od puta liberalne demokracije i počela nalikovati režimu kojemu rigidni nacionalizam i toleriranje povijesnog revizionizma predstavljaju ideološku odrednicu i polugu moći, kaže se u izvješću.

Sedma runda GONG-ovog praćenja medija obuhvatila je razdoblje od 1. do 31. svibnja 2016. godine, s ciljem identificiranja aktera i medija koji plasiraju diskriminatorne i stereotipizirajuće izjave i napise u javnost te konstatiranja kako su one tretirane. Uzorak medija uvrštenih u praćenje sastojao se od četiri dnevna lista, šest tjednika, četiri televizijske panel-emisije/talk-showa, jedne radijske emisije s emitiranjem uživo te šest internetskih portala. Sadržaji iz svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. „svjetonazorskih“, odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu i medijskom prostoru.

Iz građe koja je obuhvaćena praćenjem, ovdje su izdvojeni slučajevi koji ocrtavaju najeklatantnije linije problematičnog govora (diskriminatornog, stereotipizirajućeg govora ili govora mržnje) u praćenom razdoblju, uz napomenu kako su se refleksije nekih od njih pojavljivale i u drugim medijskim objavama i polemikama.

0. Kontekst: o prošlosti i sadašnjosti, NDH i nacionalnim manjinama

Na tragu žestokih kritika iz redova vladajuće koalicije, 20. svibnja u Hrvatskom je saboru srušen izvještaj pučke pravobraniteljice, uz argumentaciju kako posvećenost zaštiti prava manjina ugrožava prava većine te kako je većinski narod taj kojemu prijeti stvarna ugroza, zbog čega je , po mišljenju saborske većine, izvještaj Pravobraniteljice u segmentu u kojem se odnosi na položaj manjinskih skupina u hrvatskom društvu deplasiran. Ovo potpuno izopačeno razumijevanje svrhe institucija za zaštitu ljudskih prava i zakonodavstva koje štiti prava manjina indikativno je za razinu svijesti o liberalnoj demokraciji kao obliku uređenja koje načelu odlučivanja voljom većine daje nužnu dopunu u obliku pravnih i institucionalnih mehanizama za zaštitu manjinskih prava od diskriminacije, opresije i pokušaja asimilacije. Ovakav pokušaj diskreditacije jedne od središnjih institucija za zaštitu ljudskih prava ujedno je indikativan i za postojanje određenih političkih pretenzija na to tijelo i njegov budući smjer djelovanja.

1. Bujica-Narod.hr: huškačka sinergija

Krajem travnja, glumac Rene Bitorajac izveo je u eteru Radija Antena satirični prepjev Mi, Hrvati, nabijen stereotipima o hrvatskoj svakodnevici i raznim društvenim pojavama, uključujući i netoleranciju. No, u izokrenutom razumijevanju odnosa između satire i neprihvatljivog govora, ovaj nastup nije mogao ostati bez brze i ekstremne reakcije.

Nekoliko dana kasnije, 6. svibnja, emisija Bujica započela je prilogom posvećenim upravo Bitorajcu, za kojega se navodi kako je potomak partizana te kako živi u elitnom stanu oduzetom od domobranskog generala te je zbog toga njegova cijela obitelj uvijek bila u privilegiranom položaju. No, ono što je bilo posebno upadljivo u prilogu o Bitorajcu bio je kadar u kojem je jasno prikazana tabla s adresom na kojoj glumac navodno stanuje, kao i sama zgrada i njezino neposredno okružje.

2. Luka Prcela: s oltara u slavu NDH na javnoj televiziji

U sklopu propovijedi na misi u Splitu održanoj 8. svibnja koja je izravno prenošena na HTV1, prior dominikanskog samostana u Splitu pater Luka Prcela izgovorio je rečenicu:

...Ja ne mogu nikako oprostiti ovo što je Kolinda Grabar Kitarović izjavila da Nezavisna Država Hrvatska nije bila nezavisna i da je bila zločinačka.

te kako:

...nismo mi [Hrvati] bombardirali ni Dresden ni Hamburg. Koga smo mi zapravo ubili izvan svojih granica?

3. Luka Podrug o ideologiji i institucionalizaciji anti-antifašizma

U emisiji Bujica 20. svibnja gostovao je splitski gradski vijećnik iz redova HČSP-a Luka Podrug. Govoreći o temeljima hrvatske državnosti i kritizirajući pritom spomen ZAVNOH-a kao temelja hrvatske državnosti u Izvorišnim osnovama Ustava RH kao ideološki odabir, Podrug nije propustio istaknuti svoj stav kako je temelj hrvatske državnosti: ...Domovinski rat, naslonjen na deseti travnja [1941., datum proglašenja NDH] kao klicu neovisnosti.

4. Dnevno: čitateljski komentar o manjinskim pravima

Portal Dnevno od 30. svibnja objavio je, navodeći kako se radi o pismu čitateljice, tekst pod naslovom STUDENTICA ‘OPRALA’ POLITIČARE: Srbi traže svoja prava u zemlji koju su krvnički mučili, a svaki Hrvat koji voli zemlju je ‘ustaša’. Govoreći o aktualnim podjelama u hrvatskom društvu, tekst se dotiče i pitanja prava nacionalnih manjina: Glavna nacionalna manjina su Srbi (4%), dok od ostalih 20-ak manjina svaka čini manje od 1% stanovnika. U Hrvatskoj koja je pogođena Domovinskim ratom 1991., Srbi traže svoja prava. Te ne tako davne 1991. srpski agresori su izvršili napad nad Hrvatskom.

