Tuesday, 28.05.2013. 10:00

Klub I. kat

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Predstavljanje Bosanske knjige mrtvih - Ljudski gubici u Bosni i Hercegovini 1991-1995, autora Mirsada Tokače.

Govorit će autor Mirsad Tokača, Istraživačko dokumentacioni centar Sarajevo, fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu  i Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.

Bosanska knjiga mrtvih, popis 95.940 imena ubijenih i nestalih u ratu 1992.-1995. u Bosni i Hercegovini, koji je sačinio Istraživačko-dokumentacioni centar, predstavljena je krajem siječnja 2013. u Sarajevu.
U četiri toma Bosanske knjige mrtvih, svaki na tisuću strana, je 95.940 žrtava identificirano imenom i prezimenom, imenima roditelja, datumom i mjestom rođenja, nacionalnom pripadnošću, podacima o tome da li su bili civili ili vojnici, kojoj su vojsci pripadali te datumom i mjestom stradanja.
Bosanska knjiga mrtvih predstavlja jedinstveno i izuzetno važno djelo kao trajni svjedok tragičnom vremenu i spomenik svim žrtvama navedenim u njemu.
Istraživačko-dokumentacioni centar sa direktorom Mirsadom Tokačom na čelu na sakupljanju podataka radio je punih deset godina, s ciljem da se prekine kultura koja mrtve i nestale posmatra samo kroz statističke brojeve.
Kako ističe sam autor, Mirsad Tokača, po prvi puta na jednom mjestu u jednom formatu imamo identitet građana BiH koji su ubijeni ili su nestali u periodu od 1992. do 1995. “Poimenični popis žrtava je važan zato što više neće biti igre s brojevima. Uvodimo standarde u kojima oni koji hoće da govore o brojevima moraju ponuditi imena. Mi ovim, također, čuvamo sjećanje na naše sugrađane i pokušavamo osloboditi dnevni narativ mitske priče, ideologija, političkih i nacionalnih interesa i nazivamo stvari pravim imenom, a to je ime i prezime žrtve”, kazao je tijekom sarajevskog predstavljanja Tokača i dodao da nije riječ o konačnom broju ubijenih i nestalih.


www.documenta.hr
www.zarekom.org
www.civilnezrtve.hr

Monday, 27.05.2013. 11:00

Velika dvorana I. kat

Večernji list

Okrugli stol Večernjeg lista "Još mjesec dana za legalizaciju"

Što će biti s domovima onih koji nisu zatražili legalizaciju? Jesu li kazne i bageri budućnost? Što će se promijeniti ulaskom u EU?
Ministrica, arhitekti, pravnici i predstavnici lokalne vlasti o trenutnom stanju na tržištu nekretnina

sudjeluju:
Anka Mrak Taritaš - ministrica graditeljstva
Željko Horvat - zagrebački Ured za izgradnju i prostorno uređenje
Mario Kranjčina - Mjesni odbor Novi Zagreb istok
Domagoj Petrinović-, izvršni direktor Poslovanja s građanstvom Hypo-Alpe-Adria Bank d.d
Monika Glović Rolich - arhitektica, aktivno sudjeluje u poslovima legalizacije
Dražen Lančić - ekspert za imovinsko pravne odnose
moderatorica Martina Strukić, novinarka Večernjeg lista

Saturday, 25.05.2013. 10:30

Velika dvorana I. kat

Sindikat novinara Hrvatske (SNH)

25. godišnja skupština Sindikata novinara Hrvatske

Četvrtak, 23.05.2013. 19:30

Velika dvorana I. kat

Naklada Benedikta

Predstavljanje knjiga autora Richarda Cohena Iskorak i homoseksualnost; Vaše je dijete postalo homoseksualno? Što učiniti; Otvoreno o homoseksualnosti - o knjigama uz autora govore Krešimir Miletić, don Damir Stojić

Wednesday, 22.05.2013. 19:00

Velika dvorana I. kat

Hrvatsko novinarsko društvo

Tribina 12. Novinarska srijeda - tema: Hrvatska radiotelevizija (HRT)

