Neki bi liječnici htjeli da im novinari budu pacijenti

Piše: Ema Tarabochia

Glasilo Hrvatske liječničke komore Liječnički list nedavno je oformilo rubriku “Najgori novinar mjeseca”, u kojoj se glavni urednik glasila prof. dr. Željko Poljak u ime Komore obračunava s novinarima koji pišu o aferama u zdravstvu ili se naprosto svojim tekstovima zamjeraju članstvu Komore. Titulu je u prosinačkom izdanju ponio Ladislav Tomičić, novinar Novog lista, “zahvaljujući” tekstu “Liječnici, šaljite pisma policiji, a ne novinarima”, u kojem kritizira sramotan naputak HLK-a novinarima koji pišu o aferama u zdravstvu.

13.01.2016.

Intervju Ivo Jurišić - Novinarstvo je kao opijum

Razgovarao: Jozo Petričević

Slobodna Dalmacija u svom je razvoju dala mnoge dobre novinare, urednike, mnoge fotoreportere i druge koji su sudjelovali u izgradnji splitskog dnevnika. I time se može ponositi.U ovom intervju razgovaramo s jednim od njih - s Ivom Jurišićem kojeg već desetljeće i pol nema u listu, otišao je u zasluženu mirovinu, a svojim je radom zadužio generacije koje dolaze. Bio je pisac i redakcijska krtica bez koje se ne može. Postao je sinonimom za marljivost i ljubav prema pisanju.

09.01.2016.

Kako su se e-mail i audio 2015. vratili na velika vrata

U pogledu inovacija u medijima, 2015. je bila puna iznenađenja. The New Yort Times je lansirao iskustvo virtualne realnosti svojih priča, što omogućuje da čovjek bude usred događaja koji se odvija na drugom kraju svijeta. Postalo je lakše nego ikada prije imati najrelevantniju, svježu i za svaku preporuku priču koju vam savjetuje algoritam koji je naučio koje vas vrste priča zanimaju, pa vam ih nudi uz pomoć Google Now, Pocket, This i bezbrojnih drugih aplikacija. Mnogi su se izdavači, uključujući i ovog za kog ja radim, udružili s Facebookom da bi stvorili Instant Articles, čitateljsko iskustvo koje je smišljeno da zaobiđe većinu mobilnih stranica koje se dugo učitavaju, a za čitatelje Facebookove aplikacije se pojave istog trenutka.

04.01.2016.

Tko odlučuje što je previše

Piše: Ankica Tomić

Ako se uz tekst o zlostavljanju djeteta, njegovo ime zaštiti, fotografija ne objavi, ali vidimo mjesto zločina, kuću u selu, velika je vjerojatnost da će okolina pretpostaviti o kome je riječ. Pritom, djetetovu privatnost treba zaštititi upravo od sredine koja ga prepoznaje, jer netko, udaljen stotinama kilometara, zagonetku neće ni pokušavati riješiti.

23.12.2015.

Kako televizijski novac oblikuje europski nogomet

Piše: Ozren Podnar

Kad tv-kompanija otkupi prava, postavlja prijenose iza naplatne barijere tako da navijači moraju platiti naknadu žele li pratiti utakmice uživo. Dok je u Engleskoj, Italiji i Španjolskoj javnost na to pristala, u Njemačkoj nije. Tamošnji navijači shvaćaju domaća nogometna natjecanja kao društvene svetkovine, koje nitko ne smije oduzeti od javnosti.

22.12.2015.

Laku noć i sretno (s hrvatskim novinarstvom)

Piše: Sanja Mikleušević, predsjednica Središnjeg odbora HND-a

Izgubljeni između zahtjeva privatnih vlasnika (pod uvjetom da znamo točno koji su) i različitih vidova pritisaka, novinarstvo i novinari nalaze se između dviju krajnosti. Imati ili biti. Ovi su drugi, čini se, u manjini. Oni su najčešće tzv. slobodni novinari, idealisti, tragači. Upravo je javni servis, koji ne ovisi o "inputu" privatnog vlasnika, onaj koji može generirati promjene, no činjenica je kako HRT i dalje nema odjel istraživačkog novinarstva - svojevrsnu kapu pod koju bi se moglo staviti najbolje što u novinarstvu Hrvatska ima.

15.12.2015.

INTERVJU - MIRJANA RAKIĆ: Treba nam jaka medijska strategija

Razgovarala: Melisa Skender

Prvi dio analize radijskog tržišta je programski i pokazuje da lokalni i regionalni radiji imaju postojanu slušanost od 1,8 milijuna ljudi dnevno, a u tjednu i više od tri milijuna. Ljudima su izuzetno značajne lokalne informacije i tu je radio nezamjenjiv. Dodjela frekvencija ne ovisi o radiju poimence, odnosno svatko se ima pravo natjecati za svaku raspisanu koncesiju ravnopravno s ostalima. Jedini kriterij su kvaliteta ponude, odgovarajući omjeri u programskoj osnovi, može li se takav program proizvesti te kakvi su financijski, kadrovski i prostorni uvjeti za budući rad, navodi Mirjana Rakić predsjednica Vijeća za elektroničke medije 

13.12.2015.

Tehnologije i novinarstvo - povratna informacija u realnom vremenu

Piše: Ante Pavić

Golema količina informacija koje su na raspolaganju ne samo novinarima, nego i korisnicima u realnom vremenu, ne znači istovremeno i kvalitetnije informiranje. Brzina koja je danas postala uvjet opstanka podrazumijeva da se izvori ne provjeravaju, nema oslanjanja na izvještajne agencije, a vijesti koje imaju bombastične naslove uzimaju se s brojnih portala bez provjere

12.12.2015.

Postizborna preslagivanja i prenemaganja zanimljivija od izborne kampanje

Piše: Zdenko Duka

Novinari su Most, novi fenomen, solidno osvijetlili sa svih strana. Ne stoje prigovori ljudi okupljenih oko Bože Petrova i Nikole Grmoje da su ih mediji ocrnjivali i demonizirali. Onog trenutka kad Most ili tko drugi uđe i zaigra tako značajnu ulogu na političkoj sceni, novinari i mediji moraju iskoristiti sav analitičko-kritički aparat da javnosti što jasnije pokažu što ti ljudi hoće, i ne samo što hoće, nego kako to misle ostvariti.

07.12.2015.

Knjiga o licu i naličju stvaranja Hrvatske

Piše: Melisa Skender

Povijest pisana novinarskim perom ima boju, okus, miris i pregršt detalja koji čitatelja uvlači u opisano doba, dok one koji su ga proživjeli poput vremeplova vraća u prošlost. Upravo takav, Madeleinin kolačić, servirale su Silvija Šeparović Bushill i Nataša Magdalenić Bantić svojom knjigom "Njenih prvih 20-ak" gdje je na 620 stranica opisana kronologija nastajanja samostalne Hrvatske. Njihova imena na ovim su prostorima neizbježna asocijacija na Week Report, političko-satirički tjedni pregled koji je postao zaštitnim znakom Stojedinice u najboljim danima tog lokalnog, zagrebačkog radija.

05.12.2015.