5. Mržnja

Napokon, i u ovome izvještaju vrijedi spomenuti neke od komentara pod člancima na internetskim portalima u svibnju, ovoga puta na portaluDnevno. Glavna tema: izbjeglice i migranti - društveno ranjiva skupina posebne ranjivosti na javno stvaranje zazora i mržnje. Komentare huškačkog i mrzilačkog sadržaja, među kojima i ovakve, uredništva internetskih publikacija mogu i trebaju moderirati, budući da komentari čine sastavni dio njihovih medijskih objava.

 

//
 

NEWS BAR DOBIO SVOJU EMISIJU NA N1

Suradnja N1 televizije i News Bara bila je neizbježna, bez obizra na sve što se događalo s Montiranim procesom i HRT-om, priča nam osnivač News Bara i 'emperor' tvrtke News Bar Empire, Vlado Lucić.

„Tihomir Ladišić je bio moj urednik na 24sata TV-u i upravo on je bio taj koji je skrenuo moj životni put u smjeru političke satire tako što mi je povjerio zadatak da pokrenem prvu hrvatsku političko-satiričnu emisiju. Taj projekt na 24 sata na žalost nije zaživio, ali virus politički nekorektnog humora već je bio zahvatio veći dio mog tijela, tako da sam godinu dana kasnije pokrenuo News Bar. I evo nas, 7 godina kasnije nastavljamo tamo gdje smo stali“.

HRT-u nepoželjni satiričari nisu se dali obeshrabriti nakon naprasnog otkaza suradnje u ožujku i pritiska koji je nakon toga uslijedio. Kažu da niti u jednom trenutku nisu ni pomišljali odustati od svojih projekata.

„Ekipa Montiranog je zapravo ekipa News Bara i tu nema nikakvog govora o posustajanju. Montirani Proces nam je bio samo jedan brojnih projekata koje radimo, tako da nema govora bilo kakvom odustajanju. Projekt Montirani Proces, kao 45-minutni show je završio odlukom HRT-a i on vjerojatno neće više živjeti, ali kao što sam rekao, mi smo News Bar i jedan ugašeni projekt neće niti na koji način utjecati na nas“, kaže Lucić.

Bez cenzure

Koncept emisije na N1 potpuno je drugačiji od Montiranog procesa, pojašnjava Lucić: „Prime Time je prije svega puno kraći format, bez publike i radi se više o autorskom pristupu dvojice voditelja Domagoja Zovka i Borne Sora, koji će se izmjenjivati na voditeljskoj funkciji svakog tjedna. Prime Time je jedna emisija, ali svaki od njih će imati drugačiji pristup i drugačiji studio“.

„Što se tiče slobode, na N1 će biti sigurno puno žešće i bez trunke cenzure - to je bio jedan od naših glavnih uvjeta, a oni nisu imali nikakvih problema s tim“, tvrdi Lucić.

Što se tiče razvoja političke situacije, Lucić kaže kako vjeruje da će se sada situacija za novinare popraviti, no da za satiričare - sigurno neće.

„Mi smo već odavno proglasili da je ovo za satiričare bila najbolja Vlada u povijesti Hrvatske, i bez obzira na cenzuru koju smo doživjeli, ponovno bismo glasali za njih, jer sav materijal i smijeh koji su nam dali jednostavno nema cijenu“, kaže Lucić.

 

//
 

HASANBEGOVIĆ NE ODUSTAJE OD TUŽBE PROTIV NOVINARA I PISCA ANTE TOMIĆA

U tom tekstuTomić je Hasanbegovića, između ostaloga, opisao kao "retarda", "ustaškog klauna" i "političkog minotaura", a njegov odvjetnik istaknuo je da u cijelosti ostaje iza tužbenog zahtjeva u kojem od Tomića zbog povrede prava osobnosti traži 30.000 kuna uvećanih za kamate i troškove sudskog postupka.

Na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Hasanbegovićev odvjetnik Trpimir Jonjić iznio je i dokazne prijedloge, predložio medicinsko vještačenje na okolnosti ministrove duševne boli, ali i zatražio historiografsko vještačenje je li Hasanbegović u svom radu zastupao "totalitarna gledišta i pozivao na nasilje". Predloženo je saslušanje Hasanbegovića i njegove supruge Lamije, ali i svjedoka - povjesničara Ive Banca, Ive Goldsteina i trojice znanstvenika s Hrvatskog instituta za povijest.

Zastupnik ministra Hasanbegovića je iznoseći dokazne prijedloge naveo i kako smatra da je najavni tekst o tom suđenju objavljen 4. srpnja u Jutarnjem listu bio pokušaj pritiska na sud, ali je priložio i pismo potpore povjesničara i akademske zajednice Zlatku Hasanbegoviću, kao i dokazni materijal o facebook grupi potpore ministru u kojoj je prikupljeno 14.000 potpisa. Hasanbegović zbog Tomića bio izložen stresu, nespavanju i nervozi

Govoreći o medicinskom vještačenju, naglasio je kako je zbog povrede prava osobnosti zbog Tomićeva teksta Hasanbegović bio izložen stresu, a kao posljedicu naveo je njegovo "nespavanje i nervozu". Tomićeva odvjetnica Vesna Alaburić istaknula je da se ne protivi medicinskom vještačenju u ovom sporu, ali i da historiografsko vještačenje nije potrebno jer "predmet teksta Ante Tomića nije bio znanstveni rad Zlatka Hasanbegovića, nego njegovo javno djelovanje". Predložila je i pribavljanje podataka kolika je bila prodaja tjednika NIN sa spornim Tomićevim tekstom u Hrvatskoj, ali i pribavljenje podataka od drugih nakladnika navedenih u tužbi jesu li prethodno nabavili dopuštenje za prenošenje Tomićeva teksta. Prije početka suđenja Tomić je naveo kako smatra da njegov tekst ministru nije nanio neugodnosti.

