Iz medija

Zbog naplate fotografija raskinut je ugovor s press clipping agencijama

23.02.2020.
Link na članak

Valentina Wiesner, predsjednica je Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava – DZNAP.
Ove subote održana je izborna skupština Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, na kojoj 700 članova DZNAP-a biralo novo predsjedništvo, NO i tajnika. Cilj DZNAP-a je poboljšanje društvenog, ali i materijalnog statusa novinara – ta udruga godišnje uprihodi oko dva milijuna kuna na ime autorskih prava od novinarskih tekstova, radio i TV sadržaja koje su tri domaće press clipping agencije prodale svojim klijentima.

Od tog iznosa, 20 posto ide ZAMP-u za naplatu novca od tih agencija, brigu o isplati autorima i pravno savjetovanje u vezi autorskih prava. Preostali iznos ravnopravno dijele nakladnici i autori, a potom se 70 posto novinarskog dijela uplaćuje autorima s liste od 150 najcitiranijih. Ostatak od 30 posto dijeli se kao glavarina na sve članove DZNAP-a u jednakim iznosima. Skorašnja skupština bila je povod za razgovor s aktualnom predsjednicom DZNAP-a, Valentinom Wiesner.

U pregovorima s domaćim press clipping agencijama vođenim prije dvije godine, pretočenima u ugovor koji je vrijedio do početka 2020., uspjeli ste dogovoriti povećanje naknade autorima i povećati prihode oko 40 posto. Zašto se sada iznova pregovara?


U međuvremenu smo u sklopu relicenciranja od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo ishodili proširenje licence i na kolektivnu zaštitu fotoreportera. Zato je DZNAP u rujnu 2019., tri mjeseca prije isteka ugovora, raskinuo postojeći ugovor s agencijama koji nije obuhvaćao fotoreportere, tako da one od 1. siječnja nemaju važeći ugovor temeljem kojeg distribuiraju novinski sadržaj. Cilj nam je monetizirati naplatu distribuiranja fotografija. Baš poput teksta, niti fotografija nije besplatna, a nju korisnik press clippinga također dobije u okviru skeniranih tekstova. Nakon nekoliko mjeseci pregovora s press clipping agencijama, tijekom kojih nismo uspjeli postići dogovor, ušli smo u drugu fazu u kojoj smo zatražili i vanjsku arbitražu od njihove krovne udruge pri HGK. Nadamo da ćemo do kraja ovog kvartala postići dogovor kako bi i agencije mogle nastaviti poslovati u legalnoj sferi, a mi naplatiti naknadu za kolege fotoreportere. Polazište DZNAP-a je da naknada za fotografiju treba biti jednaka naknadi za novinarski tekst. U pregovorima nastupamo zajedno s nakladnicima, a ako ne bude rezultata, pokrećemo postupak donošenja cjenika preko Vijeća stručnjaka. Taj proces bi se mogao odužiti, no agencije moraju raditi, a njihov biznis se bazira na našem radu, pa smo svi motivirani za postizanje dogovora.

Koliki se prihod može očekivati od naknada za fotografije?


To je varijabilna kategorija jer ne možemo znati koliko će fotografija biti distribuirano uz neki tekst. Prosjek je dosad bio oko 2,5 fotografije, no to je razdoblje u kojem su klijenti clippinga fotografiju dobivali ‘na poklon’, naknada nije plaćana. Na njima je da se dogovore što će sadržati proizvod, koliko fotografija ide uz tekst.

Neki članovi DZNAP-a zalagali su se i za veće vrednovanje kvalitete u odnosu na kvantitetu, navodeći kako kratka vijest nije jednako vrijedna kao priča s naslovnice?
Često se spominjalo da neki tekstovi imaju veću težinu od ostalih, a njihovi autori su na popisu 150 najcitiranijih nisko ili uopće nisu zastupljeni. Na kraju uvijek dođemo do činjenice da se ovakav sustav naplate temelji na prodaji, a ne na kvaliteti tekstova. Raspoređuje se novac od konkretnih sadržaja koje su agencije prodale svojim klijentima, tvrtkama i ministarstvima, institucijama koje uglavnom kupuju tekstove o sebi ili nekoj temi koja ih zanima, bez obzira koliko je kupljeni tekst opsežan ili kvalitetan. Svjesni smo da taj sustav zatire bit novinarstva i da je nepravedan u kontekstu društvene relevantnosti, no ovdje je jedini kriterij prodaja, a novinarski rad se posebno vrednuje kroz nagrade struke koje dodjeljuje HND. Kako bi ta nepravda bila što manja mi svim našim članovima isplaćujemo glavarinu, ai preko našeg Fonda za autorstvo dijelimo potpore za razne projekte vezane uz zaštitu autorskih novinarskih prava, čime jačamo branšu i autore. Ti su projekti sve seriozniji i korisniji kao alat zaštite autorskih prava. Među onima koje smo financirali u 2019., završen je Priručnik o alatima za provjeravanje autentičnosti vijesti i multimedijalnih zapisa na internetu, potom dokumentarni film o piratiziranju medija u fazi je montaže, a gotov je i projekt o umjetnoj inteligenciji u kontekstu autorskih prava.

 

Cijeli razgovor možete pročitati na poslovni.hr.