Priopćenja

Zbor istraživačkih novinara HND-a/GONG - ISTRAŽIVANJE: ISKUSTVA NOVINARA S OTVORENOŠĆU IZVRŠNE VLASTI

06.06.2014.

Najlošiji oni s najviše političke, financijske i represivne moći

Za novinarska pitanja najzatvorenija su državna tijela s najvećom koncentracijom političke i financijske moći: središnji ured Vlade RH i Ministarstvo financija. Državna tijela snažno diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija za koje rade te s obzirom na osobna poznanstva između predstavnika medija s jedne te predstavnika Vlade i ministarstava s druge strane. To je prevladavajuće stajalište među anketiranim novinarima od kojih velika većina traži izravnu komunikaciju s predstavnicima vlasti, glasnogovornicima i službenicima te preporučuje redovite konferencije za novinare predstavnika izvršne vlasti.

 

Najlošiji oni s najviše političke, financijske i represivne moći

Za novinarska pitanja najzatvorenija su državna tijela s najvećom koncentracijom političke i financijske moći: središnji ured Vlade RH i Ministarstvo financija. Državna tijela snažno diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija za koje rade te s obzirom na osobna poznanstva između predstavnika medija s jedne te predstavnika Vlade i ministarstava s druge strane. To je prevladavajuće stajalište među anketiranim novinarima od kojih velika većina traži izravnu komunikaciju s predstavnicima vlasti, glasnogovornicima i službenicima te preporučuje redovite konferencije za novinare predstavnika izvršne vlasti. Pokazali su to rezultati istraživanja otvorenosti tijela vlasti prema novinarima što su ga na uzorku od 117 novinara nacionalnih medija od 7. travnja do 7. svibnja 2014. godine proveli Zbor istraživačkih novinara HND-a i GONG. Vrednujući na skali od 1 do 5 uobičajenu kvalitetu i brzinu odgovora koje dobivaju od 24 državna tijela novinari su 16 državnih tijela ocijenili između 3 i 4. Međutim, ocjenu manju od tri dobila su ključna Vladina tijela i ministarstva: središnji ured Vlade (2,8), Ministarstvo pravosuđa (2,8), Ministarstvo poljoprivrede (2,8). Ministarstvo gospodarstva (2,7), Ministarstvo unutarnjih poslova, (2,7), a najlošije je ocijenjeno Ministarstvo financija (2,3). U grupaciji loše ocijenjenih je i Ministarstvo kulture (2,7).  Navedena ministarstva najlošije su ocijenjena i po dostupnosti dužnosnika za izjave i intervjue.

Među najbolje ocijenjenim državnim tijelima prema kvaliteti i brzini odgovora su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
(4,0), Ured predsjednika RH (3,9) te ministarstva uprave (3,9), graditeljstva i prostornog uređenja (3,9), branitelja (3,9)  i obrane (3,8).

Istraživanje je pokazalo da novinari od državnih tijela najčešće traže odgovore na konkretan upit, a znatno rjeđe dokumente
koji su u posjedu toga tijela. Novinari državnim tijelima izrazito zamjeraju nejednak tretman i prekomjernu upotrebu neformalnih kanala komuniciranja s medijima. Ističu da ih državna tijela u pristupu informacijama diskriminiraju s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija iz kojeg dolaze te osobna novinarska i urednička poznanstva s predstavnicima državnih tijela i voditeljima ureda za odnose s javnošću.

Diskriminacija novinara s obzirom na utjecajnost medija najprisutnija je u samoj Vladi (1,9), zatim Ministarstvu pravosuđa
(2,1), zaštite okoliša (2,2) i financija (2,2) . Diskriminacija medija kritičnijih prema vlasti najviše je prisutna u Ministarstvu unutarnjih poslova (2,0), gospodarstva (2,1), Vladi RH (2,1) i Ministarstvu financija (2,2). U nejednakom tretmanu novinara s obzirom na osobna poznanstva ponovo prednjači Vlada RH (1,7) te ministarstva unutarnjih poslova, kulture, gospodarstva i financija (1,8). Neformalni kanali komuniciranja koji izvoru informacije jamče anonimnost i lišavaju ga odgovornosti za plasiranu (dez)informaciju vrlo su čest način komuniciranja aktualnih tijela vlasti s medijima. Jedna trećina ispitanika (34%) tvrdi da ova Vlada u većoj mjeri koristi neformalne kanale komuniciranja od prethodne, a 45% da to čini u podjednakoj mjeri kao i prethodna.