"Tekst je izašao u Beogradu i bio bi nepoznat da ga sam Hasanbegović nije učinio poznatim, nosio u Vladu i pokazivao Karamarku. On je napravio predstavu oko teksta, koji je po mom sudu i sudu moje odvjetnice vrlo blag", kazao je Tomić. Dodao je da je tekst napisao na početku Hasanbegovićeva ministarskog mandata kada nije "imao pojma da je on zlonamjerna i pakosna osoba". Napomenuo je i kako smatra da je riječ o vrlo blagom i umjerenom tekstu u kojemu navodi da se Hasanbegović pojavio kao zagrebački musliman među "desničarima koji su uglavnom islamofobi". Tomić je rekao i kako osjeća "sućut prema čovjeku koji se trudi svidjeti ljudima koji njega potajno ne podnose".

Tomić bi još oštrije

Nakon ročišta Tomić je kazao da je taj tekst pisao na početku mandata posljednje vlade, ali da bi danas – nakon šest mjeseci "bio još oštriji". Odvjetnica Alaburić je ponovila kako "postoji razborita činjenična osnova da se o javnom djelovanju ministra kulture iznesu sporni vrijednosni sudovi". Prema njezinim riječima ti stavovi možda jesu uvredljivi, uznemirujući ili šokantni za Hasanbegovića ili dio populacije, ali "svakako jesu zaštićeni temeljnim načelima slobode govora u demokratskom društvu". Istaknula je i da se ne protivi mogućem mirenju tijekom postupka. Hasanbegovićev odvjetnik kratko je iznio svoje viđenje održanog sudskog ročišta , ali i objasnio je stav ministra Hasanbegovića u ovom sporu.

"Pripremno ročište odgođeno je zbog novih dodatnih prijedloga. Na idućem ročištu mogu se iznijeti novi prijedlozi i to je onda završno. Ministar se apsolutno zalaže za medijske slobode, ali smatra da te medijske slobode, sukladno sudskoj praksi, imaju svoja ograničenja u pravima i slobodama drugih osoba pa tako i njega", rekao je Jonjić. Prije ročišta održan je i prosvjed Inicijative "Sloboda trećima", a pred sud su stigli kulturni aktivsti i čelnici GONG-a.

Jelena Berković iz GONG-a izjavila je da je, bez obzira na predstojeći odlazak, ova vlast ostavila teške "tragove" na slobodi medija. "Kada jedan ministar kulture tuži novinara, to nije samo simptom njegovog nezadovoljstva tekstom, nego i nerazumijevanja političke kulture i slobode izražavanja", kazala je Berković. Iduće ročište zakazano je za 16. studenoga

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND OSUĐUJE NAMJERU „TEHNIČKE“ VLADE RH DA PRODULJI V.D.MANDAT VODSTVU HRT-a

Kao temelj za donošenje ove Uredbe navodi se članak 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. No, iako predloženu uredbu Vlada u odlasku u obrazloženju takvog postupka prikazuje neophodnom za održavanje vitalnih funkcija HRT-a kao javnog medijskog servisa nije smatrala potrebnim javno se tim povodom obratiti građanima Hrvatske. Naime, namjeru da produlji mandat sadašnjem v.d. Glavnom ravnatelju HRT-a Siniši Kovačiću na dodatnih šest mjeseci, kada mu u rujnu istekne onaj kojega mu je dao Hrvatski sabor, moguće je saznati jedino iz prijedloga uredbe objavljenoga na Vladinoj web stranici e-Savjetovanja. Također, ovim prijedlogom Vlada koja je „pala“ u Hrvatskom saboru ignorira mišljenje Nadzornog odbora HRT-a čiji je predsjednik Šenol Selimović ustvrdio kako je nakon isteka mandata v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića početkom rujna "jedina zakonska mogućnost postavljanje privremenog upravitelja koji će voditi poslovanje do imenovanja novog glavnog ravnatelja temeljem javnog natječaja, odnosno kada se konstituira novi saziv Hrvatskoga sabora".

S obzirom na ponašanje ove Vlade prema HRT-u kao prema ratnom plijenu koji se umjesto javnog medijskog servisa svih građana pretvara u udarno sredstvo rigidne kulturne revolucije ideja da bude produljen mandat v.d. Glavnog ravnatelja koji bespogovorno ispunjava takve političke zahtjeve zapravo ne treba čuditi. Na taj način pokušava se sačuvati postojeće stanje na HRT-u do parlamentarnih izbora, pa i mjesecima nakon njih, kako bi se već i do sada učinjena ogromna kadrovska i programska šteta dodatno uvećala, što je besramna zloupotreba političke moći na štetu hrvatskih građana, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.