Zašto se na HRT-u već više od dva desetljeća niže afera za aferom? Što se to sada događa na Prisavlju? Zašto se u pitanje dovode imenovanja novih ravnatelja te radijskih i televizijskih glavnih urednika? Tko je najodgovorniji za trenutačnu situaciju u kojoj na račun HRT-a pljušte samo prigovori? Što je u sedam mjeseci mandata napravio ili nije napravio, a trebao je, glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman? Na što sve upućuje "slučaj Rogošić"? Mogu li se uzroci sadašnje situacije tražiti u novom Zakonu o HRT-u? Odnose li se čelnici HRT-a, ali i svi ostali zaposlenici, odgovorno prema javnosti? Kako s Prisavlja iskorijeniti neprofesionalizam, privatne interese, sukobe interesa, lažiranja...? Zašto na HRT-u nema radikalnih sankcioniranja onih koji naštete kako ugledu kuće, tako i njenu poslovanju? Prevladava li na HRT-u trenutačno utjecaj politike ili kapitala? Kakvi sve urednici i novinari rade na HRT-u? Jesu li grijesi prijašnjih poslovnih i programskih vodstava HRT-a kažnjeni ili zaboravljeni?...   
 
Glavni govornici tribine:
- Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora GONG-a
- Goran Beus Richembergh, saborski zastupnik HNS-a, član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije
- Elizabeta Gojan, novinarka i urednica na HTV-u, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u
- Jasen Mesić, saborski zastupnik HDZ-a, član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije
- Nina Obuljen, predsjednica Programskog vijeća HRT-a
- Dražen Rajković, član Nadzornog odbora HRT-a
- Tomislav Klauški, kolumnist 24 sata
moderator tribine: Petar Vidov, novinar portala Index.hr

Wednesday, 22.05.2013. 12:00

Velika dvorana I. kat

Ars Media i Hrvatski olimpijski odbor

Predstavljanje Hrvatskog športskog almanaha 2012/2013 - XXI godina - govorit će Krunoslav Sabolić, Zlatko Mateša

Tuesday, 21.05.2013. 18:00

Velika dvorana I. kat

Naklada Slap

Predstavljanje knjige Nasilje nad djecom i među djecom autora Vesne Bilić, Gordane Buljan-Flander, Hane Hrpka

Posljednjih desetljeća svjedočimo pojačanom interesu javnosti, medija i stručnjaka različitih profila za probleme zanemarivane i zlostavljane djece. Iako je zlostavljanje djece tijekom povijesti bilo prisutno u različitim razdobljima i kulturama, s različitim intenzitetima i varijantama, a sve ih povezuje okrutnost i prešućivanje, kad je problem javno obznanjen, izazvao je zgražanje i zabrinutost zbog opsega i posljedica za zdravlje, dobrobit i razvoj djece. Upravo zbog toga se zlostavljanje često naziva “mračnim fenomenom našeg doba”, a takve složene fenomene nije jednostavno definirati.

Uz često zlostavljanje u obitelji od strane roditelja, starije braće ili sestara i drugih članova obitelji, djeca sve češće doživljavaju nasilje i od drugih figura autoriteta – nastavnika, dadilja, trenera. Unatoč raširenom strahu od toga da djecu zlostavljaju nepoznate osobe, istraživanja pokazuju da je većina djela zlostavljanja počinjena od strane roditelja ili djetetu poznatih, bliskih osoba u koje dijete ima povjerenja, a koje bi prema njemu trebale imati odgovornost.

Od početnog naglašavanja i promatranja zlostavljanja samo preko posljedica, fokusiranost praktičara i znanstvenika pomaknula se prema namjerno štetnom ponašanju, čak i onda kad posljedice nisu jasno vidljive. Uz lako uočljive posljedice tjelesnog zlostavljanja (masnice, ogrebotine, prijelome i slično), neke posljedice kao što su ozljede, primjerice, mozga ili unutarnjih organa nisu odmah primjetne. Kad je riječ o drugim oblicima zlostavljanja, emocionalnom i spolnom, uz moguće posljedice i za tjelesno zdravlje, efekti zlostavljajučih postupaka snažnije se odražavaju na psihičko i emocionalno zdravlje djece i ostavljaju dugoročne, a teže uočljive posljedice.
Recenzenti: prof. dr. sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja; prof. dr. sc. Dubravka Maleš i prof. dr. sc. Predrag Zarevski

www.nakladaslap.com/knjige.aspx?gid=747856399b98476a89c4e7bf5de8c71c

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64

65

66

67

68

69

70

71

72

73

74

75

76

77

78

79

80

81

82

83

84

85

86

87

88

89

90

91

92

93

94

95

96

97

98

99

100

101

102

103

104

105

106

107

108

109

110

111

112

113

114

115

116

117

118

119

120

121

122

123

124

125

126

127

128

129

130

131

132

133

134

135

136

137

138

139

140

141

142