Iz medija

Cenzura: Šeksovo životno djelo

ŽURNALIST
online

Piše: Denis Kuljiš

Zašto je u Hrvatskoj cenzura medija dostigla razinu neviđenu poslije propasti komunizma? Vijesti doznaš na portalima. Na televiziji istog dana vidiš praktično u živo o čemu je riječ i čuješ što kažu protagonisti. Sutradan, o tome nešto piše u novinama. Što misli narod, barem u onim užim krugovima s kojima si u vezi, shvatiš na Facebooku.

14.03.2019.

Šaškor: Hrvatski novinari pune sudnice i ulice

Novinari na cesti u Hrvatskoj nisu baš svakodnevna pojava. Iz sjećanja već blijedi 21. studeni 1996. godine i stotinjak tisuća ljudi na zagrebačkom glavnom trgu kada su u obrani Radio 101 građani masovno ustali i tako spriječili pokušaj gašenja jednog od rijetkih slobodnih medija. Bio je to i početak kraja Tuđmanovog režima.

13.03.2019.

INTERVJU: Đurđica Klancir – Ako novinari utihnu društvo će biti još manje demokratično

Cronika.hr

Novinarka Net.hr-a Đurđica Klancir zaljuljala je medije, javnost, političare, pa čak i MUP i Ravnateljstvo policije nakon što ju je policija u jutarnjim satima došla legitimirati u redakciju. Razlog je bio Sisačko-moslavački župan Žinić, koji je odlučio ići privatnom tužbom protiv novinarke. Kako do sada nije bila praksa provjera identiteta na radnom mjestu osobe protiv koje netko želi podići privatnu tužbu, a posebno javne osobe o kojoj se svi podatci, uz fotografiju, mogu pronaći i na Googleu postavlja se pitanje što je bio cilj slanja policije u redakciju Net.hr-a.

 

12.03.2019.

Hrvatskim medijima vladaju oportunizam i strah

U Hrvatskoj 2019. godine cenzura je življa no ikad, novinarstvo nije slobodno, postoji sloboda mišljenja, ali se ona rijetko može nekažnjeno slobodno izražavati, piše u komentaru za DW Helena Puljiz. Kad je propala Jugoslavija, a Hrvatska donijela prvi Ustav, sloboda mišljenja i izražavanja misli, zabrana cenzure i slobodno novinarstvo bili su neki od najviših proklamiranih društvenih ideala. Gotovo 30 godina kasnije, ti su ideali i dalje upisani u Ustav, ali Hrvatska se ne uspijeva oteti iz čeličnog zagrljaja (post)totalitarnih umova.

12.03.2019.

INTERVJU HRVOJE ZOVKO 'Opasno je da se najmoćnija osoba u državi služi neistinama i niskim udarcima'

Zaista su niski udarci pokušaji moje osobne diskreditacije i to je nedostojno njegove funkcije, jedan odgovorni političar ne služi se takvim prljavim sredstvima. Opasno je da se najmoćnija osoba u državi služi neistinama da sam ja »skoro fizički nasrnuo«. Jer nisam nasrnuo ni na koga. To ćemo na sudu i dokazati

11.03.2019.

Komentar - Viktor Ivančić: Tama s kamelijama

Prava nevolja nije u tome što premijer Plenković ‘ne vidi problem po pitanju slobode medija’, već što ne vidi problem po pitanju vida. Što ako ga sutra zgazi tramvaj jer će prelaziti preko pruge tvrdeći da ‘ne vidi problem’ koji juri po šinama? I što ako to bude tramvaj zvan čežnja?

11.03.2019.

KOMENTAR - LADISLAV TOMIČIĆ: HRT tolerira nasilje

Kako premijer vidi činjenicu da sudski verificirana zlostavljačica još uvijek radi na HRT-u, dok se Zovko bez slične sudske presude i unatoč godinama poštenog i plodnog rada na javnom servisu izvodi pred »prijeki sud« – to Andreju Plenkoviću ostavljamo za razmišljanje ili za dogovor s glavnim ravnateljem HRT-a Kazimirom Bačićem.

10.03.2019.

Kolinda Grabar Kitarović: Od početka mandata zagovarala sam slobodu medija

Piše: Ana Brakus 

Točno je da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na početku svojega mandata pozvala na opoziv otkaza novinarki HRT –a Elizabeti Gojan, u istom paketu s opozivanjem otkaza Hloverki Novac Srzić. Učinila je to neposredno nakon inauguracije, u vrijeme kada je glavni ravnatelj HRT-a bio Goran Radman. S druge strane, predsjednica Grabar Kitarović od početka svojega mandata pokazuje potpuno nerazumijevanje uloge slobodnih i neovisnih medija. Iznosimo kratku kronologiju odnosa predsjednice prema medijima.

08.03.2019.

ZDENKO DUKA: Kako im je palo na pamet da tuže!?

Sada Uprava Hrvatske radiotelevizije jako ubrzano želi nagodbama s nakladnicima riješiti sudske tužbe koje je bahato, s osjećajem svemoći, a uz jako izdašnu potporu naših oko milijardu i tristo tisuća kuna na ime godišnje pristojbe HRT-u pokrenula protiv 36 adresanata, što fizičkih osoba novinara, što pravnih osoba nakladnika a, dakako, i protiv Hrvatskog novinarskog društva. S ponekim nakladnicima postigla je dogovor čije detalje ne znamo.

08.03.2019.

I iz Organizacije za europsku sigurnost upozoravaju da ovo što se dogodilo s Klancir nije normalno

Predstavnik za slobodu medija važne međunarodne organizacije OESS Harlem Desir danas je na Twitteru objavio kako je zabrinut zbog upada policije u redakciju portala Net.hr i legitimiranja novinarke Đurđice Klancir. “To bi se moglo protumačiti kao pritisak na novinare i ne bi trebalo postati praksa”, napisao je Desir.

08.03.2019.