Istodobno Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije prosvjeduje zbog svjesnog uništavanja programa HRT-a što ga provodi v.d. vodstvo javne radio-televizije, a koje za radikalne promjene, koje čak zadiru u jesensku shemu, nema nikakvih ovlasti. Ono što se događa s trećim programima radija i televizije ravno je kulturocidu, te je u skladu sa stavom ministra kulture Zlatka Hasanbegovića iz Glasa koncila od prije tri godine: „Kome nije jasno o čemu je riječ, predlažem da svaki dan sluša Treći program Hrvatskog radija i 'postmodernu' neojugoslavensku 'dekonstrukciju' i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta, naravno ne više novcem stanovitih zaklada, već hrvatskih poreznih obveznika“.

Zabrinjavajući napad na struku na Trećem programu radija nezasluženo je ostao u sjeni široj javnosti vidljivijeg uništavanja Trećeg programa televizije, koji se u njegovoj kratkoj povijesti počeo uspoređivati s vrhunskim tv programima poput francuskog Arte. Prema izvorima HND-a, v.d. urednici HRT-a su rekli da je Treći program radija ideološki najostrašćeniji radijski kanal i da će iskorijeniti aktivizam u redakciji. No upravo je sada Treći program radija postao aktivistički, politički ostrašćen i nestručan. Na tom se programu ukidaju rijetki i vrijedni dokumentarni sadržaji, a umjesto njih se uvodi studijsko-razgovorni program religijskog i kranje ideologiziranog karaktera. Posljedice napada bit će dalekosežne jer se uništava izniman kulturni kontinuitet, kojeg su desetljećima stvarali vrsni novinarski profesionalci, teoretičari i znanstvenici svih profila, umjetnici i filozofi.

Najnoviji udari na Treći program radija su ukidanje emisije “Jutro na trećem” Ivice Prtenjače, najslušanije na Trećem programu Hrvatskog radija, te ukidanje, bez obrazloženja, obje emisije novinarke i urednice Ljubice Letinić – „Audio.doc“ i „Skrivena strana dana“. Za svoju emisiju “Zametnuta kartografija”, koja govori o Zagrebu za vrijeme Drugog svjetskog rata, kolegica Letinić ove je godine dobila HND-ovu nagradu Marija Jurić Zagorka.

 

//
 

HND OSUĐUJE PRIMITIVAN NAPAD HNIPA NA LJUBICU LETINIĆ

Zanimljivo je i kako je i ovaj sramotni uradak medijima odaslan bez potpisa, kao u gotovo svim slučajevima do sada. Priopćenje nije potpisala, trenutno visokopozicionirana zaposlenica HRT-a Katja Kušec, niti ga je potpisao bivši predsjednik tog društva, inače aktualni v.d ravnatelj HRT-a Siniša Kovačić. Tako je i u ovom slučaju ostalo nepoznato koji su pojedinci, grupa članova ili tijelo HNiP-a donijeli takvo priopćenje. Onaj koji iznosi neke tvrdnje ili teze svojim potpisom pokazuje da stoji iza onoga što je izneseno te da je uvjeren u ispravnost ili točnost napisanoga. Javna objava ovakvog anonimnog prijetećeg i manipulativnog priopćenja koje sadrži potpunu zamjenu teza, neugodno podsjeća na vrijeme jednostranačkog jednoumlja od prije 40-tak godina. Upravo ta činjenica nehotično pokazuje koji su pravi ciljevi i namjere sastavljača tog uratka.

Toliko smo puta posljednjih mjeseci na djelu vidjeli kako se neznanje, ideološka pristranost i neprofesionalnost zamata u monopolističko domoljublje i sumanuto etiketiranje, da i ovaj primjer ne bi trebao čuditi. Stoga one, dokazano izgubljene u traženju unutarnjih i vanjskih neprijatelja, koji stoje iza ovakvih „priopćenja“ podsjećamo na neke od osnovnih vrijednosti za koje se zauzimaju europski javni medijski servisi; Solidarnost svih dijelova društva; Jednakost; Pluralizam; Neovisnost i nepristranost u uređivanju i pisanju; Kvaliteta programskih sadržaja i usluga; Raznolikost žanrova i formata; Kreativnost; Prosvjećivanje; Poticanje na toleranciju prema manjima i drugačijima te Njegovanje i razvijanje nacionalne kulture te poticanje na upoznavanje i poštivanje drugih.

Umjesto tih zadaća presudnih za demokratizaciju svakog društva, sadašnje vodstvo HRT-a, sastavljeno uglavnom od članova HNiP-a, u ovom je kratkom vremenu jedino pokazalo potpuno nerazumijevanje uloge javnog servisa. Kako bi se prikrile čistke, amaterizam, isključivost i kaos koji vlada Prisavljem, svjedočimo opasnim pokušajima da se svaka kritika ili javno postavljeno pitanje o funkcioniranju HRT-a etiketira kao „protuhrvatsko“ i „jugonostalgičarsko“. Kada se kao dodatni argument ukidanju emisija ističu honorari suradnika ukinutih emisija, bilo bi dobro da autori „priopćenja“ javnost obavijeste o tome koliki su njihovi aneksi ugovora o radu.

