Iz medija

Vratiti medije i novinarstvo u službu javnosti

28.01.2015.
Link na članak

Kroz rezultate dvogodišnjeg istraživanja pokušava se ukazati na prepreke demokratskom razvoju medijskih sustava

M. Glavan
RIJEKA » »Značaj medijskog integriteta« naslov je knjige Centra za istraživačko novinarstvo, predstavljene u riječkom hotelu Bonavia, kojom se, kroz rezultate dvogodišnjeg istraživanja na području Hrvatske i susjednih zemalja jugoistočne Europe, pokušava ukazati na prepreke demokratskom razvoju medijskih sustava u tim zemljama, putem mapiranja koruptivnih odnosa i praksa u medijskom prostoru. Na predstavljanju knjige o temi Kako vratiti medije i novinarstvo u službu javnosti raspravljali su Brankica Petković, koordinatorica projekta Medijski opservatorij istočne Europe, Saša Leković, urednik hrvatskog izdanja knjige, Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva te Branko Mijić, kolumnist i bivši glavni urednik Novog lista.
    Mediji koji ne služe javnom interesu su koruptivni, objasnila je urednica izdanja Brankica Petković.
    – U medijima su nerijetko uspostavljeni incestuozni odnosi s političkim i ekonomskim sistemom koji su se posve otrgli kontroli i demokratskim procesima – kazala je Petković.
    U sustavu korumpiranih odnosa, istaknuo je Leković, tijekom istraživanja identificirana su ključna područja kroz koja se takvi odnosi generiraju, od medijskih politika, preko financiranja, zakonskih okvira, do vlasničkih odnosa i samih novinara.
    – Mediji su oteti javnosti. Često je upitno tko je stvarni vlasnik medija, pri čemu se to pitanje postavlja s pravom zbog zajedničkog utjecaja političara, tajkuna, banaka i oglašivača i formalnih vlasnika, kazao je Leković, navevši kao primjer utjecaja činjenicu da je najveći oglašivač u Hrvatskoj ujedno i najveći distributer tiskanih medija. Kao jedan od većih problema naveo je i nepostojanje medijske strategije te neprovođenje postojećih zakonskih odredbi koje se tiču neovisnosti medija i novinara.
    Zakoni su nedorečeni – nadovezao se Mijić, koji je naveo primjer smanjenja PDV-a za dnevne novine, pod uvjetom da moraju imati redakcijski statut. Mijić je naveo kako je intencija možda i bila dobra, no zbog nedorečenosti propisa u praksi statuti redakcija ne služe ničemu, osim smanjenju PDV-a, pri čemu se ušteđeni novac ne ulaže u razvoj medija, već u džepove vlasnika.
    – Kada sam smijenjen s mjesta glavnog urednika, uprava je ponudila obrazloženje koje se, među ostalim, kosi i s odredbama Statuta redakcije u Novom listu. Kada sam se Ministarstvu kulture požalio na tu činjenicu i tražio da reagira, iz ministarstva je potvrđeno da su prekršene odredbe Statuta, ali i da ministarstvo nema ingerencija za sankcioniranje takvog ponašanja uprave. Žao mi je što naše novinarsko udruženje nije reagiralo i pokušalo izvršiti pritisak da se donese cjelovit, zaokružen zakon – kazao je Mijić.
    Novinarska profesija na najnižim je granama u posljednjih nekoliko desetljeća, konstatirao je Duka, posebno u tiskanim medijima. Uz nepostojanje medijske strategije na razini države, koncentraciju vlasništva i netransparentnog utjecaja oglašivača i banaka, kao rastuću opasnost za integritet medija naveo je i sudsku praksu.
    – Sudska represija prema novinarima je u porastu u zadnje dvije godine. Novinari su, osim što su izloženi tužbama i sudskim procesima zbog obavljanja svog posla, sve češće primorani sami snositi troškove takvih procesa i eventualnih odšteta, umjesto da to čini izdavač – rekao je Duka, upozorivši i na čest problem izostanka bilo kakve solidarnosti među samim novinarima. U zaključku rasprave konstatirano je kako navedeni problemi neće biti ni lako ni brzo rješivi, te da je potrebno provesti temeljitu reformu i to od globalne do lokalne razine.

M. Glavan