Aktualno > Vijesti

Završna konferencija EFJ-a 'Prava i rad u novinarstvu'

26.10.2016.

U Novinarskom domu u Zagrebu održana je završna konferencija Europske federacije novinara u sklopu dvogodišnjeg projekta EFJ-a 'Prava i rad u novinarstvu'. Kako novinarske organizacije mogu odgovoriti na izazove velikih promjena u medijskoj industriji, kako zaštiti autorska i radna prava novinara te ojačati kapacitet i suradnju organizacija, neke su od glavnih tema EFJ-ove zagrebačke konferencije.

Europska federacija novinara (EFJ), uz financijsku pomoć Europske komisije, provela je dvogodišnji projekt (2015. –  2017.) „Prava i rad u novinarstvu“, kako bi europskim sindikatima novinara pomogla u suočavanju s novim izazovima. U dvije godine održane su četiri radionice koje su se usredotočile na radna prava novinara i ulogu sindikata u ostvarenju tih prava. Završna konferencija, koja je sumirala zaključke četiriju radionica, održana je jučer u Novinarskom domu u Zagrebu. Domaćin konferencije je Sindikat novinara Hrvatske.

Predsjednik SNH Anton Filić, uvodno je naveo najveće probleme s kojima se danas susreću novinari u Hrvatskoj: položaj takozvanih 'lažnih freelancera' ili 'prisilnih slobodnih novinara' koji rade u prikrivenom radnom odnosu, zatim netransparentno vlasništvo nad medijima, slaba zaštita radnih prava novinara zbog nedostatka kolektivnih ugovora i neučinkovitog pravosuđa te pritisak politike.  

Pozitivnim je ocijenio sustav poreznih olakšica na dnevni tisak, kojeg su zajednički zagovarali SNH i HND te besplatnu pravnu pomoć za novinare koju osiguravaju obje udruge. Osvrćući se na prethodnu vlast, Filić je podsjetio da se ona osobito okomila na male, neprofitne pa čak i manjinske medije kojima su ukinute dotacije. „Nadamo se da će nova ministrica Nina Obuljen imati više sluha za novinare“, rekao je Filić.

Predsjednica ogranka HND-a na HTV-u Sanja Mikleušević Pavić u svom je izlaganju izrazila zabrinutost zbog stanja na Hrvatskoj radioteleviziji: „Ja trenutno imam opomenu pred otkaz zato što smo se kolega Saša Leković, kao predsjednik HND-a i ja kao predsjednica HND-ova ogranka na HTV-u, žalili zbog lošeg stanja na Hrvatskoj radioteleviziji“.

„Moram podsjetiti da je bivši predsjednik HDZ-a i bivši potpredsjednik vlade Tomislav Karamrko uoči dolaska na vlast javno govorio kako će padati glave na HRT-u, što se kasnije i obistinilo - smijenjeni su svi novinari i medijski radnici koje se na neki način povezivalo sa 'drugim' političkim opcijama izuzev HDZ-a. HRT je zbog toga doživio ogroman programski i financijski pad. Zahvaljujući jakom društvu i potpori međunarodnih organizacija, u mnogim situacijama držali smo glavu iznad vode“, dodala je Mikleušević Pavić.   

Predstavnik izdavača, direktor izdavaštva u Hanza Mediji, Tomislav Wruss, govorio je o dramatičnom padu prihoda u izdavaštvu u Hrvatskoj. „Nekada je omjer prihoda od oglašavanja i prodaje bio 50:50, međutim taj se model već neko vrijeme nalazi u dubokoj krizi. Danas svaki pojedinac postaje vlastiti izdavač, što je velika prilika za demokraciju, ali i veliki izazov za izdavaštvo. Novinske kuće čuvaju dignitet profesije, snose najveći teret jer zapošljavaju najveći broj medijskih profesionalaca. Prihodi novinskih kuća su se prepolovili, ali su, srećom, države su prepoznale potrebu da se izdavaštvo podupre na razne načine“, kazao je Wruss apelirajući na državu da i dalje potiče kulturu čitanja kroz uvođenje novih ili zadržavanje starih poreznih olakšica.           