HND je uvijek do sada kritički reagirao na svako difamiranje novinara i svih zaposlenika HRT-a, bez obzira na to od koga ono potjecalo. Stoga javnost i nadležne za funkcioniranje HRT-a, pitamo: mogu li oni koji 2016. godine ovakvim priopćenjima svjedoče osobnu nesnošljivost, ostrašćenost i mržnju, pri čemu obmanjuju javnost i produbljuju društvene podjele, voditi javni servis prema punoj profesionalizaciji? Imaju li profesionalne i ljudske kapacitete da svojim javnim djelovanjem doprinose promicanju tolerancije, kulture dijaloga, međusobnog uvažavanja i poštovanja, stoji u priopćenju koje za HND potpisuju Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u i Saša Leković, predsjednik HND-a

 

//
 

APEL ŽIRIJA: „OBJASNITE RAZLOGE ZA UKIDANJE EMISIJE KOLEGICE LETINIĆ“

Povod pismu je naprasno ukidanje emisija koje je ugledna, i u domaćim i inozemnim novinarskim stručnim krugovima priznata kolegica Letinić uređivala.

Pismo prenosimo u cijelosti.

Poštovani,

Obraćamo Vam se iznenađeni informacijama o sadržaju jesenske sheme Trećeg programa Hrvatskog radija. Reagiramo posebno zato što je iz tih informacija jasno da su iz budućeg programa gotovo potpuno izbačene dokumentarne radijske forme. Ove smo godine upravo zato što njeguje tu toliko dragocjenu a u hrvatskom eteru rijetku formu nagradili izuzetnu emisiju iz dokumentarnog serijala Audio.doc "Zaboravljena kartografija" kolegice Ljubice Letinić.

Radi se o profesionalno vrhunskom serijalu i stoga bismo, ne osporavajući pravo urednicima da kreiraju program u skladu sa svojim profesionalnim prosudbama, voljeli čuti argumente za tu neshvatljivu odluku.

U jesenskoj shemi izostavljene su gotovo sve emisije dokumentarnog izraza i nimalo slučajnom ne držimo činjenicu da su dokinute baš sve emisije koje je redom potpisivala međunarodno vidljiva i priznata autorica Ljubica Letinić. Nadamo se da povod za ukidanje emisija kolegice Letinić nije u izboru tema kojima se u njima bavila.

Članovi Ocjenjivačke skupine za dodjelu nagrade HND-a za radijsko novinarstvo za 2015. godinu: Dragutin Lucić Luce, Ante Ljubičić, Milorad Božić i Silvija Šeparović.

 

//
 

EDI ŠKOVRLJ PREDSJEDNIK ZADARSKOG OGRANKA HND-a

- Riječ je zapravo o svojevrsnoj obnoviteljskoj skupštini koja je pokrenuta i održana na incijativu Saše Lekovića predsjednika HND-a. Kolega Leković me kontaktirao i uspjeli smo organizirati sastanak. Inače, u HND-u su 34 zadarska novinara od kojih je četvero u međuvremenu, otišlo u mirovinu. Na skupštini smo dogovorili kako nam je sada jedan prioritet - prostor za rad. U tome ćemo Grad zamoliti za pomoć. No, to ne bi bio samo kancelarijski, birokratski prostor već bi to trebalo biti i mjesto gdje bi mogli dolaziti i raditi kolege novinari koji su "freelanceri" - pojasnio je novi predsjednik zadarskog ogranka HND-a Edi Škovrlj.

Na obnoviteljskoj skupštini novinari su zaključili kako je bilo krajnje vrijeme za oživljavanje i ponovno pokretanje ovog, cehovskog udruženja jer živimo u vremenima kada su upravo novinari koji se bore za istinu i pravdu često obespravljeni, šikanirani, a mnogi zbog svoga rada - pisanja, izvještavanja - ostaju bez posla. Pomoć u daljnjem radu obećao im je i Saša Leković. Za potpredsjednicu zadarskog ogranka HND-a izabrana je Marija Knežević iz Zadarskog lista, a članovi Izvršnog odbora su televizijska novinarka Petra Mustać Pezo, fotoreporter Zadarskog lista Zvonko Kucelin te Nenad Vertovšek. Za delegata na godišnjoj skupštini HND-a koja se održava u Opatiji izabrana je televizijska novinarka Žana Ljuština.

 

//
 

PORTAL HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA OD SADA I NA ENGLESKOM JEZIKU

hnd.hr prenosit će na engleskom jeziku najvažnije vijesti iz područja medija i novinarstva u Hrvatskoj, priopćenja, obavijesti o radu i projektima HND-a. Tu su informacije o događajima u Novinarskom domu, informacije o Centru za zaštitu slobode izražavanja te mnoge druge servisne informacije. Izradu portala potpisuje Ide3, za prijevode je zadužena Vesna Arsovski, a za sadržaj Ema Tarabochia i Ivica Buljan. HND će nastaviti s razvojem dvojezične online platforme kroz nove projekte u 2016. i 2017. godini. Do travnja 2017. u planu je proširenje platforme specijaliziranom stranicom koja će novinarima nuditi sve informacije o mogućnostima financiranja novinarskih i medijskih projekata iz domaćih i stranih fondova, uz online i offline asistenciju u apliciranju i njihovom provođenju.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