Bez obzira na to, uspoređujući općenito otvorenost sadašnje Vlade u odnosu na prethodnu, 53% novinara smatra da je ova Vlada otvorenija, 30% ocjenjuje da je podjednako otvorena, 10% da je zatvorenija, dok je 7% izjavilo da ne može usporediti
otvorenost sadašnje i prethodne vlade.

Novinari su u istraživanju izrazili jasnu potrebu za intenzivnijim izravnim kontaktom s predstavnicima tijela vlasti: traže
više izravnih kontakata sa službenicima koji rade na određenim temama, više brifinga, lakši pristup državnim dužnosnicima za
izjave i komentare te redovite konferencije za novinare. Čak 84% ispitanih novinara izjavilo je da redovite konferencije za
novinare smatra važnima, a 75% njih očekuje da ih premijer drži barem jednom mjesečno (40% njih smatra da bi ih trebao držati
jednom tjedno). Tri četvrtine novinara smatra da bi ministri trebali držati redovite konferencije za novinare, a 60% smatra
da bi ih predsjednik države trebao imati jednom mjesečno. Istraživanje je provedeno uz financijsku podršku Veleposlanstva
SAD-a u Hrvatskoj i uz stručnu pomoć doc. dr. Dragana Bagića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

ZAHTJEVI ZBORA ISTRAŽIVAČKIH NOVINARA

Potaknuti rezultatima istraživanja percepcije novinara o otvorenosti vrha izvršne vlasti i na temelju novinarskog iskustva
članica i članova, Zbor istraživačkih novinara HND-a upućuje konkretne zahtjeve za poboljšanje kvalitete komunikacije između
tijela javne vlasti i novinara i dostupnosti informacija novinarima:

1.Povećati transparentnost i neposrednost komunikacije vrha izvršne vlasti uvesti redovite, otvorene i tematski nedefinirane
konferencije za novinare, najmanje jednom mjesečno za premijera, Predsjednika RH i ministre reducirati neslužbene
komunikacije

2.Jasno regulirati odgovornosti, prava i obaveze Ureda za odnose s javnošću tijela javne vlasti uskladiti Zakon o medijima
koji u članku 6. uređuje dostupnost javnih informacija sa Zakonom o pravu na pristup informacijama te sa Zakonom o upravnim
sporovima osigurati svim novinarima jednak pristup informacijama, neovisno o osobnim poznanstvima, utjecajnosti i kritičnosti
medija za koji rade jasno definirati mogućnost sankcioniranja svake namjerne diskriminacije novinara u pristupu
informacijama povećati kvalitetu i stručnost Ureda za odnose s javnošću tijela javne vlasti uskladiti strateške planove i
komunikacijske strategije te urediti rad nadležnih službi u tijelima javne vlasti tako da se definiraju ciljevi i standardi
redovnog komuniciranja, npr. uvođenjem tematskih brifinga s novinarima o specifičnim javnim politikama i sustava proaktivne
objave podataka, i provođenja specifičnih kampanja informiranja i osvještavanja javnosti osigurati novinarima pristup
stručnim državnim službenicima zaduženima za specifična područja rada osigurati da novinarski upiti prema tijelima javne
vlasti u pravnoj proceduri uživaju zaštitu Povjerenika za informiranje, barem kao i upiti građana prema istim tijelima

3. Razvijati preduvjete za povećanje proaktivnosti novinara u korištenju Zakona o pravu na pristup informacijama reducirati
novinare o Zakonu o pravu na pristup informacijama osigurati pravnu podršku novinarima radi osiguranja poštivanja procedure
regulirane ZPPI-em izbaciti odredbu o sramoćenju iz Kaznenog zakona.