Regulacija autorskih prava na internetu

Jedan od panela na konferenciji bio je posvećen nedavno predstavljenom prijedlogu Direktive EU o zaštiti autorskih prava u digitalnom prostoru, koji je potakao veliku raspravu između zagovaratelja slobodnog internetskog prostora i zaštitnika prava autora ili proizvođača sadržaja u internetskom prostoru.

Naime, prema prijedlogu Direktive, proizašle iz ureda europskog povjerenika za digitalno gospodarstvo Gunthera Oettingera, svaki se novinarski tekst u cijelosti smatra zaštićenim djelom, što znači da se bilo koji njegov dio ne može reproducirati, redistribuirati ili kompilirati bez dopuštanja autora.

Veliki news agregatori i društvene mreže poput Googlea i Facebooka prema tom prijedlogu više neće moći prikazivati sadržaje portala, čak niti rečenicu za opis linka, osim ako ne plate prava, takozvani snippet tax ili porez na linkove, kako su ga neki nazvali. Predstavnici tih kompanija najavljuju da neće pristati na takav model, jer je po njima neprovediv, a ne bi li isto dokazali, povukli su dio usluga sa tržišta zemalja koje su već uvele slične restrikcije, poput Španjolske.

„Vjerujemo da postoji bolji način. Inovacija i partnerstvo - a ne ograničenja -ključ su razvoja uspješnih, raznovrsnih i održivih medija u EU. Za europske autore i konzumente medija važno je očuvanje načela povezivanja, dijeljenja i kreativnosti na kojima je izgrađen uspjeh Weba. Odgovarajuća ravnoteža još nije postignuta, a Google želi predano sudjelovati u raspravama o mogućim rješenjima", službeni je stav Googlea.

Zaštitnici slobodnog internetskog prostora tvrde da će usvajanje ovakve Direktive biti prava katastrofa za male medije koji više neće moći doprijeti do korisnika i pobjeda velikih medija koji će imati druge alate za pristup publici. S druge strane, autori tvrde da 'distribucijska' industrija ne bi smjela ostvarivati goleme profite trgujući sadržajem, dok autori tih sadržaja od toga nemaju ništa.

Europska komisija pokušala je pomiriti sve strane prijedlogom po kojem bi distributeri autorima platili određeni iznos, a oni bi, zbog većeg priljeva novca, mogli poslovati bolje i proizvoditi kvalitetniji sadržaj. Mislilo se tu i na građane, koji bi, kao rezultat, dobili kvalitetnije medije. Ideja je odlična, ali po mnogima utopijska.

Pamela Moriniere, voditeljica EFJ­-ova ureda za autorska prava, govorila je o benefitima predložene Direktive, ali je upozorila da je do konačnog teksta Direktive još dug put i - puno zagovaranja. Izlaganje Pamele Moriniere možete poslušati ovdje

Stavove kompanije Google branio je Tobias McKenney iz Googleova briselskog ureda. Ponovio je tezu da model nije primjenjiv u praksi te da će tvrdoglavo inzistiranje na njemu ugroziti slobodan digitalni prostor kakvog danas znamo. Izlaganje Tobiasa McKenneya možete poslušati ovdje.

Na konferenciji se raspravljalo i o politici zapošljavanja Europske unije, jačanju kapaciteta sindikata i organizacija, jačanju suradnje organizacija na međunarodnoj razini, radnim pravima i položaju slobodnih novinara. U raspravama su sudjelovali Adrian Evtuhovici iz Vijeća Europe, Oliver Vujovic, iz Medijske organizacije Jugoistočne Europe, Adenine Hulin iz UNESCO-a, Mary O'Shea iz Rory Peck Trust-a te predstavnici sindikata i novinarskih organizacija iz Europe.