U POKUŠAJU DRŽAVNOG UDARA U TURSKOJ UBIJEN NOVINAR

Mustafa Cambaz je ubijen dok je radio svoj posao, izvijestili su iz Međunarodne i Europske federacije novinara. "Njegovo je ime dodano već i tako predugačkom popisu žrtava slobode medija. Oni koji su ubili njega pokušali su ubiti demokraciju u Turskoj. Svi novinari svijeta traže pravdu zbog tog zločina i odbacuju svaki pokušaj da se on ne kazni“, kazali su predsjednici IFJ-a i EFJ-a Philippe Leruth i Mogens Blicher Bjerregård. U ankarskom studiju TRT-a voditelj vijesti Tijen Karas je pod prijetnjom pištoljem bio prisiljen pročitati vojnu poruku. Nekoliko je novinara napadnuto u borbama. U Istambulu su Erdoganovi pristaše pretukli Selçuka Şamiloğlua, fotografa i novinara dnevnika Hurriyet i Associated Pressa. “Ponovo je na meti bilo novinarstvo dok se napadala turska demokracija“, izjavili su Leruth i Bjerregård.

 

//
 

PRESS EMBLEM CAMPAGIN: U PRVOJ POLOVICI 2016. UBIJENA 74 NOVINARA

U istom razdoblju prošle godine poginuo je 71 novinar, dok je godina završila sa 135 poginulih novinara. U prvoj polovici 2014. poginulo je 66 novinara i 138 tijekom čitave godine, dok je u prvoj polovici 2013. poginulo 59 noviara i 129 u cijeloj godini. “Unatoč mnogim sastancima na temu sigurnosti novinara, prihvaćanju rezolucije UN-a, mjerama koje se poduzimaju u vezi s treningom i zaštitom novinara, te mnogim osudama nismo uspjeli zaustaviti taj strašan broj. Moramo učiniti više na području nekažnjavanja tih ubojstava”, rekao je glavni tajnik PEC-a Blaise Lempen. Dodao je da je jasno da su postojeći ratni sukobi izvor visoke cijene koje novinari plaćaju da bi izvještavali javnost.

Afganistan je ove godine najopasniji - ondje je ubijeno 10 novinara. Sirija je druga sa 9 ubijenih, a slijedi Meksiko s 8 ubijenih te Irak i Jemen sa po 7 ubijenih novinara. 5 novinara ubijeno je u Gvatemali i po 4 u Indiji, Pakistanu i Turskoj, gdje je ISIL ubio 2 sirijska novinara. Po 2 novinara su ubijena na Filipinima, u Rusiji i El Salvadoru. Po 1 novinar je ubijen u Bangladešu, Brazilu, Burkini Faso, Gvineji, Hondurasu, Libiji, Srbiji, SAD-u, Somaliji i Venezueli. PEC oštro osuđuje te napade i poziva vlasti da preuzmu svoje obaveze i počinitelje privedu pravdi. Bez neovisne istrage jako je teško znati zašto su novinari ubijani, no procjenuje se da je oko dvije trećine novinara namjerno ubijeno, dok je trećina poginula nesretnim slučajem. Zabrinjavajući je trend da je sve veći broj novinara koje terorističke organizacije, pogotovo ISIL, namjerno eliminiraju. Od siječnja do lipnja ISIL je ubio 12 novinara u Turskoj, Siriji i Iraku. Talibani su odgovorni za ubojstva deset novinara u Afganistanu i Pakistanu. Sloboda medija je posljednjih mjeseci oslabila u većem broju zemalja kao što su Azerbajdžan, Egipat, Turska i Venezuela. PEC osuđuje samovoljno zatvaranje novinara u Turskoj i Egiptu te poziva na njihovo trenutno oslobađanje.

 

//
 

EUROPSKI PARLAMENT POZVAO NA ZAŠTITU ZVIŽDAČA

U međuvremenu, Komisija razmatra ima li zakonske mogućnosti donijeti direktivu, ali tvrdi da pomaci u zaštiti zviždača nisu mogući bez čvrstog zakonskog temelja na nacionalnim razinama. Rasprava u EP je bila potaknuta nezadovoljstvom zbog presude u slučaju LuxLeaks i skandala Panama Papers, koji su podsjetili na ulogu koju zviždači imaju za javni interes i na nedostatak zaštite s kojim su suočeni na nacionalnim razinama. Prema riječima Constance Le Grip iz Europske narodne stranke, „ti slučajevi pokazuju kako su zviždači korisni jer osvjetljavaju one aktivnosti kojima se krši naš standard i naše temeljne vrijednosti“.

Za Benedeka Javora iz Stranke zelenih, koji je pomno pratio suđenje u slučaju LuxLeaksa, to pokazuje da „danas zviždači jednostavno nisu dovoljno efikasno zaštićeni“. Evelyn Regner iz stranke Socijalisti i Demokrati dodaje da zviždači ukazuju na sukob s političkim aspektom problema: „To je pitanje političke volje, a ne zakonske osnove“.

Iz Vijeća Europe, koje je predstavljao Ivan Korcok iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Slovačke, došao je pozitivan signal rješavanju tog pitanja. Korcok je izjavio da je „važno da zviždači mogu alarmirati javnost bez bojazni da će to platiti otkazom, ugledom ili čak životom“. Predstavnik Europske komisije Jyrki Katainen izjavio je da Komisija podupire zaštitu zviždača: “Mi smo već poduzeli neke korake da ih djelomično zaštitimo. Svi smo na istoj strani. Zviždači su dio funkcioniranja zakona u Europi ili bi, u najmanju ruku, tako trebalo biti. Nažalost, to nije slučaj u svim zemljama članicama. Komisija ovog časa razmatra ima li zakonske mogućnosti donijeti direktivu. Zasad još nismo sigurni.“

“Potrebno je hitno prihvatiti direktivu o zaštiti zviždača koji su novinarima posvuda važni izvori informacija. Pozivamo Europsku komisiju da bez odlaganja predloži nacrt direktive”, smatra Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a. Početkom lipnja EFJ se pridružio koaliciji koja poziva Europsku komisiju da hitno poduzme korake da se prijedlog o zaštiti zviždača prihvati u svim europskim zakonodavstvima u širokom spektru zaštite svih grupa zviždača i njihovih djelatnosti.