Najlošiji oni s najviše političke, financijske i represivne moći

Za novinarska pitanja najzatvorenija su državna tijela s najvećom koncentracijom političke i financijske moći: središnji ured Vlade RH i Ministarstvo financija. Državna tijela snažno diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija za koje rade te s obzirom na osobna poznanstva između predstavnika medija s jedne te predstavnika Vlade i ministarstava s druge strane. To je prevladavajuće stajalište među anketiranim novinarima od kojih velika većina traži izravnu komunikaciju s predstavnicima vlasti, glasnogovornicima i službenicima te preporučuje redovite konferencije za novinare predstavnika izvršne vlasti.

 

Najlošiji oni s najviše političke, financijske i represivne moći

Za novinarska pitanja najzatvorenija su državna tijela s najvećom koncentracijom političke i financijske moći: središnji ured Vlade RH i Ministarstvo financija. Državna tijela snažno diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija za koje rade te s obzirom na osobna poznanstva između predstavnika medija s jedne te predstavnika Vlade i ministarstava s druge strane. To je prevladavajuće stajalište među anketiranim novinarima od kojih velika većina traži izravnu komunikaciju s predstavnicima vlasti, glasnogovornicima i službenicima te preporučuje redovite konferencije za novinare predstavnika izvršne vlasti. Pokazali su to rezultati istraživanja otvorenosti tijela vlasti prema novinarima što su ga na uzorku od 117 novinara nacionalnih medija od 7. travnja do 7. svibnja 2014. godine proveli Zbor istraživačkih novinara HND-a i GONG. Vrednujući na skali od 1 do 5 uobičajenu kvalitetu i brzinu odgovora koje dobivaju od 24 državna tijela novinari su 16 državnih tijela ocijenili između 3 i 4. Međutim, ocjenu manju od tri dobila su ključna Vladina tijela i ministarstva: središnji ured Vlade (2,8), Ministarstvo pravosuđa (2,8), Ministarstvo poljoprivrede (2,8). Ministarstvo gospodarstva (2,7), Ministarstvo unutarnjih poslova, (2,7), a najlošije je ocijenjeno Ministarstvo financija (2,3). U grupaciji loše ocijenjenih je i Ministarstvo kulture (2,7).  Navedena ministarstva najlošije su ocijenjena i po dostupnosti dužnosnika za izjave i intervjue.

Među najbolje ocijenjenim državnim tijelima prema kvaliteti i brzini odgovora su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
(4,0), Ured predsjednika RH (3,9) te ministarstva uprave (3,9), graditeljstva i prostornog uređenja (3,9), branitelja (3,9)  i obrane (3,8).

Istraživanje je pokazalo da novinari od državnih tijela najčešće traže odgovore na konkretan upit, a znatno rjeđe dokumente
koji su u posjedu toga tijela. Novinari državnim tijelima izrazito zamjeraju nejednak tretman i prekomjernu upotrebu neformalnih kanala komuniciranja s medijima. Ističu da ih državna tijela u pristupu informacijama diskriminiraju s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija iz kojeg dolaze te osobna novinarska i urednička poznanstva s predstavnicima državnih tijela i voditeljima ureda za odnose s javnošću.

Diskriminacija novinara s obzirom na utjecajnost medija najprisutnija je u samoj Vladi (1,9), zatim Ministarstvu pravosuđa
(2,1), zaštite okoliša (2,2) i financija (2,2) . Diskriminacija medija kritičnijih prema vlasti najviše je prisutna u Ministarstvu unutarnjih poslova (2,0), gospodarstva (2,1), Vladi RH (2,1) i Ministarstvu financija (2,2). U nejednakom tretmanu novinara s obzirom na osobna poznanstva ponovo prednjači Vlada RH (1,7) te ministarstva unutarnjih poslova, kulture, gospodarstva i financija (1,8). Neformalni kanali komuniciranja koji izvoru informacije jamče anonimnost i lišavaju ga odgovornosti za plasiranu (dez)informaciju vrlo su čest način komuniciranja aktualnih tijela vlasti s medijima. Jedna trećina ispitanika (34%) tvrdi da ova Vlada u većoj mjeri koristi neformalne kanale komuniciranja od prethodne, a 45% da to čini u podjednakoj mjeri kao i prethodna.