Autorica: Ema Tarabochia

 

U Novinarskom domu u Zagrebu održana je završna konferencija Europske federacije novinara u sklopu dvogodišnjeg projekta EFJ-a 'Prava i rad u novinarstvu'. Kako novinarske organizacije mogu odgovoriti na izazove velikih promjena u medijskoj industriji, kako zaštiti autorska i radna prava novinara te ojačati kapacitet i suradnju organizacija, neke su od glavnih tema EFJ-ove zagrebačke konferencije.

Europska federacija novinara (EFJ), uz financijsku pomoć Europske komisije, provela je dvogodišnji projekt (2015. –  2017.) „Prava i rad u novinarstvu“, kako bi europskim sindikatima novinara pomogla u suočavanju s novim izazovima. U dvije godine održane su četiri radionice koje su se usredotočile na radna prava novinara i ulogu sindikata u ostvarenju tih prava. Završna konferencija, koja je sumirala zaključke četiriju radionica, održana je jučer u Novinarskom domu u Zagrebu. Domaćin konferencije je Sindikat novinara Hrvatske.

Predsjednik SNH Anton Filić, uvodno je naveo najveće probleme s kojima se danas susreću novinari u Hrvatskoj: položaj takozvanih 'lažnih freelancera' ili 'prisilnih slobodnih novinara' koji rade u prikrivenom radnom odnosu, zatim netransparentno vlasništvo nad medijima, slaba zaštita radnih prava novinara zbog nedostatka kolektivnih ugovora i neučinkovitog pravosuđa te pritisak politike.  

Pozitivnim je ocijenio sustav poreznih olakšica na dnevni tisak, kojeg su zajednički zagovarali SNH i HND te besplatnu pravnu pomoć za novinare koju osiguravaju obje udruge. Osvrćući se na prethodnu vlast, Filić je podsjetio da se ona osobito okomila na male, neprofitne pa čak i manjinske medije kojima su ukinute dotacije. „Nadamo se da će nova ministrica Nina Obuljen imati više sluha za novinare“, rekao je Filić.

Predsjednica ogranka HND-a na HTV-u Sanja Mikleušević Pavić u svom je izlaganju izrazila zabrinutost zbog stanja na Hrvatskoj radioteleviziji: „Ja trenutno imam opomenu pred otkaz zato što smo se kolega Saša Leković, kao predsjednik HND-a i ja kao predsjednica HND-ova ogranka na HTV-u, žalili zbog lošeg stanja na Hrvatskoj radioteleviziji“.

„Moram podsjetiti da je bivši predsjednik HDZ-a i bivši potpredsjednik vlade Tomislav Karamrko uoči dolaska na vlast javno govorio kako će padati glave na HRT-u, što se kasnije i obistinilo - smijenjeni su svi novinari i medijski radnici koje se na neki način povezivalo sa 'drugim' političkim opcijama izuzev HDZ-a. HRT je zbog toga doživio ogroman programski i financijski pad. Zahvaljujući jakom društvu i potpori međunarodnih organizacija, u mnogim situacijama držali smo glavu iznad vode“, dodala je Mikleušević Pavić.   

Predstavnik izdavača, direktor izdavaštva u Hanza Mediji, Tomislav Wruss, govorio je o dramatičnom padu prihoda u izdavaštvu u Hrvatskoj. „Nekada je omjer prihoda od oglašavanja i prodaje bio 50:50, međutim taj se model već neko vrijeme nalazi u dubokoj krizi. Danas svaki pojedinac postaje vlastiti izdavač, što je velika prilika za demokraciju, ali i veliki izazov za izdavaštvo. Novinske kuće čuvaju dignitet profesije, snose najveći teret jer zapošljavaju najveći broj medijskih profesionalaca. Prihodi novinskih kuća su se prepolovili, ali su, srećom, države su prepoznale potrebu da se izdavaštvo podupre na razne načine“, kazao je Wruss apelirajući na državu da i dalje potiče kulturu čitanja kroz uvođenje novih ili zadržavanje starih poreznih olakšica.           