 

//
 

PRESUDA ZA VATILEAKS: TALIJANSKI NOVINARI OSLOBOĐENI KRIVNJE

Vallejo je dobio 18-mjesečnu kaznu, a Chaouqui je dobila 10 mjeseci uvjetno. Peti optuženik, Baldin savjetnik Nicola Maio, oslobođen je krivnje. Dvojica novinara, Gianluigi Nuzzi i Emiliano Fittipaldi, objavili su prošle godine knjigu koja oslikava Vatikan kao mjesto puno zavisti, intriga, korupcije i frakcijskih borbi te govori o pokušajima da se omete papa Franjo u nastojanjima da uvede financijsku transparentnost u vatikansko poslovanje. Chaouqui, Balda i Maio bili su optuženi za dostavu dokumenata Nuzziju i Fittipaldiju.

Vatikansko tužiteljstvo zatražilo je u završnoj riječi tri godine i devet mjeseci za Chaouqui, tri godine i mjesec dana za Baldu i 21 mjesec za njegova suradnika. Za Nuzzija su tražili godinu dana uvjetno, ali i oslobađajuću presudu Fittipaldiju zbog nedostatka dokaza. Obojicu novinara tužiteljstvo smatra "moralnim suučesnicima" kaznenog djela otkrivanja vatikanskih državnih tajni. Chaouqui, koja je rodila prije tri tjedna, u svojoj završnoj riječi prije izricanja presude briznula je u plač. Rekla je da ne želi da joj dijete prve godine života provede u zatvoru.

Chaouqui i Balda većinu su vremena suđenja proveli nabacujući se uvredama. On tvrdi da je ona manipulativna i ambiciozna karijeristica koja ga je prvo "začarala" i iskoristila, a zatim se okrenula protiv njega kad nije dobila obećanu poziciju u Vatikanu. Chaouqui tvrdi da je Balda lažljivac i da mu nikada nije bila ljubavnica, ali tužiteljstvo smatra da je ona bila "glava" cijele zavjere kojom su otkrivene vatikanske državne tajne. Afera je nazvana Vatileaks II. pošto je takav naziv prije dobila afera s objavom privatnih dokumenata pape Benedikta XVI. koje je medijima uručio njegov sobar.

 

//
 

UMBRELLA: SIGURNOSNE UPUTE ZA NOVINARE I AKTIVISTE

Putem jednostavnog menija korisnik može dobiti informacije o stanju na lokaciji na kojoj se nalazi, vijesti o potencijalno opasnim događajima, te savjete kako se pripremiti za putovanja u određena područja, kako organizirati sigurne sastanke, kako se zaštititi pri sudjelovanju u protestima ili izvještavajući o njima, koje korake poduzeti pri evakuaciji i slično, a uključena je i opcija pomoći u hitnim slučajevima te informacijama o kontaktima i na pet svjetskih jezika.

Kada se radi o digitalnoj sigurnosti, Umbrella korisnika početnika vodi kroz različite tipove enkriptiranih aplikacija za sigurnu komunikaciju i zaštitu osjetljivih dokumenata, daje savjete o uspostavljanju šifri i brisanju i spašavanju dokumenata, te upućuje kako prepoznati digitalni nadzor.

Unutar aplikacije moguće je kreirati i personaliziranu listu odabranih koraka za sigurnost. Važno je napomenuti da Umbrella ne prikuplja podatke o korisniku i njegovom uređaju, te da iz sigurnosnih razloga ne dopušta ni screenshot sadržaja koji se ubaci u nju. Umbrella je povezana sa Guardianovim projektom Ripple, te se na aktivaciju njihovog gumba za paniku gasi i nestaje iz korisnikove liste korištenih aplikacija. Aplikaciju je, jednom instaliranu, moguće koristiti i offline. Aplikacija je besplatna i dostupna za Android uređaje na Google Playu, a najavljeno je i skoro pokretanje verzije za iOS.

 

//
 

TURSKI NOVINARI POKRENULI KAMPANJU „JA SAM NOVINAR“

Apel inicijative truskih novinara prenosimo u cjelosti:

Ja sam novinar!

Novinarstvo nije zločin.

U Turskoj ugnjetavanje novinara postaje iz dana u dan sve jače. Oni koji se bore da bi zaštitili slobodu medija i svoj posao prisiljeni su plaćati visoku cijenu. Novinari koji izvještavaju iz zona sukoba izloženi su stalnim prijetnjama i maltretiranju te dovode u opasnost svoje živote. Reporteri, urednici i pisci često su suočeni s kriminalističkim istragama i procesuirani pod optužbom za klevetu. Mnogi su u pritvoru i čekaju suđenje, a tu su se našli zbog izvještavanja ili prenošenja izvještaja na društvenim mrežama. Novinare vrlo olako proglašavaju neprijateljima države i izdajicama, te ih procesuiraju pod optužbama za špijuniranje ili „širenje propagande terorističkih organizacija“.