Bez obzira na to, uspoređujući općenito otvorenost sadašnje Vlade u odnosu na prethodnu, 53% novinara smatra da je ova Vlada otvorenija, 30% ocjenjuje da je podjednako otvorena, 10% da je zatvorenija, dok je 7% izjavilo da ne može usporediti
otvorenost sadašnje i prethodne vlade.

Novinari su u istraživanju izrazili jasnu potrebu za intenzivnijim izravnim kontaktom s predstavnicima tijela vlasti: traže
više izravnih kontakata sa službenicima koji rade na određenim temama, više brifinga, lakši pristup državnim dužnosnicima za
izjave i komentare te redovite konferencije za novinare. Čak 84% ispitanih novinara izjavilo je da redovite konferencije za
novinare smatra važnima, a 75% njih očekuje da ih premijer drži barem jednom mjesečno (40% njih smatra da bi ih trebao držati
jednom tjedno). Tri četvrtine novinara smatra da bi ministri trebali držati redovite konferencije za novinare, a 60% smatra
da bi ih predsjednik države trebao imati jednom mjesečno. Istraživanje je provedeno uz financijsku podršku Veleposlanstva
SAD-a u Hrvatskoj i uz stručnu pomoć doc. dr. Dragana Bagića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

ZAHTJEVI ZBORA ISTRAŽIVAČKIH NOVINARA

Potaknuti rezultatima istraživanja percepcije novinara o otvorenosti vrha izvršne vlasti i na temelju novinarskog iskustva
članica i članova, Zbor istraživačkih novinara HND-a upućuje konkretne zahtjeve za poboljšanje kvalitete komunikacije između
tijela javne vlasti i novinara i dostupnosti informacija novinarima:

1.Povećati transparentnost i neposrednost komunikacije vrha izvršne vlasti uvesti redovite, otvorene i tematski nedefinirane
konferencije za novinare, najmanje jednom mjesečno za premijera, Predsjednika RH i ministre reducirati neslužbene
komunikacije

2.Jasno regulirati odgovornosti, prava i obaveze Ureda za odnose s javnošću tijela javne vlasti uskladiti Zakon o medijima
koji u članku 6. uređuje dostupnost javnih informacija sa Zakonom o pravu na pristup informacijama te sa Zakonom o upravnim
sporovima osigurati svim novinarima jednak pristup informacijama, neovisno o osobnim poznanstvima, utjecajnosti i kritičnosti
medija za koji rade jasno definirati mogućnost sankcioniranja svake namjerne diskriminacije novinara u pristupu
informacijama povećati kvalitetu i stručnost Ureda za odnose s javnošću tijela javne vlasti uskladiti strateške planove i
komunikacijske strategije te urediti rad nadležnih službi u tijelima javne vlasti tako da se definiraju ciljevi i standardi
redovnog komuniciranja, npr. uvođenjem tematskih brifinga s novinarima o specifičnim javnim politikama i sustava proaktivne
objave podataka, i provođenja specifičnih kampanja informiranja i osvještavanja javnosti osigurati novinarima pristup
stručnim državnim službenicima zaduženima za specifična područja rada osigurati da novinarski upiti prema tijelima javne
vlasti u pravnoj proceduri uživaju zaštitu Povjerenika za informiranje, barem kao i upiti građana prema istim tijelima

3. Razvijati preduvjete za povećanje proaktivnosti novinara u korištenju Zakona o pravu na pristup informacijama reducirati
novinare o Zakonu o pravu na pristup informacijama osigurati pravnu podršku novinarima radi osiguranja poštivanja procedure
regulirane ZPPI-em izbaciti odredbu o sramoćenju iz Kaznenog zakona.