Regulacija autorskih prava na internetu

Jedan od panela na konferenciji bio je posvećen nedavno predstavljenom prijedlogu Direktive EU o zaštiti autorskih prava u digitalnom prostoru, koji je potakao veliku raspravu između zagovaratelja slobodnog internetskog prostora i zaštitnika prava autora ili proizvođača sadržaja u internetskom prostoru.

Naime, prema prijedlogu Direktive, proizašle iz ureda europskog povjerenika za digitalno gospodarstvo Gunthera Oettingera, svaki se novinarski tekst u cijelosti smatra zaštićenim djelom, što znači da se bilo koji njegov dio ne može reproducirati, redistribuirati ili kompilirati bez dopuštanja autora.

Veliki news agregatori i društvene mreže poput Googlea i Facebooka prema tom prijedlogu više neće moći prikazivati sadržaje portala, čak niti rečenicu za opis linka, osim ako ne plate prava, takozvani snippet tax ili porez na linkove, kako su ga neki nazvali. Predstavnici tih kompanija najavljuju da neće pristati na takav model, jer je po njima neprovediv, a ne bi li isto dokazali, povukli su dio usluga sa tržišta zemalja koje su već uvele slične restrikcije, poput Španjolske.

„Vjerujemo da postoji bolji način. Inovacija i partnerstvo - a ne ograničenja -ključ su razvoja uspješnih, raznovrsnih i održivih medija u EU. Za europske autore i konzumente medija važno je očuvanje načela povezivanja, dijeljenja i kreativnosti na kojima je izgrađen uspjeh Weba. Odgovarajuća ravnoteža još nije postignuta, a Google želi predano sudjelovati u raspravama o mogućim rješenjima", službeni je stav Googlea.

Zaštitnici slobodnog internetskog prostora tvrde da će usvajanje ovakve Direktive biti prava katastrofa za male medije koji više neće moći doprijeti do korisnika i pobjeda velikih medija koji će imati druge alate za pristup publici. S druge strane, autori tvrde da 'distribucijska' industrija ne bi smjela ostvarivati goleme profite trgujući sadržajem, dok autori tih sadržaja od toga nemaju ništa.

Europska komisija pokušala je pomiriti sve strane prijedlogom po kojem bi distributeri autorima platili određeni iznos, a oni bi, zbog većeg priljeva novca, mogli poslovati bolje i proizvoditi kvalitetniji sadržaj. Mislilo se tu i na građane, koji bi, kao rezultat, dobili kvalitetnije medije. Ideja je odlična, ali po mnogima utopijska.

Pamela Moriniere, voditeljica EFJ­-ova ureda za autorska prava, govorila je o benefitima predložene Direktive, ali je upozorila da je do konačnog teksta Direktive još dug put i - puno zagovaranja. Izlaganje Pamele Moriniere možete poslušati ovdje

Stavove kompanije Google branio je Tobias McKenney iz Googleova briselskog ureda. Ponovio je tezu da model nije primjenjiv u praksi te da će tvrdoglavo inzistiranje na njemu ugroziti slobodan digitalni prostor kakvog danas znamo. Izlaganje Tobiasa McKenneya možete poslušati ovdje.

Na konferenciji se raspravljalo i o politici zapošljavanja Europske unije, jačanju kapaciteta sindikata i organizacija, jačanju suradnje organizacija na međunarodnoj razini, radnim pravima i položaju slobodnih novinara. U raspravama su sudjelovali Adrian Evtuhovici iz Vijeća Europe, Oliver Vujovic, iz Medijske organizacije Jugoistočne Europe, Adenine Hulin iz UNESCO-a, Mary O'Shea iz Rory Peck Trust-a te predstavnici sindikata i novinarskih organizacija iz Europe.

Autorica: Ema Tarabochia