Ni strani novinari koji žive u Turskoj i izvještavaju iz Turske nisu pošteđeni. U raznim razdobljima turske povijesti je novinarstvo bilo na udaru vlasti, ali nikad dosad nisu takvom silinom napadani strani novinari. Novinari u mainstream medijima su primorani raditi u okolnostima koje im ne dopuštaju uredno obavljanje svog posla; vrlo lako mogu biti otpušteni ako propituju službenu politiku vlade. Opsežna cenzura je postala standardna, a kritički se glasovi neprestano stigmatiziraju. Pristup činjenicama je ograničen čestim blokiranjem rada medija. Oni mediji koji postavljaju pitanje takvih blokada proglašava se izdajicama, pa čak i teroristima, te ih se prikazuje kao kriminalce. Mnogi neovisni mediji su izloženi stalnoj prijetnji gašenjem.

Ljudi iz različitih slojeva društva koji pokazuju solidarnost s novinarima u obrani slobode medija i prava na informiranje također postaju meta istraga i optužbi. Unatoč pritiscima deseci novinara su iz gradova na zapadu zemlje – Istambula, Izmira i Ankare - otputovali su u Diyarbakır (u jugoistočnoj Turskoj; neformalni glavni grad Kurda) da bi pokazali solidarnost s kolegama koji rade pod ogromnim pritiskom u toj zoni sukoba. Zajedno su stajali pred zatvorima, sudovima i redakcijama tamošnjih medija. Štititi slobodu novinarstva znači štititi pravo javnosti na pristup informacijama.U društvu u kom je to pravo ograničeno, nema govora o demokraciji. Stoga ćemo mi kao novinari učiniti sve što je u našoj moći da budemo glas onih koji su marginalizirani, zatvoreni i ušutkani zato što rade svoj posao i brane slobodu novinarstva i pravo na informaciju u ime svih nas.

S novinarima Turske i mi izvikujemo: Novinarstvo nije zločin!

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

SEEMO NAGRADA ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE U EUROPI

Medijska organizacija jugoistočne Europe (SEEMO) otvorila je poziv za dostavljanje nominacija za Erhard Busek – SEEMO nagradu za bolje razumijevanje u Evropi. Nominirani mogu biti novinari, urednici, medijski stručnjaci, pisci ili novinarski treneri u južnoj, istočnoj i centralnoj Evropi, koji su doprinijeli u promoviranju boljeg razumijevanja u regiji.

Nagrada je namijenjena osobama koje su se zalagale za zasutavljanje problema manjina, etničkih podjela, rasizma, ksenofobije, spolne diskriminacije, homofobije i sličnih problema. Pobjednika očekuje nagrada u iznosu od 3.000 eura. Nagrada će biti predstavljena 23. studenog 2016. u Beogradu, tijekom godišnjeg sastanka Komisije za medijsku politiku.

Krajnji rok za slanje nominacija je 31. 7. 2016.

Više informacija o dokumentaciji potrebnoj za nominovanje kandidata, kao i o prethodnim dobitnicima nagrade možete pronaći ovdje.

 

//
 

NATJEČAJ EUROPSKE KOMISIJE ZA „DATA DRIVEN NEWS PRODUCTION“

Europska komisija objavljuje poziv za prijedloge s područja produkcije vijesti temeljene na podacima. Kandidati se pozivaju da predaju prijedloge koji bi povećali broj izvještaja o europskim temama s općeeuropskog stajališta i/ili uspoređujući različita europska stajališta.

Više podataka bi moglo pomoći da se poveća broj izvještaja o europskim temama na taj način da medijskim kućama/novinarima pojednostavi proizvesti inovativne i privlačne sadržaje, a građanima da budu bolje informirani o EU. Ovaj poziv Europske komisije ima cilj iskoristiti svoje mogućnosti i podržati izvještavanje o europskim temama temeljeno na faktografiji, to jest tekstove o raznim temama kojima se bavi EU. Neki takav sadržaj bi, na primjer, mogao koristiti podatke dobivene istraživanjem, vizualizirati ih da bi se usporedila stajališta u Europi i pomoglo svojoj publici da razumije kompleksna pitanja pomoću jasnog i faktografskog prikaza, mogle bi se kontekstualizirati priče ili potaknuti interakcija s publikom.

Poziv je otvoren za sve vrste medija, a krajnji rok za prijave je 26. rujna 2016.

Budžet predviđen za ovaj projekt je 1,95 milijun eura. Komisija će sufinancirati jedan, dva ili tri prijedloga.

Sve potrebne informacije i dokumente možete dobiti ovdje.

 

//
 

EUROPEN CROSS-BORDER GRANT PROGRAMME

Timovi od najmanje dva novinara iz različitih europskih zemalja mogu se prijaviti na natječaj za istraživanje međudržavnih tema/priča do 27. listopada 2016. do 23.59 sati po briselskom vremenu. To je jedini preostali natječaj za prekogranične priče. Europski natječaj za prekogranične tekstove/priče je jedan od temeljnih programa Journalismfunda. Od osnutka 2009. taj je program financirao ili sufinancirao više od 60 projekata svotom od 350.000 eura.

Zainteresirani novinari više o programu i kriterijima mogu saznati ovdje.

 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved