Aktualno > Vijesti

Vodič za organizacije civilnog društva: Implementacija Direktive EU o zaštiti poslovnih tajni u nacionalno zakonodavstvo

09.02.2017.

Corporate Europe Observatory (CEO) izradio je vodič za organizacije civilnog društva koje žele participirati u implementaciji EU Direktive u nacionalna zakonodavstva, što države članice moraju obaviti najkasnije do 8. lipnja 2018. 

Direktiva je stupila na snagu u srpnju 2016., a njome su utvrđene minimalne zajedničke mjere protiv nezakonitog pribavljanja, uporabe i odavanja poslovnih tajni. Direktivom je predviđeno usvajanje mjera, postupaka i pravnih sredstava u okviru građanskog prava kako bi se zaštitili legitimni interesi nositelja poslovne tajne, a države članice će morati predvidjeti i mjere za osiguravanje povjerljivosti poslovnih tajni tijekom i nakon sudskog postupka.

Europska komisija tvrdi da se novim mjerama i dalje pruža zaštita istraživačkom novinarstvu, omogućava mobilnost radnika te odgovarajuća zaštita zviždačima koji dobronamjerno otkrivaju poslovne tajne u svrhu zaštite općeg javnog interesa.

Međutim, brojne nevladine organizacije diljem Europe koje su pružale snažan otpor tijekom pregovora o Direktivi, tvrde da je način na koji se definiraju tajne vrlo širok da će, po svoj prilici, javna kontrola korporativnih aktivnosti u Europi biti otežana. Smatraju da je domet Direktive prevelik i da olakšava pokretanje tužbi protiv novinara, zviždača ili bivših zaposlenika koji objavljuju interne informacije kompanija u javnom interesu.

Što se može popraviti?

Prema nevladinim organizacijama, postoji bojazan da će tajna postati ozakonjena norma, a sloboda pristupa informacijama iznimka. Ishod bi mogao biti zloupotreba mjera Direktive za skrivanje podataka od javnog interesa kao što su interni izvještaji o kvarovima ili onečišćenju, planovi za premještanje velikih industrija i otpuštanje radnika, ugovori o porezima, znanstvene studije koje pokazuju štetu koju su prouzročili proizvodi kompanije i slične informacije. U pitanju su i prava zaposlenika jer tekst Direktive ograničava njihovu slobodu prelaska u konkurentsku kompaniju. 

Pretpostavka je da će se glavna politička bitka u implementacijskom procesu na nacionalnim razinama voditi oko sprečavanja daljnjeg pogoršanja teksta, a ne njegova poboljšanja. Primjerice, članice mogu, ali ne moraju kriminalizirati odavanje poslovne tajne. Nadalje, kompanijama koje posluju u više zemalja EU trebala bi se oduzeti mogućnost da podižu tužbe u zemlji u kojoj je zakonodavstvo naklonjenije njenim interesima. 

Vodič Corporate Europe Observatory-a oslanja se na istraživanje i intervjue s organizacijama civilnog društva i pokušava obraniti kritičku perspektivu u vrijeme pregovaranja o Direktivi na razini EU. Cilj mu je iznijeti nevidljive informacije i analize kako bi se pomoglo nacionalnim zakonodavcima i civilnom društvu u trenutku kad Direktiva stigne do njihovih parlamenata.

Pripremila: Ema Tarabochia

Izvor: CEO, EFJ, GONG

Corporate Europe Observatory (CEO) izradio je vodič za organizacije civilnog društva koje žele participirati u implementaciji EU Direktive u nacionalna zakonodavstva, što države članice moraju obaviti najkasnije do 8. lipnja 2018. 

Direktiva je stupila na snagu u srpnju 2016., a njome su utvrđene minimalne zajedničke mjere protiv nezakonitog pribavljanja, uporabe i odavanja poslovnih tajni. Direktivom je predviđeno usvajanje mjera, postupaka i pravnih sredstava u okviru građanskog prava kako bi se zaštitili legitimni interesi nositelja poslovne tajne, a države članice će morati predvidjeti i mjere za osiguravanje povjerljivosti poslovnih tajni tijekom i nakon sudskog postupka.

Europska komisija tvrdi da se novim mjerama i dalje pruža zaštita istraživačkom novinarstvu, omogućava mobilnost radnika te odgovarajuća zaštita zviždačima koji dobronamjerno otkrivaju poslovne tajne u svrhu zaštite općeg javnog interesa.

Međutim, brojne nevladine organizacije diljem Europe koje su pružale snažan otpor tijekom pregovora o Direktivi, tvrde da je način na koji se definiraju tajne vrlo širok da će, po svoj prilici, javna kontrola korporativnih aktivnosti u Europi biti otežana. Smatraju da je domet Direktive prevelik i da olakšava pokretanje tužbi protiv novinara, zviždača ili bivših zaposlenika koji objavljuju interne informacije kompanija u javnom interesu.

Što se može popraviti?

Prema nevladinim organizacijama, postoji bojazan da će tajna postati ozakonjena norma, a sloboda pristupa informacijama iznimka. Ishod bi mogao biti zloupotreba mjera Direktive za skrivanje podataka od javnog interesa kao što su interni izvještaji o kvarovima ili onečišćenju, planovi za premještanje velikih industrija i otpuštanje radnika, ugovori o porezima, znanstvene studije koje pokazuju štetu koju su prouzročili proizvodi kompanije i slične informacije. U pitanju su i prava zaposlenika jer tekst Direktive ograničava njihovu slobodu prelaska u konkurentsku kompaniju. 

Pretpostavka je da će se glavna politička bitka u implementacijskom procesu na nacionalnim razinama voditi oko sprečavanja daljnjeg pogoršanja teksta, a ne njegova poboljšanja. Primjerice, članice mogu, ali ne moraju kriminalizirati odavanje poslovne tajne. Nadalje, kompanijama koje posluju u više zemalja EU trebala bi se oduzeti mogućnost da podižu tužbe u zemlji u kojoj je zakonodavstvo naklonjenije njenim interesima. 

Vodič Corporate Europe Observatory-a oslanja se na istraživanje i intervjue s organizacijama civilnog društva i pokušava obraniti kritičku perspektivu u vrijeme pregovaranja o Direktivi na razini EU. Cilj mu je iznijeti nevidljive informacije i analize kako bi se pomoglo nacionalnim zakonodavcima i civilnom društvu u trenutku kad Direktiva stigne do njihovih parlamenata.

Pripremila: Ema Tarabochia

Izvor: CEO, EFJ, GONG